10 pili sili ona tele i le lalolagi
O pili sa iai i luga o le paneta o le lalolagi mo le tele o miliona i le taimi nei. Na latou fetuutuunai atoatoa i suiga faifaipea o le siosiomaga, o lea e mafai ai ona e mauaina lenei ituaiga o meaola i tulimanu uma o le kelope, sei vagana ai Antarctica.
E tusa ma le 10 afe ituaiga o pili mai le laʻititi i le lapopoa. O le tele o taimi e 4 o latou vae, ae o nisi e pei o gata. O meaola lapopo'a e 'a'ai, a'o tagata laiti e fafaga tele i iniseti.
Matou te tu'uina atu ia te oe le 10 pito sili ona tele i le lalolagi.
Mataupu
- 10 Arizona Yadozub, 2kg
- 9. le pili mataitu Bengal, 7 kilokalama
- 8. Atenitina tegu uliuli ma paepae, 8 kilokalama
- 7. A'ai mata'i papa'e, 8 kilokalama
- 6. Varan Salvador, 10 kg
- 5. Iguana moana, 12 kg
- 4. Iguana Konolof, 13 kg
- 3. Pili mata'i tele, 25 kilokalama
- 2. A'ai mata'itu, 25 kilokalama
- 1. Komodo tarako, 160 kg
10 Arizona Yadozub, 2kg
O lenei ituaiga e taua foi "ofu“. I le aotelega, e lua pili oona i le lalolagi, ma Arizona gila – tasi o latou. E maua i toafa e pei o Chihuahua, Mojave ma Sonora, o loʻo i le itu i matu sisifo o Mekisiko ma sautesisifo o le Iunaite Setete.
O le tele o taimi, o nei pili e lanu enaena uliuli ma lanu eseese o samasama, piniki ma moli. O se tagata matua e oʻo i le 50-60 senitimita le umi.
Fa'afetai i le si'usi'u tele, lea e teu ai ga'o a le pili, atonu e le 'ai le nifo mo ni nai masina. E mafua ona latou fa'aalu le tele o o latou olaga i lua i lalo o le eleele (pe tusa ma le 95%), fetolofi i fafo e su'e mea'ai.
O le u o le nifo o le Arisona gila-nifo e matuā ‘ona, e o‘o lava i le oti.
9. pili mataitu Bengal, 7 kilokalama
O le vaaiga e iai se isi igoa - "Initia masani“, e le o se mea na tupu faafuasei. E nofo Varan i Initia ma Pakisitana. E masani ona maua le pili i vaomatua, togalaau ma faʻatoʻaga, e masani ona latalata i tagata, aua e fiafia i laufanua matutu.
Ae peitaʻi, afai e manaʻomia, e mafai ona tumau i totonu o le vai mo se taimi umi. E ui i lona lapo'a tele (e tusa ma le 175 cm le umi), e tamoe le pili ma oso vave.
E mafai e tagata matutua ona ese le lanu - mai le samasama i le enaena ma le efuefu. O nisi taimi e tau le iloa atu ni vaega pogisa. E nonofo i pu i lalo o laau po o maa, ae e mafai foi ona ola i se omo, aua e a'e lelei le pili mata i laau.
E fafaga tele i tama'i rodents, fa'apea fo'i manu felelei ma a latou fuamoa tu'u, gata ma korokotaila.
8. Tegu uliuli ma paepae Atenitina, 8 kilokalama
E taua foi lea ituaiga pili “tegu tele“, ma e sili ona telē o lona ituaiga. E mafai ona vaʻaia tagata taʻitoʻatasi i Amerika Tutotonu ma Saute (savannas, toafa ma vaomatua vevela o lenei itulagi). Ole tele ole pili ole Atenitina e fai si lapoa - 120-140 senitimita le umi.
I le vaitau o le fa'ato'aga, e fa'atonutonu e tegus le vevela o le tino, lea e seasea maua e pili. O le lanu o tane matutua e fai si susulu - o se tino paʻepaʻe ma lanu uliuli. Ae e ui lava i lo latou lapopoa, o meaola uliuli ma paʻepaʻe o loʻo i ai le malosi e faʻavave ai le saoasaoa aʻo tamoʻe mamao.
O le tegu tele e fai mea uma. E fafaga tele i invertebrates ma iniseti.
7. Pili mata'ifa'i pa'epa'e, 8 kilokalama
pili mata pa'epa'e nofo i Aferika. O le tele o taimi e mafai ona matauina i le itu i saute, sasaʻe ma totonugalemu o le konetineta.
O lenei pili e manatu o le sili tele i Aferika. O le mamafa o le fafine e eseese mai le 3 i le 5 kilokalama, ma tane - 6-8 kilokalama. O nisi taimi o le mamafa o se tagata matua mata'ituina pili e mafai ona sili atu i le 15 kilokalama.
O le lanu o le tino o le pili mataʻituina e le mafaamatalaina e oʻo lava i lona tele (mai le 1,5 i le 2 mita le umi) - lanu enaena-beige, o nisi taimi e iai ni lanu o se lanu tutusa.
O pili e le fiafia i vai, o lea e masani ona maua i luga o laau poʻo luga o le fogaeleele. A tupu se fa'amata'u, mata'i le pili e utia, ta i le si'usi'u po'o le maosi. Latou te fafaga tele i mollusks, beetles, faʻapea foʻi ma fuamoa manulele. Ae o la latou meaʻai sili ona fiafia i ai o gata: gata, gata gata ma gata.
6. Varan Salvador, 10 kg
O lenei ituaiga e iai le isi igoa - "mata'itu korokotaila“. E maua i Niu Kini. O lo latou uiga ese o le siʻusiʻu o se tagata matua e nofo pe tusa ma le lua vaetolu o le tino atoa. O le umi o le pili e tusa ma le 2 mita.
mata'itu pili o salvador – pili laau. E mana'omia se si'usi'u tele e fe'a'ei fa'amalosi ai i la'au. O nisi taimi e tu aʻe i luga o ona vae mulimuli e asiasi i le siosiomaga.
O le lanu e matua le iloa i tulaga o loʻo siomia ai - o se tino enaena ma lanu samasama susulu. E fafaga i fuamoa manulele ma o nisi taimi i tino oti. Ua fa'amauina mataupu o le fa'aoso fa'asagatau i tagata ma lafumanu. Ua fa'amata'u le mata'ituina o le korokotaila i le fa'aumatia ona o le fa'asalaina ma le fa'ato'aga.
5. Iguana sami, 12 kilokalama
E taua foi le vaaigaGalapagos iguana» ona o lona nofoaga – o Galapagos Islands. Ole tele ole tino ole tagata matua e mafai ona oʻo ile 1,4 mita le umi. I fafo, e pei o se tarako mai tala fagogo - o le lanu e mafai ona lanu enaena, lanumeamata ma e oʻo lava i le mumu.
E lapopo'a vae ma pa'u mago. E fa'aalu le tele o lona taimi i le sami, ae mafai ona maua i luga o matafaga papa, latalata i mago, aau ma maulu lelei. Latou te fafaga i limu. Latou te fanafanau e ala i le tuʻuina o fuamoa i luga o se matafaga oneone mafanafana.
4. Iguana Konolof, 13 kg
Konolofy – iguanas fanua. O lo latou nofoaga, pei o le tagata muamua, o le Galapagos Islands. Ole tele ole tino ole tagata matua e le sili atu ile 1,2 mita.
O le tumutumu o le iguana fanua e sili atu ona laʻititi nai lo le gataifale. I le faagasologa foi o le evolusione, o lenei ituaiga e leai ni upega i le va o tamatamailima, talu ai e le manaʻomia i luga o le eleele.
O le lanu o Conofol e matua susulu. O nisi vaega o le tino e samasama pe moli, o isi e mumu pe enaena. Iguanas ola i minks malulu, puipuia i latou lava mai le vevela, aemaise lava i le tau vevela.
Ona o le mea moni o le pili e nofo i luga o Fernandina Island, e le maua le avanoa e tuʻu ai fanau i le oneone susu. O le mea lea, e manaʻomia e fafine ona manumalo i le tele o kilomita (e tusa ma le 15 i le averesi) ina ia mafai ai ona tuʻu a latou fua i totonu o le lua o se mauga mu.
Ai mea'ai laau. O se mea'ai suamalie e sili ona fiafia i ai o le cacti scaly, lea e tele le aofa'i o tui.
3. Liki mataitu tele, 25 kilokalama
O le pili aupito tele lea i Ausetalia. E maua i nofoaga e faigata ona oʻo i ai - i gorges ma laufanua papa, faʻapea foʻi ma toafa, ina ia faʻaitiitia ai le faʻalavelave a tagata i lona olaga.
Lanu - lanu uliuli ma lanu beige. E iai lona tino e oo atu i le 2,5 mita le umi. Ae ui i lea, pili mataitu tele ei ai se tino malosi ma paʻu mamana, lea e mafai ai e ia ona atiaʻe se saoasaoa maualuga pe a tamoe.
O pili e puipuia i latou lava i se siʻusiʻu malosi, matiu maai ma nifo tetele. Mataitu pili e fafaga iniseti, iʻa, tamaʻi rodents, manulele ma e oʻo lava i mea fetolofi (o nisi taimi o latou lava ituaiga), faʻapea foʻi ma tino. Afai e lapo'a le pili, e ono agava'a mo mamamete tetele - wombats ma kangaroo.
2. Lisi mata'itu, 25 kilokalama
Isi igoa - "mataitu vai“. O le ituaiga e maua i vaega o Sautesasae ma Asia i Saute, aemaise lava Sumatra, Java, motu o Initonesia ma le tele o Initia. pili mata'itu - o le ituaiga sili ona taatele o pili i Asia.
I le tele, o lenei ituaiga e tutusa ma le muamua - o le umi o le tino e oʻo atu ile 2-2,5 mita. E le o se mea fua e taʻua ai le pili o le mata o le vai - e mafai ona moe i totonu o le vai mo se taimi umi. Ae e a'e lelei foi i luga o soo se laau ma eli pu mo ia lava pe a ma le 10 mita le loloto.
O le tagata matua e sili ona lanu efuefu po'o le uliuli ma sina lanu samasama laiti. Ae ona o le lautele o le tufatufaga, o loʻo i ai le tele o lanu eseese o lenei ituaiga pili.
O loʻo i ai se tino muscular, o se siʻusiʻu malosi tele ma se lagona lelei o le sogisogi, lea e fesoasoani e maua ai manu e oʻo lava i se mamao e sili atu i le kilomita.
E mafai ona fafaga e piliki vai i so'o se mea ola e mafai ona latou taulimaina - o manulele feololo, tama'i mamame, laumei ma isi. Ua fa'amauina tulaga o le 'aina o tino oti o tagata.
1. Komodo tarako, 160 kg
tarako Komodo – o se tasi o pili aupito tele i le kelope atoa. E iai le manatu sa nonofo muamua i Ausetalia, ae o le suiga o le fesoasoani na mafua ai ona siitia atu i motu o Initonesia.
Mata'itu pili e feololo le lapopoa e eseese le lapopoa pe a ma le 2 mita. Ae o tagata sili ona tele e lauiloa foi: umi o le tino e oo atu i le 3 mita ma le mamafa e oo atu i le 160 kilokalama.
O tagata matutua e iai sina lanu eseese - mai le lanumeamata lanumeamata i le enaena uliuli, ma ni mea laiti. Mataituina pili e tamoe lelei, atiina ae se saoasaoa e tusa ma le 20 km / h, faʻapea foʻi ma aʻe i luga o laʻau ma aau.
E eseese mea'ai: puaa vao, pafalo, gata, rodents, korokotaila. E mafai foʻi ona latou fafagaina o latou aiga ma tino oti.
O le faua e matuā oona, e mafai ona fasiotia se pafalo i le na o le 12 itula. Ua iai mataupu o sauaga faasaga i tagata. O le Komodo monitor lizard o loʻo aofia i le Red Book, o le tulituliloaina e matua faʻasaina.