Feline calicivirus
pusi

Feline calicivirus

Feline calicivirus
O faʻamaʻi viral e salalau lautele. O se vaega lea ua faafaigofieina ona o le faatamala o tagata e ona le fale, e talitonu o se pusi e nofo i le fale ae le savali i luga o le auala e le manaomia ona tui. O le tui e tatau lava, aua e mafai ona e aumaia le siama i seevae ma lavalava mai le auala. O faʻamaʻi sili ona taatele o panleukopenia, herpesvirus, calicivirus. Sei o tatou talanoa e uiga i le mea mulimuli i aso nei.

O faʻamaʻi viral e salalau lautele. O se vaega lea ua faafaigofieina ona o le faatamala o tagata e ona le fale, e talitonu o se pusi e nofo i le fale ae le savali i luga o le auala e le manaomia ona tui. O le tui e tatau lava, aua e mafai ona e aumaia le siama i seevae ma lavalava mai le auala. O faʻamaʻi sili ona taatele o panleukopenia, herpesvirus, calicivirus. Sei o tatou talanoa e uiga i le mea mulimuli i aso nei. Feline calicivirus o se faʻamaʻi pipisi tele o le manava o se natura viral, e masani ona aʻafia ai le manava, ma faʻailoga o le faʻaleagaina o le manava pito i luga, ae faʻapea foʻi ma le calicivirus, pusi e mafai ona maua i le gutu, i luga o le laulaufaiva, mafai. i luga o le isu, i tulaga ogaoga o le niumonia i nisi taimi o le gugu.

Ala fe'avea'i

O manu o loʻo taʻitaʻia se olaga faʻapipiʻi e sili ona aʻafia: faʻasalalau, fale, fale tausimai. Ole siama e le lelei ona puipuia ile siosiomaga, mate ile 3-10 aso. Fa'ato'a fa'atasi ma faua, tafe mai isu. Ole auala ole fa'ama'i ole fa'afeso'ota'i, e ala i mea a le fale: tanoa, fata, ma isi. E le gata i lea, e mafai ona mama'i pusi e ala i le fa'afeso'ota'i sa'o (pe a mafatua, microparticles e felelei i se mamao e sili atu i le mita) po'o lavalava o tagata e tausia se pusi. A uma ona e talanoa ma se pusi pisia i luga o le auala, e mafai ona e aumaia le siama ia te oe lava i se pusi aiga. I nisi tulaga, e mafai e pusi ona alu ese mai le siama i totonu o le siosiomaga mo le olaga, ae o nisi e mamaʻi ma mou atu atoa le siama mai le tino. 

O auga

O fa'ailoga e ono tutusa ma isi fa'ama'i manava:

  • Fa'ateleina le vevela.
  • Fa'alogona ma le le fiafia.
  • Fa'aitiitia po'o le leai o se fia'ai.
  • O nisi taimi e iai le manava manava, lea e suia i le manava pe a uma le lua pe tolu aso.
  • Le foliga mai o maʻi tiga i le gutu gutu, luga o laugutu, luga o le isu, mucous membranes o le prepuce ma le vaʻa.
  • O le toto mai le papala, o le manogi leaga mai le gutu, o le fula o le ga'o.
  • Fa'asusu tele.
  • Sneezing
  • Pa'u i le itu o le isu, mata.
  • Faʻaletonu.
  • I nisi tulaga, e matauina le pipili.

Su'esu'ega 'ese'ese E mana'omia le va'aiga o le calicivirus mai isi fa'ama'i:
  • Gingivostomatitis i pusi.
  • Eosinophilic granuloma lavelave.
  • Su'a vaila'au po'o le vevela.
  • Herpesvirus.
  • Chlamydia.
  • Neoplasia.
  • Viral rhinotracheitis i pusi.
  • Bortedellosis.

O le vaivai o le puipuiga o le tino, o le tele o le tino o le a tosina atu i le maʻi. Faiga manava - rhinitis (flamation o le nasal mucosa), niumonia interstitial (pneumonia) - matautia, papala i le pito o le isu. A'afiaga o mata ma fula – ma'i serous conjunctivitis, lacrimation, ae leai se keratitis (pu'a o le i'o) po'o le ma'i i'a. Musculoskeletal system – ma'i gugu (fuga o sooga), o le a aliali mai pipili. Gastrointestinal system – papala o le laulaufaiva (masani), o nisi taimi o le papala o le gutu malo ma laugutu; e mafai foi ona a'afia le manava, ae leai ni fa'ailoga fa'apitoa (leai se manava manava). O nisi taimi o loʻo i ai le papala i luga o le ulu ma vae, edema paʻu, faʻatasi ma le fiva ogaoga. O le amataga o le calicivirus i pusi matutua uma ma pusi e faʻafuaseʻi, teena meaʻai, hyperthermia (o le vevela e oʻo i le 40 tikeri Celsius).

faiga

Ae paga lea, e leai se togafitiga faʻapitoa e faʻatatau i le faʻaumatiaina o le siama e mafua ai le calicivirus. O togafitiga e lavelave, e faʻamoemoe e faʻaumatia auga ma fesoasoani i le tino e teteʻe atu i faʻamaʻi pipisi. O le papala e togafitia i le lotoifale i vailaau fa'amalolo. E mana'omia togafitiga fa'ama'i fa'apitoa e puipuia ai le tupu a'e o se fa'ama'i siama lona lua. O vaila'au fa'ama'i pe a iai le ma'i gugu. Infui fa'alotoifale o vaifofo mo le fa'amama. O le tu'uina o mataua i totonu o le isu e le aoga, inhalations e maua ai le tele o fa'amanuiaga, pe a fa'apea e malie le pusi ia i latou. E ono mana'omia le tu'u o se vaila'au fa'ama'i.

  • Togafitiga e faia i luga o le ma'i fafo, vagana ai i tulaga o le niumonia ogaoga. Faatasi ai ma le niumonia, o togafitiga e tatau ona sili atu le malosi, talu ai o le ogaoga ma le matautia o le maʻi e faʻateleina taimi. O le lamatiaga o le faʻamaʻi mo pusi e maualuga atu nai lo se pusi matua, e tatau ona sili atu le gauai i se pusi ma calicivirus. Na'o togafitiga lavelave e maua ai i'uga lelei.

puipuiga

Talu ai o le faʻamaʻi e sili ona pipisi, e tatau ona togafitia ma le faʻaeteete meafale ma potu o loʻo nofo ai le pusi i vaifofo faʻamaʻi. O manu faatoa taunuu mai e tatau ona taofia. E le gata ona o le lamatiaga o le vaitaimi o le incubation o calicivirus, ae o isi faʻamaʻi pipisi. I le averesi, e manaʻomia le vavae ese mo le masina. E tatau ona fa'atauaina le tui puipuia. O tui e sili ona taatele a feline e puipuia mai le calicivirus. E manaʻomia ona tui pusi mai le lua masina, toe faʻafouina pe a uma le 3-4 vaiaso, ona fai lea o se pusi matua i tausaga taʻitasi. E fai tui fafine a'o le'i fa'aipoipo. Tu'uesea o pusi fou faatoa fananau mai pusi matutua ma pusi matutua se'ia uma ona fai tui nei ma maua ai le aafiaga ole tui. Fa'aitiitia mea fa'alavelave i le tele e mafai ai, aloese mai le tumutumu o manu. Fa'ata'ita'i fa'ata'ita'iga fa'ata'i manu mo le tausiga fa'atasi o manu, mata'itu le fa'amama fa'ama'i i taimi tatau o ipu, fale, ma mea tau tausiga. 

Tuua se tali