E mafai ea ona pepelo maile i ē e ana?
Tusi

E mafai ea ona pepelo maile i ē e ana?

E fia ni mataupu na fa'amauina ina ua fa'a'ole'ole e se ta'ifau se tagata? Pe fa'amaoni fagafao i latou e ana, ma o le a le tala a su'esu'ega lata mai?

E mafai e maile ona pepelo?

A tilotilo atu i lau uo pele e fa vaefā, e faigata ona mafaufau e mafai ona ia nanaina le mea moni. Ou te fia talitonu o le fagafao e suamalie tele, tuuto ma tumu i le alofa e faasese ma le loto i ai lē e ona. Ae ui i lea, o suʻesuʻega talu ai nei o loʻo faʻaalia ai e mafai e taifau ona pepelo pe nana le mea moni pe a fetaui ma i latou.

Sa faia e saienitisi mai le Iunivesite o Zurich se suʻesuʻega ma lomia i le tusi talaaga Animal Cognition. E tusa ai ma tulafono o le faʻataʻitaʻiga, o taifau na fegalegaleai ma paaga a tagata ma tagata tauva. O le paaga a le tagata na faʻasoa ma le taifau soʻo se meaʻai na ofoina atu i le suʻesuʻega. Na faaalia e se tagata tauva i le taifau se meaʻai, ae na ia teuina mo ia lava ma e leʻi faʻasoa atu ia te ia.

I le isi laasaga o le suʻesuʻega, na talosagaina le taifau e ave le tagata na la faigaluega i se tasi o pusa e tolu. O le tasi o na mea e gaogao, o le isi o loʻo i ai kuki masani, ma le lona tolu o loʻo i ai sosisi, lea na manatu o se mea e sili ona manaʻomia mo se taifau. E tusa ai ma faʻaiʻuga o le suʻesuʻega, o mataupu e masani ona taʻitaʻia se paaga a le tagata i se pusa sosisi, ma o se tagata tauva na ave ese mai lenei pusa i le tasi o le isi lua.

E leʻi mananaʻo ia taʻifau e faʻasoa a latou sosisi ma ave ma le loto i ai le "tauva" mai ia i latou ina ia aua neʻi ia mauaina. Ua toe faʻamaonia ai e mafai e manu ona faʻaʻoleʻole pe afai e aoga mo i latou.

O le a le mea e fai i le taufaasese o taifau

Talu ai e leai ni fa'ailoga manino o lo'o faimamago se ta'ifau, o le a faigata ona iloa pe o taumafai moni e fa'a'ole'ole lona matai. E le o lona uiga o lea e tatau ona e masalosalo i lau fagafao pele.

E foliga mai, o se taifau o se manu faamaoni, manaʻo alofa ma gauai. Sa na ona ia mauaina se auala vave e maua ai mea na te manaomia.

Ina ua talanoaina lenei suʻesuʻega i se tusitusiga mo le Psychology Today, na tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga o se taʻifau o loʻo paʻu e lapataʻia lona pule o loʻo alu atu se tasi i le fale. Pe a tilotilo mai lē e ona le faamalama ma tali atu i faailo a le taifau – tusa lava pe sa iai se tasi i luga o le auala pe leai – na te faamalosia lana taumafaiga e faatosina mai lana vaai i lenei auala.

E foliga mai, o le taifau e faia lenei mea e leai sona faʻamoemoega leaga ma o loʻo taumafai e faʻafaigofie le olaga mo ia lava. O le mea lea, aua le taumafai e faasaʻo amioga e faʻatatau i le taufaasese. Na o le alofa i se taifau ma le setiina o tuaoi ua lava mo se olaga matagofie faatasi. 

Aua e te popole e mafai e le taifau ona faasese i nisi taimi. I le iloaina e oʻo lava i le uo sili ona fa-vae-fa e mafai ona faʻaogaina le tulaga, e le tatau ona e faʻasalaina o ia mo lenei mea, aua o loʻo taumafai e toe faʻafefe ia te ia lava.

Tuua se tali