Hiccups i se taifau. O le a le mea e fai?
Tausia ma le Tausiga

Hiccups i se taifau. O le a le mea e fai?

Hiccups i se taifau. O le a le mea e fai?

O le hiccups i maile o se ma'i o maso intercostal. I le fa'agasologa o le ma'i, e o'o atu lagona o neura mai le neura vagus i le diaphragm aga'i i le fai'ai ma tua, ma mafua ai ona fa'ama'i maso. O le nofoaga tutotonu o le manava e leiloa le pule ia i latou, lea e oʻo atu ai i le le mafai ona manava atoa, aua ona o le faʻalavelave maso, o le glottis o loʻo i le va o le leo e tapunia ma taofia ai le okesene mai le ulu atoa i mama. O lenei mea e maua ai se leo fa'apitoa.

I le tele o tulaga, o le hiccups e le o se mea e lamatia ai le ola ma e le o se faʻailoga o se maʻi tuga, ae e sili ona lelei le iloa o mafuaʻaga o le "saogalemu" ma le "mataʻutia".

ma'i saogalemu

O le faʻagasologa o le hiccups o se ituaiga o liʻo mataʻutia: o maso faʻamalosi e faʻafefe ai le nerve vagus, ma, i le isi itu, e mafua ai ona latou paʻu atili, ma o mafuaʻaga o le faʻalavelave e masani ona fesoʻotaʻi ma le faʻamalosi:

  • Hiccups ao taoto pea mo se taimi umi (mo se faʻataʻitaʻiga, pe a moe le taifau) e mafai ona tupu mai se tulaga le lelei o le tino lea e oomi ai totoga i totonu o le diaphragm;

  • E le gata i lea, e mafai ona mafua mai le maalili, e pei o le malulu o maso e tete ai ina ia mafanafana;

  • O le fefe po'o le tele o le fiafia e mafai fo'i ona o'o atu ai i le mapu mo le mafua'aga lava e tasi e pei o le maalili. O le mea e malie ai, atonu o le a amata ona mapu se taifau moe ona o se miti taufaafefe;

  • O se tasi o ituaiga sili ona taatele o le hiccups - hiccups pe a uma ona 'ai - e fesoʻotaʻi ma le ita o puipui o le esophagus ma le manava. E mafai ona 'ai tele le maile pe 'ai vave e aunoa ma le lamu, pe lapopoa tele ma le to'a. E le gata i lea, o manu o loʻo fesuiaʻi i meaʻai mago e mafai ona oʻo i faʻafitauli faʻapitoa, aemaise lava i le amataga;

  • O maile ma'itaga e masani ona mapu ona o le faateleina o le tele o le matua ma le mamafa o totoga i luga o le nerve vagus.

O le a le mea e fai?

Ina ia faʻatoʻilaloina le hiccups, e tatau ona suia le pao o le manava ma aveese le vevesi o le diaphragm:

  • Hiccups mai le umi o le taoto e mafai ona faʻamaloloina e ala i se suiga i le tu ma le faʻamalositino (jogging mama, taʻalo ma se polo, savali i luga o vae tua ma vae i luga).

  • Mai le maalili, o gaioiga malosi ma soʻo se isi lava auala e faʻateleina ai le vevela o le tino (aui i se palanikeke, faʻaoga se mea faʻamafanafana, fusi) o le a fesoasoani.

  • O le fa'afugaga mai se tulaga fa'alavelave e fa'ate'aina e ala i le fa'ate'aina o le mafua'aga: fafagu le maile pe a moe; ave i se nofoaga filemu saogalemu pe afai o tagata, leo matuitui, manu ua avea ma mafuaaga o le fefe. Taumafai e fa'afilemu le fagafao mapu i se leo fa'aalofa, to'afilemu ma sasa mālū.

  • Hiccups pe a uma ona 'ai e mafai ona faʻaumatia e ala i le tuʻuina atu o lau taifau vai mafanafana e inu ai ma lomi lona manava. E aoga tele lenei mea mo tamai maile. E mitiia e Tina-maile manava o ana tama mai le fanau mai e aveese ai soo se faaletonu. I le aluga o taimi, o lenei galuega e mafai ona faia e se tagata.

O fa'alavelave masani "episodic" e tatau ona fo'ia i totonu o ni nai minute o le amataga po'o le amataina o faiga lavea'i. Afai e le tupu lenei mea pe faʻaalia i taimi uma le maʻi o le taifau, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi.

fa'alavelave mata'utia

O le fa'a'umi'umi o le ma'i e mafai ona fa'ailoa mai ai fa'afitauli i le manava, digestive, cardiovascular ma central nervous system:

  • I le niumonia ma le bronchitis, o totoga o le fatafata e mafai ona aʻafia ai le neura vagus, ma mafua ai le faʻaumiumi o le manava;

  • Faʻatasi ai ma le manava o le manava, pancreatitis, gastritis, faʻamaʻi eseese o le intestinal, o le mucosa o le gastrointestinal tract e faʻafefe ma i nisi tulaga e faʻafefe ai le nerve vagus;

  • Faatasi ai ma le myocardial infarction, faatasi ai ma isi faailoga, e mafai ona amata le hiccups, lea e taua le iloa, talu ai o taifau e sili atu le maualuga o le tiga nai lo tagata - atonu latou te le gauai atu i le tiga mo se taimi umi;

  • Faʻatasi ai ma manuʻa o le faiʻai, taʻavale, mumū i totonu o le fatugalemu o le tino, o neura e mate, faʻalavelaveina le tuʻuina atu o lagona, lea e mafai ona tuʻituʻi i lalo le neura vagus ma mafua ai le gaogao;

  • Faatasi ai ma le ogaoga o le onā, o le maʻi e tupu mai i le faʻaalia i mea matautia i luga o le tino. Oona e mafai ona tupu i le ogaoga o le faaletonu o le fatu, vailaau le talafeagai, oona ma otaota o meaola ninii i le taimi o siama.

O le a le mea e fai?

O le fa'aumiumi o le hiccups e mafai ona fa'amaloloina i vaila'au ma na'o se su'esu'ega mae'ae'a a se foma'i. E le o se faʻamaʻi tutoʻatasi, ae faʻatasi ai ma isi faʻamaoniga faʻaalia, o loʻo tautala i faʻafitauli i le tino o le taifau e manaʻomia ona togafitia vave.

10 Me 2018

Fa'afouina: Iulai 6, 2018

Tuua se tali