Tale i taifau: o le a le mea e tupu, mafuaʻaga, togafitiga
Tusi

Tale i taifau: o le a le mea e tupu, mafuaʻaga, togafitiga

Aisea ua tale ai le maile

O mafuaʻaga o le tale i taifau e mafai ona matua eseese. I le masani ai, e mafai ona vaevaeina i ni vaega se lua: oi latou e fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi o totoga i totonu ma aiga. I totonu o mea muamua e masani ona maua:

  • siama, viral, faʻamaʻi pipisi o le nasopharynx, respiratory tract, mama;
  • fatu fatu;
  • mea e afaina ai le toto;
  • neoplasms;
  • helminthiasis.

O mea taua o le vaega lona lua e faʻaosofia ai le tale o le tale i se manu e aofia ai mea nei.

Tale i taifau: o le a le mea e tupu, mafuaʻaga, togafitiga

Siaki pe o fufusi tele le kola i le fa'ai o lau taifau - atonu o le mafua'aga o le tale

  • Kola fufusi. E tale le ta'ifau pe a fa'aloloa (“ina ne'i sola ese”) pe a la'ititi le kola a'o toso le maea. O le mea mulimuli e masani lava mo tamaiti laiti, fagafao soona fai. E masani lava, o le tale e fesoʻotaʻi ma se fusi i taifau e puʻupuʻu tele pe, i se isi itu, umi le ua. I le tulaga muamua, e sili atu le faʻaaogaina o se fusi, ma i le lona lua, filifili ma le faaeteete le lautele o le mea faʻaoga.
  • Fa'aputuina o lauulu i le esophagus ma le manava. O le fa'afitauli e masani lava mo fa'afafa ma lauulu uumi. A mitiia (e ui e le masani), e foloina e le taifau ma le le loto i ai le lauulu e le minoi i luga o le vaega o meaʻai, ae faasolosolo malie ona faʻaputu i totonu o le manava poʻo le esophagus. O ia fa'aputuga e o'o atu ai i le gag ma le tale reflex. I le tulaga lea, e tale le maile e pei ua laoa.
  • Ua mau se mea mai fafo i le fa'a'i. Soo se mea lava e mafai ona pipii: o se filo, o se "timu" o le Tausaga Fou, o se ivi mai se iʻa, o se moa. O le filo, pe a le foloina atoa, o le a faʻafefe ai le mucous membrane o le oropharynx ma le esophagus mo se taimi umi, ma mafua ai le tale ma le puaʻi. O ponaivi maʻai, tuʻia i totonu o le gaʻo o le gutu o le gutu, pharynx, puipui o le esophage, e le gata ina fatuina ai se lagona o le faʻalavelave i le manu, ae e taʻitaʻia ai foʻi faiga faʻafefe (suppuration, tiga, fulafula o le mucosa, ma isi).
  • Fa'ailoga o le fausaga fa'apitoa o le manava, oropharynx ma le esophagus o le fagafao. Mo manu pupuu, o le mea e taʻua o le mafatua i tua o se uiga. O le tale paroxysmal lea, e le fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi, e tupu faʻafuaseʻi ma pasi vave, e aunoa ma se fesoasoani mai fafo.

Ituaiga tale i taifau

O le tale i ta'ifau e fa'avasegaina i luga o le tele o uiga. E taua tele le fa'afeso'ota'i e lē e ona le falema'i manu, e mafai ona fa'amatala au'ili'ili e uiga ia i latou ta'ito'atasi.

Le iai/le iai ole fuga

  • Susū (ma le sua)
  • mago (e leai)

Le natura o le tafe

  • Mata'utia (foliga ma'ai, faaleoina)
  • Subacute (tupu faasolosolo malie, faasolosolo faʻatuputeleina)
  • Tu'u (tumau umi)

Fa'alavelave o fa'aaliga

E le gata i lea, o lo'o i ai le tale fa'atausaga - o se fa'aa'i o le tino o le fagafao i suiga o le natura.

Fa'ailoga tutusa

O le tale i taifau e mafai ona tupu na o ia pe faʻatasi ma isi faʻamaoniga. Faatasi ai ma i latou:

  • puaʻi;
  • o se fefiloi o le toto i totonu o le sputum;
  • efuefu tafe mai le gutu;
  • faateleina le vevela;
  • teena o meaai;
  • vaivai i maso (o le manu e gaoioi ma le faigata);
  • faaletonu o le manava, le manava ma isi.

O nisi faʻamaʻi e vave ona tupu, e mafai ona oʻo atu ai i le oti o se fagafao. I le tulaga o se faʻalavelave faʻafuaseʻi i le tulaga o le taifau, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi vave se fomaʻi manu.

Su'esu'eina ole tale ile maile

Tale i taifau: o le a le mea e tupu, mafuaʻaga, togafitiga

O le tale i se taifau e mafai ona mafua ai se gasegase tuga, o lea e fautuaina ai e te ave lau fagafao i le fomai manu mo se siaki.

I le feiloaiga ma le fomai manu, o le a suʻesuʻeina le fagafao, ma o le a fesiligia lē e ana. O le a manaʻomia le talanoa e uiga i foliga o le tale, lona faʻatonuga, tulaga faʻatasi ma le mea na tupu. E te manaʻomia le tuʻuina atu o faʻamatalaga e uiga i le matua o le taifau, le iai o soʻo se faʻamaʻi, tui, tulaga o le taofia, ma isi. O le lavelave o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e mafai ona aofia ai metotia e pei o:

  • Fāʻata
  • bronchoscopy;
  • ECG;
  • cytological, su'esu'ega bacteriological o le sputum.

Tale pe a ulu se tino mai fafo i totonu o le manava

I le avea ai o se tulafono, afai e fetina pe foloina e le taifau se mea e sili atu, na te taulimaina le tulaga na o ia e ala i le faʻamoemoe. I se taimi faapena, o le tale e amata faʻafuaseʻi, faʻafuaseʻi, faʻatasi ma gaioiga talafeagai o le ua ma le ulu, o se tulaga faʻapitoa.

Atonu e i ai se isi tulaga: o le manu ua fetinaina i luga o se ponaivi maai, o se mea, ona o lona foliga poʻo le tele, na maua i luga o le mucous membrane. Ona aliali mai lea o faailoga nei:

  • tale tale, faaumiumi, vaivai;
  • i le taimi o le tale, e taumafai le fagafao e tulei ese le tino mai fafo mai le fa'a'i, e pei ona i ai;
  • paʻu;
  • faigata ona manava;
  • pua'a mai i poga'iisu;
  • tale ma le toto, puaa;
  • musu e inu ma ai.

E le mafai ona faʻamoemoe o le a mafai e le taifau ona taulimaina na o ia. O le taumafai e toso i fafo (pe va'ai) le mea na o'o i lona fa'a'i e toetoe a le mafai e aunoa ma ni meafaigaluega fa'apitoa. E tatau ona ave fa'anatinati le manu i le falema'i. Faʻatuai e faʻamataʻu ai le atinaʻeina o le emphysema, faʻalavelave faʻalavelave i le bronchi, mama, pleura ma isi faʻalavelave.

Tale pa'u (kennel) ile ta'ifau

O le tale pa'u ose fa'ailoga o nisi fa'ama'i pipisi (tele lava viral) o le maile, ua fa'aigoaina ona o le mafua'aga sili ona taatele o fa'ama'i - nonofo fa'atasi po'o feso'ota'iga faifaipea o manu ma isi. Ole fa'apogai ole fa'ama'i ole maile ma'i po'o le toe malosi.

Fa'ailoga o le fa'ama'i e mafua mai i uiga o le pathogen (parainfluenza, canine herpes, bordetella), fa'apea fo'i ma le tulaga o le puipuiga a le manu. A maeʻa le vaitaimi o le faʻalavelave (e oʻo atu i le 10 aso), o faʻaaliga nei o le pathology e mafai:

  • o sina tale paroxysmal, e tutusa ma le mea moni na titina le taifau, ae itiiti le taʻutaʻu;
  • tale ma pua'a pa'epa'e;
  • fulafula lymph nodes;
  • fa'ateleina fa'ailoga o le vevela;
  • lacrimation;
  • alu ese mai isuisu.

E tusa ma le 2 vaiaso le tale o le fale. O le malosi o le puipuiga o le taifau, o le faigofie foi lea ona faʻafeiloaʻi le faʻamaʻi, o nisi taimi e aunoa ma le manaʻomia o togafitiga faʻapitoa. I tulaga ogaoga, o le faʻaaogaina o vailaʻau antibacterial, antiviral, expectorant, immunomodulating ma isi o loʻo faʻaalia (e tusa ai ma taunuuga o le suʻega).

Fa'ailoga o le tale i se maile e iai fa'ama'i

O le tale reflex e naʻo le faʻaalia o le i ai o se pathological process i le tino, ma e le o se faʻamaʻi tutoʻatasi. Ole mea e tupu ile tale ile maile e fa'alagolago ile fa'ama'i fa'avae. O le iloaina o foliga o le tale maʻi ma faʻamaoniga o loʻo faʻatasi ai o le a faʻavaveina ai le faʻamaʻi, ma o le a faʻatagaina ai le fagafao e maua togafitiga talafeagai ma fesoasoani muamua.

Tali atu i le kanesa

O allergies i maile e aliali mai ma fa'ailoga eseese. O le tale e mafai ona o faatasi ma:

Tale i taifau: o le a le mea e tupu, mafuaʻaga, togafitiga

E mafai ona mafua le tale o se taifau ona o se fa'ama'i?

  • tafe mai le isu, mata;
  • fula o le mucous membrane;
  • mumu o mata;
  • malulu
  • paʻu le paʻu;
  • mageso ma isi faailoga.

E tatau i lē e ona le fagafao ona mata'ituina, atonu o le tale ma isi fa'ailoga e aliali mai pe a uma ona 'ai nisi o mea'ai, pe a uma le savaliga, e masani lava. Afai e iloa se allergen, e le aofia ai mai le ola o le taifau, ma faia togafitiga talafeagai.

Bronchitis

O le faʻalavelave faʻafuaseʻi i le bronchi - bronchitis - i le taimi muamua e faʻatasi ma se tale mamago, mamafa o se fagafao. E sili ona faaleoina i le taeao: e lagona le uigi ma le faaili. A maeʻa ni nai aso, e susu le tale, paʻepaʻe pe samasama sputum e aliali mai. Faatasi ai ma faʻamaoniga faaopoopo o le faʻamaʻi e tatau ona matauina le manava, faigata ona manava, fiva.

E tatau i le tagata ona nofouta o le bronchitis e mafai ona avea uma ma viral ma siama i le natura, o lea o le togafitiga i tulaga uma e lua o le a eseese. E mafai ona e fuafuaina le pathogen "e ala i le mata" i le ogaoga o faʻamaoniga: i le siama, e sili atu le malosi, ma e sili atu le leaga o le tulaga o le taifau. E le gata i lea, afai o le bronchitis e mafua mai i siama, o le vevela o le tino o le fagafao o le a maualuga atu nai lo le masani i le 2 pe sili atu tikeri (faʻatasi ai ma se faʻamaʻi viral, e oso i totonu o le tasi tikeri).

Helminthiasis

O le taamilosaga o le olaga o nisi parasites e fesoʻotaʻi ma le femalagaiga o meaʻai mai le manava ma le manava i le tino mama. I totonu o totoga manava, helminths e faʻaalu pe a ma le 2 vaiaso, ona faʻamoemoeina lea, foloina faʻatasi ma sputum, ma tupu aʻe i tagata matutua ua i totonu o le manava.

O le i ai i totonu o māmā o se taifau, anufe e taʻitaʻia ai faʻamaoniga nei:

  • tale susu ma se fefiloi toto;
  • faigata ona manava, le manava;
  • faʻateleina le vevela, o nisi taimi e malosi tele, e oʻo atu i le 43˚С.

Faatasi ai ma le mautinoa sili atu, e mafai ona fai atu o le tale ei ai se mafuaʻaga faʻamaʻi pe afai, i se taimi puupuu aʻo leʻi oʻo i nei faʻaaliga, o loʻo i ai i le manu ni faʻafitauli i le gaogao, tiga i totonu o le manava, ma le manava.

Ma'i mama

O maile ei ai pathologies o le cardiovascular natura e lamatia i le atiaʻe pulmonary infarction. E mafai ona tupu lenei mea ona o le vavae ese o se faʻamalo toto. O se faʻailoga faʻapitoa o se tiga maʻai malosi, lea e oso ai le manu, e mafai ona ee. Ua toeitiiti lava amata le manava ma le tale ma le toto toto. Ua vaivai le taifau i luma o tatou mata, ua sesega le mucous membranes, ua faaletonu le tata o le fatu, ua pa'ū le toto, ma ua maualuga le vevela. E tatau ona ave loa le fagafao i le falema'i.

Laryngitis

O le fulafula o le pharynx i se taifau e o faatasi foi ma le tale. I le amataga o le faʻamaʻi, e mafua ai le faʻaleagaina o le manu: o le tale mago ma le tumau e mafua ai le tiga, o lea e ono musu ai le fagafao e 'ai, taofi le paʻu (poʻo le faʻafefe, leo leo). E faasolosolo malie lava, o le tale o le tale e fua mai, o se vaega itiiti o le sputum e faʻasaʻolotoina, aʻo faʻaitiitia le faʻalavelave i le mucosa, e mou atu le tiga. E tumau pea le vevela o le tino i totonu o tapula'a masani pe si'itia teisi.

adenoviruses

O lenei faʻamaʻi e mafua mai i viral. O le mucous membrane o le pito i luga o le manava, faʻaʻi e afaina. Fa'ailoga o le adenovirus:

  • tiga o le fa'a'i (e tali sa'o le manu pe a taumafai e palppa);
  • fulafula pona o le lymph i lalo o le auvae;
  • tale fua;
  • atonu e manino pe faanenefu le tafe mai o le tale;
  • lacrimation;
  • alu ese mai le isu;
  • si'isi'i teisi i fa'ailoga o le vevela;
  • teena o meaai;
  • i le intestinal form, vomiting, faufau, fa'ama'i, manava manava ma le tiga i totonu o le intestinal e matauina.

Fatu o le fatu

Afai ei ai ni faaletonu fatu po'o se ma'i le taifau, e ono tupu se tale fatu. E iloga i le lanu piniki o le sputum, ona o le sosolo o le toto i totonu o mama e ala i puipui capillary. Foamy lanu piniki tafe mai le manava o loʻo faʻatasi ma isi faʻamaoniga o le fatu fatu:

  • faateleina le tale pe a uma le gaioiga faaletino;
  • vaivaiga o manu;
  • manava galue;
  • mucous membrane e maua ai se lanu enaena.

O le tale o le fatu i uo vae fa e leaga ai le ma'i. I le tulaga sili ona lelei, o le a mafai ona ola le taifau 2-4 tausaga. Pathology e togafitia naʻo le taotoga, ae, ona o le lavelave ma le maualuga o tau o gaioiga, e le o faia.

Fomaʻi samasama

O le atinaʻeina o le sela bronchial i se taifau e mafai ona faʻaosoina e ala i le faʻaumiumi o le faʻaalia i allergens eseese, vailaʻau faʻafefeteina, popolega popole, tulaga o le tau, ma faʻamaʻi pipisi. E tale le maile e pei ua laoa, e o faatasi ma osofaiga ma gaioiga talafeagai o le ulu ma le tino. O faʻailoga faʻapitoa o le faʻamaʻi e:

  • le foliga mai o le faoa faamalosi pe a uma le faamalositino, lo latou toesea i le taimi malolo;
  • fa'alilolilo o mucus mafiafia manino mai le bronchi;
  • lanu moana mucous membranes;
  • manava i le taimi o se osofaiga;
  • mumu o mata;
  • mafatua.

Tale i tamai maile

Chihuahua tale

O le tale i taifau o ituaiga laiti e masani ona tupu ona o le tulaga ese o le fausaga o le pharynx, respiratory tract, maxillofacial apparatus, ma le nofoaga o nifo. O lea la, ona o le faʻaputuina o siama, le lava o le tumama o le gutu gutu ma nifo, e mafai e le fagafao ona atiaʻe gingivitis, stomatitis ma isi faʻagasologa inflammatory. O le faʻamaʻi pipisi e faasolosolo malie lava ona pasi atu i le mucous membrane o le larynx, trachea, nofo i totonu o le pharyngeal tonsils, alu ifo i totonu o mama.

O le nofoaga loloto o le tonsils e taua tele i le atinaʻeina o le mumū ma le tale. O lo latou faʻateleina i le tali atu i se osofaʻiga faʻamaʻi e taʻitaʻia ai le faʻamaʻi o le lumen o le larynx, puʻupuʻu le manava, le manava. Afai o lenei tulaga e toe fai soo, ona tatau lea ona aveese tonsils. I le avea ai o se mea e puipuia ai, e tatau i le pule o se tamai taifau ona faʻaalia i taimi uma le fagafao i le fomaʻi manu ina ia mafai ai ona iloa ma faʻaumatia faʻafitauli i nifo ma gutu gutu.

Tale maile: o le a le mea e fai e taofia ai le laoa

E tasi le mea mo le taʻifau e titina pe tale, ae na te taulimaina le tulaga na o ia. Ae ui i lea, e tupu e manaʻomia e le fagafao se fesoasoani i fafo - o le osofaʻiga e mafai ona faʻaumiumi, ma amata ona laoa le manu. E mafai ona e puipuia le manava e ala i le faʻaogaina o nai fautuaga.

  • Afai o se osofa'iga lea o le mafatua fa'asolosolo, ona foloina lea o le faua o lo'o fa'aputu i totonu o le gutu ma manava loloto e tatau ona mautinoa. E maua lea tulaga e ala i le pipii o le isu o se uo vae fa po o le sōsō o lona lima i luga o lona faai i ni nai taimi.
  • E fautuaina le liliu o le fagafao ina ia maualalo le ulu nai lo le tino ma vae. E mafai ona e luluina le manu, fai se faasologa o patipati i tua. Faatasi ai ma se fagafao lapoa, e mafai ona e sii i luga vae i tua (e tatau ona tu le taifau) ma fai ni nai patipati i le fatafata.
  • I fagafao pupuu foliga, e mafai ona poloka le ea i asi vaivai o loo siomia ai. Afai e laoa le maile, e mafai ona e siaki le auala saoloto o le ea i lou tamatamailima.
  • Afai e le manava le manu, e faʻanatinati le amata faʻaolaina: faʻamautinoa le tuʻuina atu o le okesene i le manava ma faʻafefe le vaega o le fatu.

Faʻalogo: a maeʻa sea osofaʻiga, e tatau ona faʻaalia le manu i se fomaʻi manu.

Auala e togafitia ai le tale i se taifau

Aʻo leʻi togafitia se tale i se taifau, e tatau ona e suʻeina lona mafuaʻaga, aua o nisi taimi e manaʻomia ai le falemaʻi o le manu. Poo le isi filifiliga o le tale o se faailoga o le malulu. O sea faʻalavelave i le tele o tulaga e alu ese na o ia i totonu o le lua i le tolu aso, ma soʻo se taumafaiga a lē e ona e "faamaloloina" i antitussives e mafai ona afaina ai. Ae peitaʻi, afai e le alu ese le faʻaʻailoga, faʻateleina, o isi e auai, ona tatau lea ona e faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi ma faia se suʻega.

Pe a tale i taifau, togafitiga i le fale poʻo le falemaʻi e mafai, ae i soʻo se tulaga o le a faigata. Faʻalagolago i le mafuaʻaga o le pathology, o le togafitiga e aofia ai le ave o vaega o vailaʻau e pei o:

  • vailaʻau faʻamaʻi (penicillin, chloramphenicol);
  • antiviral (fosprenil);
  • anti-inflammatory (dexamethasone);
  • immunomodulating ma immunostimulating (interferon, ribotan);
  • fatu (cordiamin);
  • antidiarrheal (loperamide);
  • antipyretics (paracetamol, ibuprofen);
  • antihistamines (allerveta, diphenhydramine);
  • antihelminthic (polytrem, arecoline);
  • faʻamaʻi faʻamaʻi (broncholithin);
  • antitussives (mukaltin, bromhexine).

E le gata i lea, o le tuʻufaʻatasiga o togafitiga faʻalavelave e mafai ona aofia ai vailaʻau anti-vomiting e faʻaleleia ai le gaogao, faʻamaʻi tiga, toe faʻaleleia ma le tele o isi.

Faʻalogo: ona o le tele o filifiliga mo le amataga ma le faʻalauteleina o le tale i se taifau, e matua fautuaina lava e aua le togafitia le manu e aunoa ma se suʻesuʻega muamua ma feutagaiga ma se fomaʻi.

O le togafitia o le tale i se taifau e le gata i vailaau. E manaʻomia e lē e ona le faia o tulaga sili ona lelei: saunia lelei meaʻai (pe a manaʻomia, ave vitamini), le leai o ni ata. Afai e malulu i fafo, e tatau ona faʻaitiitia le taimi savali i se mea maualalo.

E mafai ona e faʻaitiitia le tulaga o le taifau e ala i le faʻatulagaina o se ituaiga "inhalation". Ina ia faia lenei mea, i totonu o le taulaga, e faʻatumu le taele i vai vevela ina ia faʻafefe ai le ea. E tatau ona aumai le fagafao i totonu o le faletaele ina ia manava le ausa mo le 10-15 minute. O sea faiga o le a le gata ina faafaigofie ai le lafoaia o le sputum, ae ia aveesea foi le fula o le mucous membranes, faaitiitia le tiga, ma masani le manava. I le vai, e mafai ona e faʻaopopo decoctions o fir, eucalyptus, chamomile ma isi laau, masima sami.

Talu ai o le tale i taifau ua na o se faʻailoga e faʻaalia ai le i ai o le faʻamaʻi, e taua le faʻafesoʻotaʻi le falemaʻi i le taimi. O le mea lea, o le a puipuia e lē e ona le atinaʻeina o faʻalavelave i le fagafao, faʻasaoina lona soifua maloloina, ma aloese mai tau faʻaopoopo i le lumanaʻi.

Tuua se tali