E mafai e pusi ona maua i le malulu po'o le fulū?
pusi

E mafai e pusi ona maua i le malulu po'o le fulū?

A o'o mai le vaitau malulu ma le fulū, e te faia le tele o taumafaiga e taofia oe mai le ma'i. Ae faapefea lau pusi? E mafai ona maua o ia ile fulū pusi? E mafai ona maua se pusi i le malulu?

E mafai ona tatou pisia e le tasi le isi?

Afai o lo'o e maua i le fulū po'o le ma'i malulu, 'aua le popole tele i le fa'ama'iina o lau fagafao. O lo'o i ai fa'amaumauga fa'amaumauga a tagata e ana fagafao na latou fa'asalalauina le virusi H1N1 ia latou pusi fagafao, fa'amaumauga a le Smithsonian, ma e mafai e pusi ona tu'uina atu i tagata; ae ui i lea, o nei tulaga e matua seasea lava. I le 2009, ina ua taʻua le virus H1N1 (lea e taʻua o le "swine flu") o se faʻamaʻi i le Iunaite Setete, sa i ai se popolega ona o le H1N1 na feaveaʻi mai manu (i lenei tulaga, puaa) ma tagata pisia.

Le natura o le siama

E mafai ona maua pusi i le fulū, fa'apea fo'i ma se fa'ama'i pipisi i luga o le manava e mafua mai i se tasi o fa'ama'i e lua: feline herpesvirus po'o le feline calicivirus. O pusi o vaitausaga uma e mafai ona mama'i, ae o pusi laiti ma matutua e sili ona afaina ona o latou puipuiga e le malosi e pei o pusi i le taimi muamua.

E mafai e manu fagafao ona pikiina le siama pe a latou faʻafesoʻotaʻi saʻo ma se pusi ua pisia poʻo ni vaega o siama, o le faʻamatalaga lea a le VCA Animal Hospitals, ma faʻaopoopo mai: "O le siama e feaveaʻi e ala i faua ma e alu ese mai mata ma isu o se pusi ua pisia." O le mea lea, e taua le taofia o lau pusi mai isi manu pe a maʻi.

Afai o lau fagafao e maua i le fulū poʻo se faʻamaʻi pito i luga ole manava, e mafai ona tumau le siama mo se taimi umi, o le lapataiga a le Love That Pet: "O le mea e leaga ai, o pusi e toe malosi mai le pusi e mafai ona avea ma se taimi le tumau pe feaveaʻi le siama. O lona uiga e mafai ona latou faʻasalalauina le siama i o latou tafatafa, tusa lava pe latou te le o toe mamaʻi. Afai na maua muamua lau pusi i le fulū, ia mata'ituina ni fa'ailoga faifai pea.

O a fa'ailoga o le malulu ile pusi? Afai e te manatu ua maua lau pusi i le fulū, e tatau ona e vaʻavaʻai i mea nei:

  • vaivai,

  • tale,

  • mafatua,

  • Sumu isu,

  • maualuga le vevela,

  • Leai se fia'ai ma le musu e inu

  • Le tafe mai mata ma/po'o le isu 

  • Le manava manava,

Valaau loa lau foma'i manu ma sauni e ave lau pepe fulufulua mo se su'ega.

Togafitiga ma le puipuia

O le tui ma le toe tui masani o le pusi o le a tausia ai lona soifua maloloina ma fesoasoani e puipuia mai faʻamaʻi. O le isi itu taua ole puipuiga ole siama: fufulu lelei ou lima ma soo (ma fai atu i isi e fai foi faapena); fa'amama so'o se vaega ua afaina, e pei o moega, lavalava, ma solo; ma aloese mai le fa'afeso'ota'i ma so'o se tagata (ma so'o se manu) e ono ma'i.

E mafai e manu ona maua i faʻamaʻi mai isi manu, o lea e taua ai le vavae ese o lau pusi maloloina mai manu mamaʻi. O le tafe mai mata ma taliga ma faua o auala masani ia e sosolo ai meaola ninii, fafaga ma faainu i latou i nofoaga eseese.

E pei ona ta'ua, afai e te masalomia le fulū po'o le malulu, fa'afeso'ota'i vave lau foma'i manu. Fai mai le PetMD, "E leai se fofo mo le flu, ma o togafitiga e faʻaalia. Atonu e manaʻomia le teuga faifaipea e aveese ai le tafe mai mata ma isu ma tausia ai le mama.” O togafitiga e mafai ona aofia ai vailaʻau faʻamaʻi ma le tele o vai e puipuia ai le faʻagata. E avatu e lau foma'i manu se fuafuaga au'ili'ili o togafitiga.

O lau pusi o le a manaʻomia le tele o le alofa ma le tausiga i le taimi o lona toe faʻaleleia, ma o le a ia faia foʻi ma le fiafia mo oe pe a e maʻi. Atonu e lē faigofie lenei mea pe afai o loo oulua maʻi foʻi, ae o le taimi lava e lua soifua mālōlōina ai, o le a oulua fusi faatasi ma le fiafia.

Tuua se tali