E sili atu le pusi ile fale poʻo luga ole auala: o le a le tala a saienitisi?
pusi

E sili atu le pusi ile fale poʻo luga ole auala: o le a le tala a saienitisi?

O le tele o tagata popoto e ioe o pusi e nonofo na'o le fale e sili atu le soifua maloloina ma ola umi, aua e puipuia i latou mai lamatiaga e fesootaʻi ma le savali. Ae ui i lea, e iai foʻi faʻalavelave faʻalavelave mo pusi totonu e manaʻomia ona mafaufau i ai.

O a ni lamatiaga o loʻo faʻatali i pusi i le fale ma luga o le auala?

Fa'ameaalofa alofa a manu Na faia e le Koluse Blue se su'esu'ega e iloa ai o lamatiaga o lo'o a'afia ai pusi aiga (pa'u mai poletito ma fa'amalama, mu i le umukuka, ma le avanoa e fa'amama ma fa'amama, ma o le mea lea o le o'ona oona) o le lona lua lea e sili ona taatele. mafuaaga e iu ai tamai pusi ma tamai maile i falemai o manu. O le isi su'esu'ega (Buffington, 2002) o lo'o lisiina ai tulaga lamatia o pusi i totonu ma fafo.

Mata'utia mo pusi ile fale Mata'utia i fafo mo pusi
Urolithiasis i pusi Fa'ama'i pipisi (viral, parasitic, etc.)
Odontoblastic resorptive manu'a i pusi Tulaga lamatia o le lavea i se taavale
Hyperthyroidism O isi fa'alavelave (fa'ata'ita'iga, pa'u mai se la'au).
Obesity Fusu ma isi pusi
Aafiaga o aiga (e aofia ai le oona, mu ma isi faalavelave) Osofaiga a maile ma isi manu
Faafitauli o amioga (mo se faataitaiga, le mama). Faʻatau
Pese gaoiga
Gaoioiga maualalo Tulaga lamatia o le leiloa

Ae ui i lea, o le faigata i le faʻatinoina o ia suʻesuʻega e fesoʻotaʻi ma le i ai o le tele o mea e feteenai ma fegalegaleaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o pusi mama e sili atu ona ola faʻapitoa i totonu o le fale, i le taimi lava e tasi e mafai ona latou maua se faʻamaʻi i le tele o faʻamaʻi, ma e mafai foʻi ona togafitia i latou nai lo o latou aiga mama.

Ae ui i lea, e saogalemu le faʻapea o le aʻafiaga autu e fesoʻotaʻi ma le teuina o pusi i totonu o puipui e fa e mafua mai i le faʻaleagaina o le siosiomaga ma le leai o se eseesega, o se taunuuga, o pusi e maua le le fiafia ma le faʻalavelave faʻalavelave. O le leai o se gaioiga e mafua ai le puta ma isi faʻafitauli. O le tele o amioga, e pei o le sasaina po'o le makaina, e masani lava i fafo, ae avea ma fa'afitauli pe afai o le pusi o lo'o valu meaafale pe maka fale.

O le a le mea e fai?

O savali tuto'atasi ose lamatiaga tele i le ola ma le soifua maloloina o pusi, o le mea moni. O le mea lea, afai e le mafai e le tagata ona tuʻuina atu le savali saogalemu, e tatau ona faʻaitiitia le lamatiaga o le "faʻasaʻo i puipui e fa".

O pusi e matua mafai lava ona faʻafetaui i le olaga faʻapitoa i le fale, aemaise lava pe a latou ola faʻapenei talu mai le laʻitiiti. Ma o pusi matutua ma pusi e le atoatoa le malosi e sili atu ona teuina i le fale. Ae ui i lea, ia nofouta o pusi i fafo atonu e faigata ona fetuutuunai i totonu o le olaga, aemaise lava pe a latou ulu atu i le fale o ni tagata matutua (Hubrecht ma Turner, 1998).

O le faateleina o le numera o pusi o loʻo tausia e fai ma fagafao i le tele o tulaga ona o le manatu e le manaʻomia le savalia o pusi ma e mafai ona latou nonofo i totonu o se tamai potu ma faamalieina i le pusa lapisi. Ae ui i lea, ina ia faʻaitiitia le lamatiaga e fesoʻotaʻi ma le tausia o se pusi i le fale, e tatau ona tuʻuina atu i le pusi le 5 saolotoga.

O pusi i totonu e manaʻomia le faʻalogo atili mai le pule nai lo pusi fafo. E mafai ona faʻamatalaina lenei mea i le mea moni e manaʻomia e ia pusi le faʻaosofia atili, ona o loʻo latou nonofo i se siʻosiʻomaga matitiva (Turner ma Stammbach-Geering, 1990). Ma o le galuega a lē e ona o le fatuina lea o se siosiomaga faʻatamaoaigaina mo le purr.

Afai e te filifili e tuʻuina atu se pusi i le auala, ia mautinoa e saogalemu mo ia ma isi manu. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona e faʻaogaina lau togalaau i se tulimanu saogalemu e savali ai se pusi, mai le mea e le mafai ona sola ese ai, pe savali ia te ia i luga o se manoa.

Tuua se tali