Sega pa'epa'e ulu uliuli
Manulele

Sega pa'epa'e ulu uliuli

Sega pa'epa'e ulu uliuliPionites melanocephala
poloaigaParrots
aigaParrots
lalolagiSega pa'epa'e manava

 

APPEARANCE

Seka pupuu si'usi'u ma le umi o le tino e oo atu i le 24 cm ma le mamafa e oo atu i le 170 g. Ua pa'u i lalo le tino, pupuu. O apaau, nape ma le si'usi'u e mutia lanu meamata. O le fatafata ma le manava e paʻepaʻe, ma se "pulou" uliuli i luga o le ulu. Mai le gutu i lalo o mata i tua o le ulu, o fulu e lanu samasama-paʻepaʻe. O vae pito i lalo ma fulu o le si'usi'u i totonu e mumu. O le gutu e efuefu-uliuli, o le mama periorbital e leai se mea, uliuli-efuefu. O mata e moli, o vae e faaefuefu. E leai se fa'afeusuaiga dimorphism. E iai fulu samasama e fefiloi i le fatafata ma le manava, ma lanu meamata i luga o ogavae. O mata e lanu uliuli. O se tasi o uiga mata'ina o nei manulele o lo latou tulaga o le tino - toetoe lava tu'u i luga, lea e maua ai e le manulele se foliga malie. E 2 subspecies e ese mai le tasi i le isi i elemene lanu. Ole faʻamoemoe ole olaga e 25 - 40 tausaga.

NOFO MA LE OLA I LE NATURA

E nofo i le itu i sasae o Ekuatoa, le itu i saute o Kolomupia, le itu i matu sasaʻe o Peru, le itu i matu o Pasila ma Guyana. E sili atu i vaomatua ma savanna. Ona o le faaitiitia o nofoaga o loo i lalo o le taufaamatau. Latou te fafaga i fatu o laau eseese, le pulupulu o fualaau aina, fugalaau ma lanu meamata. O nisi taimi e aofia ai iniseti i taumafa ma afaina ai fua o faatoaga. E masani ona maua taitoalua, tamai lafu e oo atu i le 30 tagata. 

FOLAFOLAINA

Vaitaimi fa'anofo i Guyana ia Tesema - Fepuari, i Venesuela - Aperila, i Kolomupia - Aperila, Me, i Suriname - Oketopa ma Novema. Latou faamoega i lua. O le pipii o fuamoa e 2-4 e na'o le fafine e fa'atupu. Ole taimi ole fa'a'otoga e 25 aso. E tuua e moa le faamoega pe a atoa le 10 vaiaso ma fafaga e matua mo ni nai vaiaso.

Tuua se tali