Maile matutua: tulafono tau tausiga
Tusi

Maile matutua: tulafono tau tausiga

 “O ta’ifau tuai e lelei e pei o seevae tuai.

 E fai sina masaesae ma masaesae faataamilo i pito,

 ae latou te le oomiina i soo se mea. ”

Bonnie Wilcox

 Ae paga lea, o tausaga e le faasaoina ai a tatou uo faamaoni, ma ua matua televave atu nai lo le mea tatou te mananao i ai. O a'u o lē e ana se taifau matua faapena. E foliga mai o le taimi lava e amata ai ona tulaʻi malosi se taifau talavou ma feʻai i le taeao, faʻaitiitia le savali. Tele moe ae le o le ulavale. E oo lava i le vaaiga ua suia, e sili atu le poto ma loloto ...

 

Fa'afefea ona tausia lelei se maile matua

E tele tausaga o lua faauo ma le tuuto i tua atu ia te oe, ma aua nei galo e manaʻomia e taifau matutua se auala faʻapitoa ma le tausiga. Fa'ato'aga lapopo'a e sili atu le matutua nai lo tama'i fagafao, ma o lo'o ia te oe le malosi e fa'aola atili ai ma fiafia le matua o lau fagafao. E taua foi le matauina i le tele o tulaga, o le umi o le ola o manu faʻamaʻi ma neutered e sili atu le maualuga nai lo manu e le faʻamaʻaina. E fa'aitiitia le fa'atupuina o le kanesa, e le fa'alavelaveina le hormonal.

Tausiga puipuia mo se maile matua

Muamua lava, seʻi o tatou talanoa e uiga i suʻega puipuia: e fautuaina mo maile matutua e faia i latou e sili atu nai lo tamaiti laiti. E fautuaina le faia o lenei mea fa'atolu i le fa taimi i le tausaga. Ole siaki masani mo se taifau matua e leai se eseesega ma se siaki mo se taifau talavou. O le tele o taifau, aemaise o ituaiga tetele, e mafatia i faʻamaʻi o le musculoskeletal system i le matua, ma e tatau ona tuʻuina atu i ai le gauai faapitoa. E tatau ona va'ai lau fagafao e se foma'i fa'amasani fa'alua i le tausaga.  

Totonu i totonu o se taifau ua matua

Ma'eu le mulimuli i le cardiovascular system, ate ma le urinary system. E taua tele le mata'ituina o suiga i fa'ailoga o su'ega toto lautele ma su'ega toto. E mafai ona iloa le malosi e ala i le faʻatusatusaina o suʻega fou a lau fagafao ma suʻega muamua. E le gata i lea, aua nei galo e faia se suʻesuʻega o le ultrasound o le manava o le manava faalua i le tausaga. O lenei mea e mafai ai e oe ona mataʻituina ma iloilo le tulaga galue o totoga i totonu. Afai e te matauina suiga e le masani ai i le amio a lau fagafao matua, fa'afeso'ota'i vave lau foma'i manu.

Tuiina o taifau matutua

E pei o le talavou, e mana'omia e se maile ua matua le tui masani ma le fofoina o anufe. Ae i le tulaga o se taifau matua, e oo lava i le deworming e tatau ona faia i lalo o le vaavaaiga a se tagata tomai faapitoa. E mafai ona fa'aleaogaina e se foma'i manu le tui po'o le deworming, e fa'atatau i fa'ai'uga o su'ega ma su'esu'ega na faia. 

O le manatu e faapea o maile i luga atu o le 9 tausaga e le o tuiina o se talafatu.

 

Nifo maile matutua

O maile matutua e masani ona pala nifo, o lea e tatau ai ona e suʻesuʻeina e le aunoa le gutu ma fufulu o latou nifo. E mafai ona fesoasoani lau foma'i nifo i lenei mea. E o'o lava i ta'ifau laiti e masani ona maua i fa'ama'i e pei o le fa'atupu fa'ama'i ma le fa'ama'i fa'ailo. O lenei mea e mafai ona taʻitaʻia ai le tuputupu aʻe o le microflora pathogenic, o se manogi le lelei, mumū ma le gau o nifo. 

Mea'ai a taifau matutua

Ia mautinoa foi e mata'ituina mea'ai a lau fagafao. A uma mea uma, e masani lava o maile matutua e masani ona oona, lea e faʻaopoopoina ai le mamafa i sooga. E tatau ona paleni mea'ai, talafeagai mo le matua ma le gaioiga faaletino. Ia mautinoa e faʻafeiloaʻi vitamini ma minerale faaopoopo mo taifau matutua. Ae na'o se foma'i manu e mafai ona fesoasoani ia te oe e filifili le mea'ai sa'o ma mea faaopoopo eseese. Aua ne'i suia le mea'ai fa'afuase'i ma 'aua ne'i fa'atonuina ni vaila'au i le ta'ifau oe lava ia. Fa'afeso'ota'i lau foma'i manu. Manatua o soʻo se suiga e faʻalavelave - o le a le mea e le iloa mo se taifau talavou, mo se tagata matua e mafai ona liua i ni taunuuga le lelei ma o nisi taimi e ogaoga.

 

 

Fulu o se fagafao ua matua

Faatasi ai ma le matua, e suia le peleue o le taifau, faʻapea foʻi ma le faʻafefe o le paʻu. O le peleue e faʻafefe ma sili atu ona maʻaleʻale, faʻamaligiina malosi. Atonu ei ai se manogi le lelei ma dermatosis o se natura ese. Su'esu'e le pa'u o le taifau i aso uma mo le mumu ma le fa'atiga - o maile matutua e faigofie ona maua i neoplasms. Fufulu ma fa'a'ele'ele lau maile e pei ona fautuaina mo le ituaiga. 

Fa'amalositino mo se maile matua

Aua e te ita pe a le mafai e lau taifau ona faʻatasi ma oe i lau savaliga. O lea la e tatau ona e fetuunai i lona saoasaoa. Aua le soona uta lau taifau. O gaoioiga faaletino e tatau ona talafeagai ma faavae i tomai ma manaoga o lau soa matua. Afai e masalosalo, e sili ona faʻafesoʻotaʻi se tagata tomai faapitoa. Aloese mai malaga umi ma suiga fa'afuase'i o le tau - o nei mea uma o le a avea ma fa'alavelave sili ona malosi mo se tino matua. Ma e pei ona e iloa, o le atuatuvale e faʻaleagaina. Taumafai foi e aloese mai le vevela tele ma le maalili - e faʻalavelaveina le thermoregulation i manu tuai. O le vevela tele e mafai ona faʻaosoina ai le stroke, maʻi fatu. Aloese mai fa'alavelave fa'alavelave, talu ai so'o se togafiti fa'ato'aga e feso'ota'i ma se lamatiaga ona o le fa'ama'i. E tatau ona fa'aaoga le fa'ama'i pe a iai se mana'oga taua ma e le mafai lava ona fa'amatu'u.  

O le fa'ama'i mo se maile matua e fa'aaogaina pe a sili atu le maualuga o le lamatiaga i le ola o le manu nai lo le lamatiaga o se a'afiaga o le fa'ama'i.

 O le mea autu e manatua o se faʻamaʻi e iloa i se taimi talafeagai e sili atu le faigofie nai lo le tulaga maualuga. Aua e te faatali seia oo ina leaga, ma aua le faʻaaluina le taimi ma taumafaiga e faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi i faʻamaoniga muamua e faʻailoa ai oe. O a tatou fagafao ua aumaia ia i tatou le tele o taimi susulu ma fiafia io latou olaga, ia tatou faʻamaonia lo latou matutua.

Tuua se tali