Mafuaaga o le salivation i pusi
pusi

Mafuaaga o le salivation i pusi

I se tulaga masani, e le fa'afefeteina se pusi fa'apea. O lenei fa'a'ailoga e mafai ona mafua mai i le physiological po'o le pathological mafua'aga. O le auala lea e iloa ai le taimi e popole ai.

Faailoga o le faateleina o le salivation

O le faateleina o le salivation i totonu o se pusi ua ta'ua faasaienisi hypersalivation. I le tulaga masani o lau fagafao, o le fulufulu o loʻo siomia ai le gutu atonu e susū teisi, ae faʻatasi ai ma le tele o faʻamaoniga e tatau ona popole.

Faailoga o le hypersalivation:

  • E susu le faua i luga o le fola.
  • O le auvae ma le fulufulu o loʻo siomia ai le gutu e susu i taimi uma.
  • E tafe mai le drooling e oo lava i se miti.
  • E fufulu soo le pusi ma mo se taimi umi.
  • O lauulu i le ua ma alafau e ono avea ma aisa.
  • I nofoaga o le pusi (moe, nofoaga e sili ona fiafia i ai i luga o le moega), e mafai ona e mauaina tulagavae susu.
  • E olo le pusi i meaafale ma tulimanu.
  • E masani ona folo e le pusi faua.
  • Atonu e pipii mai le pito o le laulaufaiva mai le gutu.

Mafuaʻaga faʻaletino

I se tulaga o loʻo tafe ai se pusi, e le o taimi uma e manaʻomia ai le faʻafesoʻotaʻi faʻanatinati i se fomaʻi. O nisi mafuaaga e le matautia. 

Inuina fualaau oona. O se tofo le lelei e mafua ai ona galue le salivary glands i se faiga faʻaleleia. Ae ui i lea, o le umi o sea tali e le sili atu i le 20 minute, afai e umi le salivation, matou te fautuaina oe e faʻafesoʻotaʻi lau fomaʻi manu. Afai o vailaʻau e faʻatonuina mo se taimi umi, ona faʻatasi ai lea ma le faʻaaogaina mulimuli ane, e mafai ona amata le salivation e oʻo lava i le vaʻaia o vailaʻau.

Fai nifo. I le va o le 3 ma le 6 masina, o nifo susu o le pusi e suia i nifo tumau. O le fa'agasologa e mafai ona fa'atasi ma sina mumu itiiti i le gutu gutu. E le gata i lea, o le manu i lenei taimi o loʻo i ai se manogi le lelei mai le gutu.

Tali e fafaga. O le va'aiga ma le manogi o mea'ai e mafai ona fa'afefe ai lau pusi. E tupu tele lenei mea pe a fafaga le manu i le itula.

Maʻi minoi. O le tietie i totonu o se taavale e mafai ona mafua ai lagona masani o le maʻi feʻaveaʻi - faufau, puaʻi, poʻo le faʻateleina o le saliva. O fa'ailoga uma o le a alu ese na'o latou pe a toe fo'i le manu i le fale.

Manatua. O le puna o aafiaga feline e mafai ona ita le gauai, malo, feoai, se manu fou, suiga i le siosiomaga. O le fa'afefeteina ma le fa'afefeteina o le a mou atu pe a masani le pusi i le suiga.

O le milimili a lē e ona. O le vavalalata ma lē e ona e mafua ai e le gata i le faʻalogoina o le faʻamalo, ae faʻapea foi le drooling. E moni lava lenei mea mo sphinxes ma orientals.

Fa'ama'i. A maeʻa le taotoga, pe a moe le pusi mo se taimi umi i lalo o le aʻafiaga o vailaʻau, e faʻagesegese le gaʻo o le salivary. A uma ona fafagu, atonu e sili atu le faua nai lo le masani.

mafuaʻaga pathological

Ae paga lea, o pusi e tafe tele e tusa lava pe i ai ni faʻamaʻi tuga. E masani lava, i le faaopoopo atu i lenei faailoga, o loʻo i ai isi faʻailoga faʻatasi. So'o se fa'aletonu e tatau ona masalomia pe afai e sili atu i le lua itula i le laina o le hypersalivation.

Oona. O le fa'asusu e fa'atasi ma le fiva, faufau ma pua'i, ma faaletonu o le fe'au. O le mafua'aga o le 'ona e mafai ona tu'u ma le le fa'aeteete vaila'au, laula'au o la'au fa'apitonu'u e 'ona i pusi, mea'ai ua mae'a. Oona e mafai ona oti, o lea e tatau ai ona e fa'afeso'ota'i vave lau foma'i manu.  

Fa'ama'i o le gutu gutu. O le fulafula o ga'o (gingivitis), stomatitis, o le kesi o le salivary glands, faapea foi ma le ponaivi o lo'o pipii i nifo po'o le fa'a'i e maua ai le tele o le le fiafia i le manu. Afai e mafai, e tatau ona e suʻesuʻeina le gutu o le pusi. Afai e te vaʻaia ni suiga poʻo se mea ua pipii, faʻafesoʻotaʻi lau fomaʻi manu, e mafai ona ia faʻatonuina se togafitiga atoatoa. 

Alu. Mageso, mumu o le pa'u, tafe le isu ma e o'o lava i le tale e atoatoa ai le ata o se fa'ama'i. O le allergen e tatau ona iloa ma faʻaumatia, aua o fegalegaleaiga faifaipea ma ia e mafai ona oʻo atu ai i le atinaʻeina o le sela bronchial.

Helminthiasis. O faaletonu o le nofoa, pua'i, leai se fia'ai ma le mamafa o faailoga foi ia o manu'a helminthic. E mafai ona e aloese mai ai pe afai e masani ona e fofonufe lau pusi. 

Siama siama E aofia ai le rhinotracheitis, calcivirosis, leukemia viral, ma le rabies. O isi faʻaʻailoga, faʻaopoopo i le salivation, uiga o faʻamaʻi pipisi: fiva, musu e 'ai, lethargy, faʻafitauli o le nofoa. O nei faʻamaʻi e manaʻomia vave togafitiga faafomaʻi. 

Rabies. O se faamaʻi e sili ona mataʻutia, talu ai e pipisi atu i tagata. E mafai ona iloa le Rabies i le fefe o le manu i le malamalama ma le vai, faʻateleina le faʻamalosi poʻo, i se isi itu, faʻateleina le faauo, ma le i ai o le pua i le gutu. I lenei tulaga, aʻo leʻi oʻo mai le fomaʻi, e tatau ona tuʻu le manu i se potu ese. Ina ia puipuia faʻamaʻi pipisi i lau pusi pele, e manaʻomia lou tui masani.

Oncology E mafai ona atia'e se tuma mama po'o se ma'i ile manava, inumaga, pe afaina ai le gutu gutu. 

Afai o loʻo faʻafefe se pusi, e sili ona faʻamautuina mafuaʻaga o lenei faʻaʻailoga i se fomaʻi manu. O le olaga o se fagafao pele e masani ona faʻalagolago i le faʻaeteete ma le taimi e faia ai le suʻesuʻega ma faʻatonuina togafitiga.

Puipuia o le hypersalivation

O tulafono faigofie o le a fesoasoani e puipuia tulaga matautia:

  • Fa'ata'ita'ia le fa'atonuga o tui ma fa'ama'i anufe.
  • Taofi mea mata'utia mai le aapa atu i ai le fagafao.
  • Fa'aitiitia le fa'alavelave.
  • Fafaga masani i meaai lelei.
  • Tausia o lau fagafao fulu.

Tuua se tali