Ma'alili i pusi: fa'ailoga, fa'afefea ma fa'afefea ona togafitia
puipuiga

Ma'alili i pusi: fa'ailoga, fa'afefea ma fa'afefea ona togafitia

Ma'alili i pusi: fa'ailoga, fa'afefea ma fa'afefea ona togafitia

E mafai lava e se pusi ona maua le malulu?

O le malulu e masani ona taʻua o faʻamaoniga e oʻo mai i le mumū ogaoga i le pito i luga o le manava, o lona uiga, o le isu, faʻaʻi ma le larynx. O le mea moni, o le malulu e le o se faʻamaʻi, talu ai e iai lava le mafuaʻaga e mafua ai. I le tele o tulaga, o le mafuaʻaga o se faʻamaʻi siama poʻo viral.

E faigofie ona aumai e tagata e ana le siama ile fale mai le auala ile lavalava ma seevae.

Ole fa'ama'i ole pusi ole a fa'atatau ile malosi ole puipuiga. E sili atu ona aʻafia i le faʻamaʻi o tamaʻi pusi laiti, pusi matutua, manu e le lelei le ola, pusi ma le immunodeficiency ma isi faʻamaʻi faʻamaʻi (mo se faʻataʻitaʻiga, maʻi suka, oncology).

Ma'alili i pusi: fa'ailoga, fa'afefea ma fa'afefea ona togafitia

Mafuaaga o le malulu

Feline herpesvirus. Herpesvirus, o le mafuaʻaga o le malulu, e sili ona taatele i pusi. E iai suʻesuʻega e faʻaalia ai e mafai ona iloa le siama i le 39% o pusi soifua maloloina, ma i totonu o pusa e sili atu le maualuga. I le i ai o faʻailoga mataʻutia o le mumū o le pito i luga o le manava, o le herpesvirus e mafai ona iloa e oʻo atu i le 90-100% o mataupu.

O fa'ama'i e masani ona tupu ile fa'afeso'ota'i e ala ile fe'ai o pusi mama'i. O le tele o taimi, i le amataga o faʻamaʻi pipisi, o le a natia le ala o le faʻamaʻi, o lona uiga, e le faʻaalia e le pusi ni faitioga. Ae faʻatasi ai ma le faʻalavelave matuia, faʻatasi ai ma le faʻaitiitia o le puipuiga mo soʻo se mafuaʻaga, o le vasega e mafai ona alu i se vaega ogaoga ile 4-12 aso. I le faaiuga o le vaega mataʻutia, o le siama o loʻo tumau pea i se foliga natia (natia) i totonu o le tino mo le tele o tausaga.

Feline calicivirus. Calicivirus o le siama lona lua sili ona taatele e aʻafia ai le manava pito i luga. E mafai ona iloa ile 10-50% o pusi e iai fa'ailoga talafeagai ile falema'i.

O fa'ama'i e masani ona tupu e ala ile fa'afeso'ota'i po'o matāua i luga ole ea, ae o lo'o iai fo'i se su'esu'ega ua fa'amaonia ai le ono feavea'i o fa'ama'i e ala ile fulu. E masani ona 'aina e pusi fuga i le taimi e teuga ma o'o ai i siama. O le ala o le faʻamaʻi e masani lava ona maʻi, i tamaʻi pusi atonu e hyperacute. E iai fo'i mataupu o le calicivirus masani, ae o lenei tulaga e seasea, faigata ona togafitia ma e iai se fa'aeteetega fa'apitoa.

Ma'alili i pusi: fa'ailoga, fa'afefea ma fa'afefea ona togafitia

Mycoplasmosis. Mycoplasma o le siama sili ona laʻititi, lea e sili atu i le 120 ituaiga. O ituaiga eseese o mycoplasmas e maua i le tele o manu e masani lava ma e le mafua ai ni faʻamaʻi faʻamaʻi i totonu. Ae ui i lea, i lalo o nisi tulaga, o le tele o taimi ma le faʻaitiitia o le puipuiga, mycoplasma e mafai ona mafua ai le mumū o totoga i totonu. Mycoplasma felis e masani ona mafua ai faʻaaliga faʻapitoa o le malulu masani i pusi, e sili ona afaina ai le mucous membranes o le mata.

chlamydia. Chlamydia o se siama intracellular e masani ona afaina ai le conjunctiva o pusi. E le pei o mycoplasmas, e toetoe lava a le tupu i pusi soifua maloloina. O le mafuaʻaga autu o faʻamaʻi o le ituaiga Chlamydophila felis. O le ala o le faʻamaʻi e mafai ona ogaoga ma tumau. O le tu'uina atu o le fa'ama'i e fa'atinoina e ala i feso'ota'iga e ala i mea lilo, mea tau tausiga ma matāua i luga o le ea i se mamao pupuu.

Fa'ailoga ole malulu ile pusi

O le afaina o le pito i luga o le manava i pusi e mafai ona faʻaalia i auala eseese. O le pito i luga o le manava e aofia ai le nasal cavity, larynx ma le pharynx. Ae ui i lea, o manu'a i nisi taimi e afaina ai le gutu, mata, ma le trachea. O fa'ailoga malulu masani i pusi e aofia ai:

  • Tuʻu mai le isu o soʻo se natura (vai, mucous, purulent).

  • Mafatua soo, seasea tale.

  • O le tele o le tafe mai mata, e pei o le purulent (o se faʻamaʻi manino e le o se faʻailoga o faʻamaʻi).

  • Faʻateleina le vevela o le tino (mai le 39,5 tikeri).

Ma'alili i pusi: fa'ailoga, fa'afefea ma fa'afefea ona togafitia

I le faaopoopo atu i faʻaaliga autu o le malulu, o pusi e masani ona aofia ai le malaise lautele, le fiafia, momoe, faʻaitiitia le manaʻo, poʻo le musu atoa e 'ai. E iai fo'i uiga fa'apitoa fa'apitoa e fa'atatau i so'o fa'ama'i pipisi ta'itasi.

  • siama herpes

    O le Herpesvirus e faʻaalia i le mafatua faifaipea, faʻafefe tele mai mata ma isu, faʻapea foʻi ma le atinaʻeina o le conjunctivitis ma le keratitis (flammation of the cornea), e aofia ai le ulcerative. I ni tulaga e seasea tupu, e tupu mai ai le ma'i ma'i o le gutu po'o le gutu, aemaise lava i mata ma luga o le isu.

  • Calicivirus

    O le uiga iloga autu o le calicivirus o le atinaʻeina lea o faʻamaʻi ulcerative o le gutu gutu, aemaise lava ile laulaufaiva ma gaʻo. I tulaga ogaoga, o le faʻata nasal o loʻo aʻafia foi i le faagasologa, e mafai ona fausia se maʻi loloto tele i le nofoaga o le isu. E le gata i lea, i le calicivirus, o le pipili e masani ona iloa i luga o vae uma poʻo nisi.

  • Mycoplasmosis

    O auga e masani ona vaivai. E masani lava o le mycoplasmosis e faʻaalia ile conjunctivitis tasi pe lua itu, mumu o le mata ma le laumata lona tolu. I le taimi muamua, e mafai ona manino le lafoaia, ae o le faagasologa o le maʻi latou te avea ma mucopurulent.

  • chlamydia

    O faʻamaʻi mata e masani ona sili atu ona faʻaalia nai lo le mycoplasmosis. E masani ona afaina mata uma e lua. O loʻo i ai se mumu malosi o le conjunctiva, faʻafefete tele purulent, masani pusi squint ma le mafai ona pupula atoatoa o latou mata. A aunoa ma se togafitiga, e ufitia mata i pa'u enaena.

Faʻamaoniga o le faʻamaʻi

O se suʻesuʻega muamua e faia i le taimi o se suʻega lautele e tusa ai ma faʻaaliga faʻapitoa faʻapitoa. E mafai ona fa'amaonia le su'esu'ega e ala i le faia o se su'esu'ega PCR o swabs mai le conjunctiva, nasal cavity ma le pharynx.

O le suʻesuʻeina o le calicivirus ma le chlamydia e masani lava e le faigata, ma o se taunuuga lelei o le a faʻaalia saʻo ai le i ai o le maʻi. E faigata ona fa'amaonia le herpesvirus, e masani ona o'o mai i'uga leaga i su'ega. E mafua lenei mea ona o le siama o le herpes i le taimi o le faʻataʻitaʻiga atonu o loʻo i totonu o le trigeminal nerve ma e le mafai ona oʻo i luga o le suʻega na faʻaaogaina e ave ai le swabs.

E masani ona mafai ona iloa le mycoplasmosis i swabs, ae o se galuega faigata le faʻamatalaina o le taunuuga - pe o le mycoplasmosis moni lava le mafuaʻaga o le faʻamaʻi pe i ai se isi faʻafitauli.

Ma'alili i pusi: fa'ailoga, fa'afefea ma fa'afefea ona togafitia

E faʻafefea ma faʻafefea ona togafitia se malulu i pusi?

Aʻo leʻi faʻatonuina se togafitiga e mautinoa lava e fesoasoani, e tatau ona e asiasi i se fomaʻi manu ma pasi uma suʻega talafeagai e faʻamaonia ai le siama. Togafitiga o ituaiga eseese o siama ma siama e mafai ona eseese tele i le filifiliga o fualaau ma i le faagasologa o latou pulega.

O vailaau fa'ama'i ma vaila'au fa'ama'i e masani ona fa'atonuina. I mataupu e le faʻalavelave, o lona uiga, pe a malosi le pusi, 'ai lelei, e le tale, togafitiga e mafai ona amata faʻailoga.

O le a le mea e avatu i se pusi mo le malulu?

Afai o le pusi e malulu, o loʻo i ai le isu, e mafai ona e amata fufulu i vaifofo saline na o oe. O saline masani ma sauniuniga saunia mai se fale talavai (mo se faʻataʻitaʻiga, Aquamaris) e talafeagai. O vaifofo masima i le fa'atonuga sa'o e "se'i ese" le snot. Afai e tele nau, e le mafai e le pusi ona manava ma tapuni lona gutu, e mafai foi ona e faʻaogaina vasoconstrictor pa'ū i se auala puupuu (mo se faʻataʻitaʻiga, Nazivin pepe).

Ina ia faʻamalolo faʻamaoniga o le malulu, o le faʻaaogaina o se nebulizer ei ai sona aafiaga lelei.

Ua lava le sasaa masani o le sodium chloride i totonu o le pusa vai ma tuʻu le pusi e manava i totonu o le matapulepule. Faatasi ai ma le alu ese mai mata, e mafai ona e faʻaogaina se vailaʻau mama mai se falemaʻi vailaʻau (Dewdrop, Diamond Eyes).

E le fautuaina e tutoʻatasi le faʻatonuina o vailaʻau antibacterial, vailaʻau antiviral ma tale mo se fagafao, ona o le i ai o le tele o aʻafiaga itu. O nei vaila'au e tatau ona fa'atonuina e se foma'i.

Tausiga Pete

O fagafao e malulu e masani lava e le manaʻomia se tausiga faʻapitoa. E fautuaina e faʻaitiitia pe vavae ese savali i luga o le auala mo le umi o togafitiga. O nisi o punaoa e fautuaina ai le toe faʻamafanafanaina o meaʻai, ae o lenei fautuaga e leʻi faʻaaogaina lautele.

Afai ei ai isi pusi i le fale, e tatau ona vavae ese mai se manu maʻi ina ia puipuia ai faʻamaʻi. E taua le mulimuli i fautuaga uma a le fomaʻi, o le tele o taimi o togafitiga e le faʻaalia ai ni faigata tele.

Ma'alili i pusi: fa'ailoga, fa'afefea ma fa'afefea ona togafitia

malulu i pusi

E tusa ai ma fuainumera, o tamaʻi pusi ma le malulu e asiasi i le falemaʻi e sili atu nai lo manu matutua. E mafua lea ona o lo latou le atoatoa o le puipuiga ma le sili atu ona faigofie i siama. O fa'ailoga fa'ama'i e masani ona le ese mai fa'ailoga o manu matutua.

Faatasi ai ma le herpesvirus, o pusi e masani ona atiaʻe le keratitis ulcerative, e aunoa ma se togafitiga e amata i le taimi, e oʻo lava i le aveeseina o le mata e mafai.

O le Calicivirus e mafai ona fa'agasolo vave ma sili atu ona ogaoga, o le maualuga o le vevela o le tino (mai le 41 tikeri) ma le matua'i le 'ai ona o le tele o ma'i ma'i e mafai. O ia manu e tatau ona togafitia i totonu o le falemaʻi.

Ma'alili i pusi: fa'ailoga, fa'afefea ma fa'afefea ona togafitia

puipuiga

Ole fa'avae ole puipuiga ole tui ile taimi. E mafai ona tui pusi mai le 8 vaiaso le matutua. Ole tui fa'avae e aofia ai fa'ama'i pipisi e pei ole herpesvirus ma calicivirus. E le gata i lea, e masani ona aofia ai le chlamydia i le tui. Ole tui e le fesoasoani i taimi uma e aloese ai mai le faʻamaʻi, ae e mafai ona faʻaitiitia ai le ogaoga o faʻaaliga ile falemaʻi.

Afai ua iai au pusi i le fale ma o loʻo e fuafua e aumai i le fale se pusi fou, e matua fautuaina e aua neʻi faʻafesoʻotaʻi i le 2 vaiaso muamua. O nisi o fa'ama'i pipisi i pusi matutua e tupu pe a aumai se manu fou i le fale e aunoa ma le taofia. O vailaʻau eseese - immunomodulators ma sera - faʻanoanoa e le faʻaalia lo latou aoga ma i tausaga talu ai nei e leʻi faʻatonuina e fomaʻi manu mo le puipuia o faʻamaʻi pipisi.

Ma'alili i pusi: fa'ailoga, fa'afefea ma fa'afefea ona togafitia

Afai na maua e le pusi se malulu: o le mea autu

  1. O fa'ailoga autu o le malulu i pusi e aofia ai le tafe mai mata ma isu, ma mafatua.

  2. O le soifua manuia lautele e mafai ona tumau e aunoa ma ni suiga, poʻo le lethargy, le fiafia, musu e 'ai e mafai ona matauina.

  3. Togafitiga o le malulu i pusi e aofia ai vailaʻau faʻaalia mo maʻi vaivai poʻo vailaʻau faʻamaʻi, ma le mataʻituina o falemaʻi mo tulaga ogaoga.

  4. Ole faavae ole puipuiga ole tui atoatoa ile taimi.

Ольга Сятковская - Респираторные инфекции кошек

Tali i fesili masani

punaoa:

  1. Gaskell R., Bennett M. Tusitaulima o Faʻamaʻi Faʻamaʻi o Maile ma Pusi. / per. s English Mahiyanova EB – 2nd ed., ex. – M.: Lomiga Aquarium, 2009. – 200 p.

  2. Ramsey Ioe. Fa'ama'i pipisi o maile ma pusi. Ta'iala fa'atino. / Ed. Ioe. Ramsey, B. Tennant - M .: Aquarium Print, 2015. - 304 p.

23 Me 2022

Fa'afouina: 26 Me 2022

Tuua se tali