Fa'ama'i masani Pusi
pusi

Fa'ama'i masani Pusi

Faailoga o ma'i i pusi

Talu ai e tele fa'ama'i e maua i tama'i pusi, o fa'ailoga e mafai ona matua 'ese'ese. Ia mautinoa e faʻafesoʻotaʻi le falemaʻi pe a iai le pepe:

Fa'ama'i masani Pusi

  • pua'i, faafaufau;
  • le fa'a'ai, manava;
  • o le vevela o le tino e sili atu i luga poʻo lalo ifo o le masani, o le 34,7 ˚С – 37,2 ˚С i pepe fou faatoa fananau mai, 36,5 ˚С – 37,0 ˚С i pepe e sili atu nai lo le 10 aso;
  • manava faʻafitauli;
  • paʻu lauulu;
  • soliga o le urine;
  • faʻaleagaina o le paʻu - paʻu, paʻu, fula, hyperemia, ma isi mea;
  • fula;
  • mata e le masani ai - tamaiti aoga o foliga eseese, faʻalautele, fulafula, mumu, ma isi;
  • musu e ai;
  • o le paʻu maualalo o le mamafa o le tino;
  • tu'u ese o le natura mai le isu, gutu, taliga, mata, itutinosa, anus;
  • soliga o le gait, orientation in space.

I le faaopoopo atu i le lisi o faaletonu somatic, suiga i le amio a le pepe e mafai. E mafai ona miowing, o le manaʻo e lafi i se tulimanu pogisa, le le fiafia ma le momoe, faʻafuaseʻi faʻamalosi. Talu ai o nisi fa'ama'i pusi e pipisi atu i isi (manu ma tagata), o nisi taimi e mana'omia ai ona fa'a'esea se fagafao se'ia fa'amaonia se su'esu'ega.

Faʻamaʻi o tamaʻi pusi e fesoʻotaʻi ma le pathological course o le maitaga ma le lactation o se pusi

O lenei vaega o faʻamaʻi e aofia ai faʻalavelave ma faʻaleagaina i le vaitaimi o le prenatal, manuʻa na maua i le taimi o le ala o le fanau mai. E le gata i lea, e mafai ona mamaʻi fagafao faatoa fananau mai ona o le le lelei o le fesiitaiga o le maitaga ma le fanau mai e le pusi, faʻapea foʻi ma faʻafitauli i le gaosiga o le susu i le tina.

Fa'ama'i fa'aumatia pusi fou

Fa'ama'i masani Pusi

O le mafuaʻaga o lenei tulaga o se vaega o le vavae ese o le placenta mai le matua poʻo faʻamaʻi pipisi o le tina, o se taunuuga e le maua ai e le fetus le lava o le okesene ma meaʻai. O le pepe e fanau mai e maualalo le mamafa o le tino, ma le faaletonu o le afi, vaivai le susu, inu itiiti. O se taunuuga, o lona tino ua supercooled, dehydrated, oti le pusi i itula muamua talu ona fanau mai po o totonu o ni nai aso.

Pathology e le mafai ona togafitia. O le manu e malaia i le oti muamua. Pathology e mafai ona puipuia e ala i le saunia o se pusi maʻitaga ma meaai lelei, togafitiga taimi o siama i totonu ia te ia, ma tui. Talu ai ona o le faʻaleagaina o manu i le taimi o le faʻaipoipo e mafai foi ona avea ma mafuaʻaga o le maʻi, e tatau ona faia se auala faʻatatau i le filifiliga a le tama i le lumanaʻi.

Le lava le gaosiga ole susu ile pusi (hypogalactia)

O le Hypogalactia o se faʻamaʻi faʻaogaina o le mammary glands o se pusi, lea e le lava le tele o le susu e gaosia mo le atinaʻeina masani o tama. O lenei mea e oʻo atu ai i le le lava o meaʻai, vaivai, faʻavaivaia o le puipuiga o le tino, lea e leʻi faia atoatoa.

Faatasi ai ma mafuaʻaga o le hypogalactia e mafai ona matauina: o le fanau muamua o se pusi ma se meaʻai leaga. E tatau ona tuʻuina atu i le tina le lelei o meaʻai ma le maualuga o meaʻai o gaʻo ma polotini. O le ala i fafo e mafai foi ona avea ma fafaga faaopoopo o pepe faatoa fananau mai i mea faʻafefiloi faʻapitoa.

Fa'ama'i susu oona

Faatasi ai ma faʻamaʻi o le mammary glands poʻo le matua i totonu o se pusi i le taimi o le susu, e mafai ona oona le susu i pepe faatoa fananau mai. Mai le itu o pusi, o lenei mea faʻaalia e faʻaalia i le tulaga o:

  • musu e susu;
  • fula;
  • manava tata;
  • leai se vai;
  • faateleina le vevela.

O le vaega mulimuli atonu o se fa'ailoga o le 'ona o le toto i totonu o se pusi.

Faatasi ai ma le ma'i oona o le susu, o tama'i pusi e togafitia fa'ailoga ma fa'afeiloa'i i le fafaga fa'apitoa.

Pa'u ma fa'ama'i fa'ama'i i pusi

Faʻamaʻi paʻu ma parasitosis (fafo ma totonu) e mafai ona taʻua o faʻamaʻi sili ona taatele o pusi. Togafitiga ma le puipuia e tatau ona amata toetoe lava mai le fanau mai, talu ai o faʻamaʻi o lenei vaega e matua faʻavaivaia ai le puipuiga o le tino, e le gata i le somatic, ae faʻapea foʻi i aʻafiaga o le mafaufau: o le vave osofia o siama, siama, sigi i totonu o le tino, mageso, faʻavaeina o papala, popolevale, leai se fiaʻai ma moe, paʻu mamafa.

Helminthiasis

Helminthiases o se vaega o faʻamaʻi faʻamaʻi e mafua mai i helminths (anufe, anufe). Punavai o parasite: mea o loʻo siomia ai, vai, meaʻai, palapala, susu o tina, ma isi. Ona o lo latou eseesega tele, mafaufau i le sili ona taatele.

  • Anufe lapotopoto. E 'ese'ese i le vave fa'atupuina i le tino talimalo. Latou te ola i totonu o le vaega o mea'ai ma mama. I tamaʻi pusi, faʻafefe o le peleue, paʻu o le mamafa, faʻafitauli o le manava (tinata, puaʻi, musu e 'ai) e matauina. O le onā tele e o'o atu ai i le fa'aleagaina tele o le manu ma mana'omia ai togafitiga fa'apitoa.
  • Nematodes. Fa'asalalauina e flea ua a'afia e rodents. E fa'ateleina le ga'o i totonu o le intestinal, e fa'aalia ai fa'ailoga e pei o le fa'aleagaina o le ga'o ma le fe'ai, pa'u mamafa, musu e 'ai, fa'atupula'ia le tele o le manava, 'ai o latou fe'ai, ma se savali fa'ate'ia. O larvae parasite i nisi taimi e vaaia i fei o le pusi i le mata le lava.
  • Flukes (trematodes). O le igoa e mafua ona o le i ai o suckers i luga o le tino o anufe, faatasi ai ma le fesoasoani o loʻo faʻapipiʻiina i le puipui o ala o le gallbladder (sili ona masani) poʻo le pancreas. O le puna o i'a mata'utia ma figota. O le taimi lava e i ai i le tino, o le trematodes e mafua ai le puaʻi, paʻu o le mamafa, tiga o le manava, ma le manava. A o'o i totonu o veins o le ate ma le mesentery, e mafai e anufe ona mafua ai le oti. O nisi ituaiga o flukes matutua e le taitai atu ai i ni faaletonu, ae o latou larvae e mafai ona faaosofia ai maʻi ogaoga mama.
  • Tape (cestodes). Punavai: flea (pe a foloina). O nei parasite e le mafai ona taʻua faʻapitoa oona, o lo latou lamatiaga o loʻo i totonu o vaega o le tino o loʻo tolotolo i fafo mai le anus. O lenei mea e oʻo atu ai i le mageso, faʻafefe o le anus (e mafai e le pusi ona "fidget" le anus i luga o le fola), mumu o le anal glands. E le gata i lea, e oʻo atu i se tele tele, e mafai e le tapeworm ona ulu i totonu o le lumen o le manava, faʻaleagaina ai le sphincter, gau o le manava, tafe toto, ma le oti o le manu.

Talu ai e tele ituaiga anufe i pusi, e tatau ona faʻaali le fagafao i le fomaʻi manu. A maeʻa le suʻesuʻega, o le a faʻatonuina e le fomaʻi le vailaʻau saʻo, ma amanaʻia uiga o tausaga ma isi mea. E le mafai ona togafitia se pepe i vailaʻau faʻamaʻi na o ia, talu ai i le taimi o le tele o le oti o parasites e faʻasaʻolotoina le tele o toxins. E vave ona oti le manu ona o le onā.

Fia

Fusi e taʻitaʻia i le anemia, o se puna o helminths, mycoplasmas. Fa'ailoga o le fue: mageso, valu, foliga o le popolevale, osofa'iga. Togafitiga e aofia ai le togafitia o fulufulu o le pusi i sauniuniga faʻapitoa, taʻele i vaifofo ma vailaʻau faʻamaʻi, ma le faʻaaogaina o mea e puipuia ai le tumama. Mo le puipuiga, e faʻaaogaina mataua i le mamae, o le flea collar, vailaʻau shampoos.

Scabies mite

O le utu e mafua ai le mageso ogaoga o le paʻu, aua e utia i le epidermis, fafaga i le toto ma le lymph. Ata fa'afoma'i:

  • paʻu, paʻu tula (faʻapitoa i luga o le ulu);
  • lulu ulu;
  • faʻalauteleina lymph nodes;
  • popole, ita;
  • leai se moe;
  • musu i meaai.

O le faʻamaʻi e faigata ona togafitia, e masani ona faʻatasi ma le toe foʻi. I tulaga maualuga, e mafai ona mate le pusi mai le sepsis. E le mafai ona puipuia atoatoa se fagafao mai le faʻamaʻi, talu ai e mafai e pathogens ona ulufale i totonu o le fale i seevae poʻo lavalava o se tagata. O le puipuia o le pathology o le faʻateleina lea o le puipuiga o pusi ma asiasi i se fomaʻi.

Otodectosis (taliga taliga)

O le parasite microscopic e mafua ai le faaleagaina o le taliga i totonu ma fafo. Fa'ailoga: mageso taliga (lulu le ulu o le manu), manogi pala, o lo'o iai ni fatu uliuli ile alavai ma atigi taliga, leaga ma le mumu o le pa'u i lalo. O le fagafao e sasaa pea ona taliga, olo i luga o mea eseese, e itaitagofie, 'ai ma moe leaga. Togafitiga e aofia ai le fufuluina o le paʻu o taliga mai mea lilo, faʻaogaina o mataua poʻo le suauu na faʻatonuina e se fomaʻi. O le puipuiga e aofia ai le suʻesuʻeina masani o taliga o le pusi, le faʻaogaina o le faʻafesoʻotaʻi ma manu taʻavale, tausia le tumama o totoga faʻalogo.

Fa'ama'i e mafua mai fa'ama'i

O faʻamaʻi pipisi o faʻamaʻi masani foi i tamaʻi pusi. O le tino o le pepe e faʻaalia i taimi uma i siama, siama, siama faʻamaʻi, ma le vaivai o le puipuiga ona o le matua e le mafai ona lava le puipuiga, aemaise lava i le fafagaina o meaʻai. O ia faʻamaʻi e mafai ona pipisi e le gata mo manu ola lata ane, ae faʻapea foʻi ma tagata.

Faʻamaʻi pipisi

E masani ona tupu i tama'i pusi o lo'o maua lona tina i se fa'ama'i po'o ma'i i le taimi o le susu. I ia tulaga, o le faaleagaina o mata e matauina e tusa lava pe leʻi tatalaina. Ae o loʻo i ai isi mafuaʻaga o le conjunctivitis:

  • allergi;
  • manu'a fa'ainisinia;
  • manu'a vaila'au - so'o se mea'ai a le fale, vaila'au, vai 'ona e mafai ona fa'apogai;
  • siama

Fa'ailoga o le conjunctivitis i pusi e aofia ai:

  • tafe tele o loimata, mucus, pus;
  • konea puaoa;
  • mūmū, fulafula laumata, o latou suiga e mafai;
  • pipii o laumata, le faʻavaeina o paʻu i luga o latou;
  • fiva (ma le purulent tafe).

Mo le togafitia o faʻalavelave faʻalavelave o le conjunctivitis i tamaʻi pusi, fufuluina ma se vaifofo o le furacilin, faʻaaogaina fualaau faʻasaina. Afai e le alu ese le faʻamaʻi, ae naʻo le leaga, e tatau ona e ave le fagafao i le falemaʻi ma faia se suʻega. Faʻavae i luga o faʻaiʻuga o suʻesuʻega, o le a faʻatonuina e le fomaʻi manu vailaʻau faʻamaʻi, antibacterial, antihistamine, antiparasitic ma isi vailaʻau. Afai o loʻo i ai ni nai pusi, ma o isi (poʻo nisi oi latou) e soifua maloloina, ona tutusa lea latou te manaʻomia le faia o togafitiga puipuia. E mafai fo'i ona e fa'aesea mo sina taimi se fagafao ma'i.

Fa'aleaga (panleukopenia)

O le mea e mafua ai le feline distemper, parvovirus, e afaina ai pusi i le va o le lua masina ma le ono masina. E sili ona fa'ama'i i pusi ma e le tu'uina atu i tagata. O le faʻamaʻi e aʻafia ai le gastrointestinal tract (aemaise lava le vaega manifinifi), le lymphatic system, ma le gaʻo ponaivi. E talitonu foi e mafai e le pathogen ona ulu i totonu o le manava o le manu.

Ole fa'apogai ole fa'ama'i ole pusi o lo'o ma'i pe ua uma fo'i ona ma'i. Parvovirus e ola i le siosiomaga i fafo i feces ma puaʻi o se manu maʻi, ma o lona ola e oʻo atu i le tausaga. E le gata i lea, o le pathogen e mafai ona feaveaʻi i totonu o le utero ma e ala i u o flea, tiki, ma utu.

Ole ata ile falema'i ole feline distemper e fa'aalia e:

  • pua'i ma le toto, mucus lanumeamata-samasama;
  • fiva, fiva;
  • o fetid stools o lo'o i ai mea leaga eseese;
  • mago ma le lanumoana o le gutu mucosa;
  • faʻailoga faʻaalia o le rhinitis, conjunctivitis.

O le pusi o loʻo lamatia i le faʻamaʻaina ma le oti i se taimi puupuu, o lea e tatau ai ona e faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi i sina faʻaaliga itiiti o faʻamaoniga. Ole fua ole oti i pusi ma panleukopenia e oʻo ile 90%. I lenei tulaga, o le saoasaoa o le faʻamaʻi e mafai, ma o le a le toe mafai ona faʻasaoina le fagafao.

E leai se togafiti fa'apitoa mo le fa'aleagaina o le feline. E fa'atonu e le foma'i vaila'au e tusa ai ma fa'ailoga. I le faaopoopo atu i pauta, papa, tui i totonu o maso, droppers ma isi fua e mafai ona faatonuina, e faalagolago i le tulaga o le pusi, le matua o le manu, le tikeri o le tuputupu ae o le maʻi, ma isi. Faatasi ai ma togafitiga talafeagai ma togafitiga talafeagai, o le pepe e toe malosi pe a ma le 4-5 aso, o loʻo tumau pea le faʻamaʻi pipisi.

E mafai ona puipuia faʻamaʻi pipisi ile feline distemper e ala ile tui: muamua, o le tui e faalua (i le matua o le 1,5-2 masina ma le masina mulimuli ane), ma i le taimi o le olaga - tasi i le tausaga.

calcivirus

O lenei fa'ama'i e mafua mai ile feline calicivirus. E masani lava ile pusi vaivai ile 2-24 masina. E tusa ma le tolu vaiaso, i le 30% (e tusa ai ma isi punaoa - 80%) o mataupu e muta i le oti o le manu. Calcivirus e feaveaʻi e ala i fesoʻotaʻiga, e ala i meaʻai, lavalava, e ala i le ea. E le matautia mo se tagata.

Fa'ailoga o le calcivirosis i pusi:

  • tafe mai le isu ma mata;
  • faateleina salivation;
  • afaina o le gutu mucosa, papala i le gutu ma laulaufaiva;
  • vaivaiga;
  • dispnea

O pusi e faʻaalia i le atinaʻeina o le niumonia viral, bronchitis, mumū o le oropharynx, trachea. Afai e le maua se fesoasoani i le taimi, o le a mate le pusi i totonu o ni nai aso.

Togafitiga fa'ailoga: e mafai e le foma'i ona fa'atonuina vaila'au fa'ama'i, vaila'au fa'ama'i, fa'ama'i ma isi vaila'au. Ina ia puipuia le calcivirosis, e tatau ona e mulimulitai i le faasologa o tui: o le tui muamua e faasaga i le feline calcivirus e faia i le 2-3 masina (faalua), ona sosoo ai lea ma le tausaga.

Fa'ama'i masani Pusi

Ose tui ile pusi

O isi fa'ama'i o pusi

E masani lava, o tama'i pusi e iai fa'ailoga e uiga i fa'ama'i eseese. Ma i lenei tulaga, e le mafai ona e faia e aunoa ma le fesoasoani a se tagata tomai faapitoa.

Anemia

O se soliga masani, lea, e masani lava, o se taunuuga o pathologies oi ai nei. Faailoga o le anemia:

  • pallor o le mucous membrane;
  • tuai i le atina'e;
  • vaivaiga faaletino;
  • leaga le fiaai;
  • peleue mata'utia;
  • faʻavaivai.

O mafuaʻaga o le anemia e eseese, o nisi o ia mea e lamatia ai le ola, o lea e manaʻomia ai se suʻega faʻafomaʻi faʻamaonia ma suʻesuʻega. E le taliaina le togafitia o le anemia i tamaʻi pusi naʻo oe i sauniuniga uʻamea!

Lauulu ma paʻu faʻafitauli

O faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma le tulaga o le paʻu ma le peleue o le pusi e tele foi mafuaʻaga. Faʻafitauli e afua mai i le le lelei o meaʻai, faʻamaʻi fafo ma totonu, suiga i le toto, faʻamaʻi pipisi, faʻapea foʻi ma le faʻamaʻi faʻasolosolo ma allergies.

Afai o le pusi e iai faʻailoga e pei o le mageso, mumu, mago, paʻu o le paʻu, gau, mataʻu o le peleue, e manaʻomia le suʻesuʻeina o le manu. E mafai ona aofia ai su'esu'ega ile falesu'esu'e ma metotia meafaigaluega.

Fa'aletonu o le nofoa

O mafuaʻaga o le faʻaleagaina o le manava (mamaʻi poʻo le manava) atonu e fesoʻotaʻi ma mea nei:

  • atuatuvale;
  • oona;
  • 'ai tele;
  • fa'afitauli i gaioiga fa'aletino;
  • taumafa le talafeagai;
  • suiga o mea'ai;
  • suiga i meaai "matua";
  • helminthiases;
  • siama, fa'ama'i viral - e le o le intestinal.

O nisi taimi o faaletonu o le fe'au e o mai faatasi ma se intestinal le fiafia, faama'i. I le taimi lava e tasi, o le gogolo i totonu o le manava, fulafula, faʻateleina le gaosiga o le kesi, musu e 'ai, tiga, puaʻi, ma le popole.

Afai e mautinoa e lē e ona le mafuaʻaga o le maʻi, mo se faʻataʻitaʻiga, o se suiga lea i meaʻai, e mafai ona e taumafai e faʻaumatia ia oe lava ia. E tatau ona manatua o le tele o faʻamaʻi i pusi e vave ona tupu, ma e aunoa ma se falemaʻi e taʻitaʻia ai le oti o manu. O se fagafao e ono o'o i le fa'alavelave o le intestinal, peritonitis, o se fa'ama'i viral mata'utia. E sili ona lelei le taʻalo saogalemu, faʻaali le pepe i le fomaʻi, fai suʻega.

Puipuiga o fa'ama'i i pusi

Ina ia puipuia faʻamaʻi masani i tamaʻi pusi, ua lava le manatuaina o tulafono e fa.

  1. Tuiina e tusa ai ma le matua.
  2. Tali vave i le faʻaalia o faʻailoga e le masani ai - faʻafesoʻotaʻi vave se fomaʻi.
  3. Ia mautinoa o lo'o saogalemu le pepe ile tulaga tumama ma le tumama ma lana gaioiga fa'aletino (ina ia aloese mai manu'a).
  4. Afai o le pusi o le aiga, aua ne'i fa'afeso'ota'i ma manu mai fafo.

Afai ei ai ni nai manu i totonu o le fale, i le taimi o maʻi o se tasi oi latou, o isi e manaʻomia le faia o togafitiga puipuia. E tusa lava pe le faʻasalalauina lenei faʻamaʻi, e mafai e fagafao ona "taofia" ia pathogens ia i latou lava pe avea ma a latou feaveaʻi.

Tuua se tali