E fa'afefea ona e malamalama i foliga vaaia o lo'o ma'i lau laumei.
Faʻailoga

E fa'afefea ona e malamalama i foliga vaaia o lo'o ma'i lau laumei.

Afai ua nofo se laumei i totonu o lou fale, e tatau ona e manatua o tatou e nafa ma i latou na tatou faʻalataina.

Ina ia mafai ona tuʻuina atu se fagafao fou i tulaga ola lelei, e tatau ona tausia lelei le fatuina o tulaga saʻo mo le tausia ma le fafagaina (sili atu aʻo leʻi faʻatau se meaola), talu ai o le tele o faʻamaʻi uma e iai se mafuaʻaga autu i lenei mea.

E pei o le taua o le suʻesuʻeina ma le totoa o le manu pe a faʻatau, e tutusa lava le taua o le mataʻituina o lona tulaga i le olaga atoa. Ina ia faia lenei mea, seʻi o tatou mafaufau i nisi o vaega o faʻamaoniga muamua o le faʻamaʻi o le laumei.

O se fa'ailoga taua ma fa'ata o le soifua maloloina o le atigi o le laumei. E tatau ona tutusa ma mausali. Afai e te vaʻai i se curvature, faʻaleagaina le tuputupu aʻe, ona mafua lea ona o le le lava o le vitamini D3 ma le calcium ma, o se taunuuga, faʻamaʻi ponaivi metabolic, aemaise rickets. O sone eseese o le carapace e tupu i fua eseese, ma e le gata i lea, o le carapace o loʻo faʻapipiʻi i le auivi axial, o le tuputupu aʻe e mafai foi ona atagia i le faaletonu o le carapace. E mafai ona fa'atelevave pe fa'agesegese le atina'e e fa'atatau i tulaga o le fafagaina ma le tausiga. Faʻatasi ai ma le faʻagesegese o le tuputupu aʻe, e pei o se tulafono, o loʻo i ai le le lava o soʻo se mea i totonu o meaʻai, e aofia ai fualaau faisua poʻo meaola manu (faʻalagolago i meaʻai a le laumei). O le faʻateleina o le tuputupu aʻe e matautia ona e manaʻomia ai le faʻateleina o meaʻai ma minerale, ma afai latou te le lava, o le atigi ma ivi o le auivi o le a maʻaleʻale, e faʻatatau i suiga faʻafefe.

E masani lava e le mafai ona fofo fa'aletonu o lo'o i ai, ae e mafai ona taofia nisi fa'alavelave fa'aletonu. Ina ia faia lenei mea, o le tele o laei o loʻo i ai vitamini ma minerale e faʻafeiloaʻi i totonu o le taumafataga, faʻaleleia tulaga o le taofia (o le i ai o se moli ultraviolet ma se nofoaga mo le faʻamafanafana e sili ona taua).

E masani lava, o pupuni o le atigi e matua malosi lava e faʻalavelaveina ai le galuega a totoga i totonu, o pito faʻafefe o le atigi e faʻalavelave i le gaioiga o vae ma manuʻa ai. E maua e se tasi le manatu e la'ititi le atigi mo se laumei. Faatasi ai ma le le tutusa o le tuputupu aʻe o ponaivi o le atigi, e mafai foʻi ona fai taʻe.

O le isi "gaugau" - o se faailoga o le soifua maloloina - o le "gutu" (ramfoteki). E masani lava (faʻapitoa i le hypovitaminosis A ma le leai o se meaʻai i meaʻai), o lona tuputupu aʻe tele e matauina, ma le le lava o le calcium, e ono tupu ai le malocclusion. O nei mea uma e taofia ai le laumei mai le 'ai. I le avea ai o se puipuiga, toe - minerale ma vitamini faaopoopo, ultraviolet irradiation. O le mea e leaga ai, o le gutu ua uma ona toe tupu o le a le mou atu na o ia, e sili atu le tipi ese. Afai e leai sou poto masani i lenei mea, o le taimi muamua e faʻaali atu ai e se fomaʻi faʻapitoa le auala e fai ai. E le gata i le ramphotec, o laumei atonu e vave ona tupu a'e matiu'u e mana'omia ona teuteu i lea taimi ma lea taimi. E le pei o laumei laumei, o laumei taliga mumu tane e tatau ona tupu ni matiuu i luma o latou vae, o lo latou tulaga lua lea o feusuaiga.

I le faaopoopo atu i suiga, o le atigi atonu e leiloa lona maaa. Faatasi ai ma le le lava o le calcium i totonu o le tino, e fufulu ese mai le atigi ma e vaivai. Afai e oomiina papatusi i lalo o tamatamailima poʻo le laumei, ma lona tele, e lagona le mama tele ma se ituaiga o "palasitika" atigi, ona faʻanatinati lea o togafitiga. E foliga mai, e le mafai ona faʻasaʻo le tulaga e ala i le fafagaina naʻo ia, e manaʻomia tui o le calcium, faʻaopoopo le tuʻuina atu o sauniuniga o loʻo i ai le calcium (mo se faʻataʻitaʻiga, Calcium D3 Nycomed Forte) mo se vaitaimi, e masani ona faʻatonuina e se fomaʻi manu. Ma le isi, e leai se togafiti e talafeagai e aunoa ma le fetuutuunai muamua o tulaga o loʻo teuina ai le laumei.

O le umi o le leai o se calcium e mafua ai le faʻalavelave i isi tino. Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaitiitia le faʻatupuina o le toto ma faʻafuaseʻi ona tafe toto mai le cloaca, gutu, faʻaputuga o le toto i lalo o le atigi talipupuni e mafai ona matauina. O le galuega a le gastrointestinal tract, fatugaʻo, mama, fatu ua faʻalavelaveina. Afai e te matauina se vai toto i lalo o papatusi, fulafula sooga poʻo vae atoa, gatete o vae - o se faʻailoga lea e vave faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi.

O le a se isi mea e mafai ona vaaia i le atigi ma le pa'u o le laumei? Ulcers, vaega o necrosis, delamination o papatusi, vaega fetagisi e mafai ona aliali i luga o le atigi. I meaola vai, e mafai ona iloa i luga o le paʻu se faʻapipiʻi e pei o le apogapepa, faʻaumi umi. O fa'afitauli o le pa'u e tele lava ina mafua mai i siama po'o sigi po'o latou galulue fa'atasi. O mea faʻapitoa o tulaga eleelea, maualalo le vevela, filifiliga le talafeagai o le susu, o le meaʻai sese ma le atuatuvale. I le avea ai o se tulafono, o loʻo i ai uma le microflora siama ma fungal i le foci o dermatitis; e mafai ona taʻu saʻo le mea tonu na mafua ai le faʻamaʻi pe a maeʻa suʻesuʻega suʻesuʻe. Afai e le o iloa le mafuaʻaga o le faʻamaʻi, ona tatau lea ona togafitia i sauniuniga faʻalavelave. O vailaʻau faʻamaʻi ma vailaʻau faʻamaʻi e faʻapipiʻi i le vaega ua afaina. I le taimi lava e tasi, o laumei vai e tuʻu i se nofoaga matutu mo sina taimi ina ia mafai e le vailaʻau ona ulu i totonu o le tino. I tulaga sili atu ona ogaoga, atonu e te manaʻomia togafitiga faʻamaʻi, vailaʻau faʻamaʻi gutu. Ae o le faaiuga lea e le fomaʻi pe a uma ona suʻesuʻeina le maʻi.

O le isi fa'afitauli masani o lo'o feagai ma i latou e ona o le fula ma le fulafula o laumata o latou fagafao. E masani lava o lenei tulaga e fesoʻotaʻi ma le le lava o le vaitamini A ma e foia e tui o le vailaʻau faʻapitoa faʻapitoa, fufulu mata ma faʻapipiʻi mata i totonu. Ae ui i lea, o loʻo i ai manuʻa ma mu o le mata ona o le ultraviolet ma faʻamafanafana lamepa ua tuʻu maualalo.

I laumei vai, e masani ona iloa le malaise i a latou amioga i totonu o le vai. O se lisi i le tasi itu, faigata i le maulu ma le aʻe, o le mumusu e alu i lalo i le vai e tatau ona faʻailoa oe. O le tele o taimi, o le taʻavale ma le faʻateleina o le paʻu e fesoʻotaʻi ma le fulafula o le manava poʻo le inumaga (mai le leai o se calcium, faʻavevela, faʻavevela ultraviolet). E masani lava i le taimi lava e tasi, o le laumei o loʻo i ai se tafe mai le isu poʻo le gutu (talu ai o mea o loʻo i totonu o le manava o loʻo lafoina i vaega pito i luga). Ae o nei mea uma e tatau ona iloagofie mai le mumū o le mama (pneumonia), lea e iai foʻi faʻamalolo, faigata ona manava ma mulivae. E masani lava, na o le pau lava le auala e iloa ai le faʻamaʻi o se x-ray poʻo se auiliiliga o le mucus mai le gutu gutu. O faʻamaʻi uma e lua e manaʻomia togafitiga. Faʻatasi ai ma le niumonia, faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi, ma faʻatasi ai ma tympania, tui calcium ma tuʻuina atu Espumizan ma se suʻega. O metotia mo le tui ma le tuʻuina atu o le vailaʻau i se suʻega e le faigofie tele, e manaʻomia e faia e se fomaʻi. I tulaga ogaoga, mo le faʻataunuʻuina e le tagata lava ia, e manaʻomia ona vaʻaia ia le itiiti ifo ma le tasi.

I laumei laumei, o le niumonia e faʻaalia i le faigata ona manava, o le laumei e manava ma manava ma se leo (faaili, faʻafefe), faʻaloloa lona ua, ma vaʻaia le tafe mai le isu ma le gutu. Faatasi ai ma tympania, faatasi ai ma mea lilo, e mafai e se tasi ona matauina le "faʻafefeteina" o le tino mai lalo o le atigi, talu ai o le tino o loʻo nofoia e se fulafula poʻo le manava. E tupu lenei mea i le tele o le fafagaina o fualaau aina suamalie, vine, kukama, ma sina fiber itiiti.

Faatasi ai ma le le lava o le calcium i le tino, ma le hypovitaminosis, faʻalavelave, faʻalavelave, faʻalavelave o totoga eseese o le cloaca (intestina, bladder, totoga o le tino) e masani ona tupu. Togafitiga e manaʻomia, muamua lava, se suʻesuʻega poʻo le fea okeni ua paʻu i fafo ma pe o le a le tulaga o le tino (pe o iai le necrosis - necrosis). Ma i le lumanaʻi, pe faʻaitiitia le okeni, pe aveese le vaega oti. O lea aua le faʻatali mo le necrosis ma faʻafesoʻotaʻi vave se fomaʻi, o le itiiti ifo o le taimi ua mavae talu mai le leiloa, o le sili atu lea o le avanoa e fai ai e aunoa ma se taotoga. E masani lava, e faʻafememeaʻi tagata e ona le leiloa ma amioga faʻafeusuaiga a alii, pe a mafai ona matauina le itutinosa. Afai o le tane lava ia e faigofie ona aveese i totonu o le cloaca, ona leai lea o se mea e popole ai.

O le isi mea masani, ma, o le mea e leaga ai, e foia na o taotoga, o le faafitauli o le purulent otitis media. O le a'a o lo'o taoto i le hypovitaminosis A tutusa, le leai o se fa'avevela ma le fa'avevela ultraviolet. E masani lava, o tagata e ona laumei taliga mumu e togafitia i le mea moni e faapea o le "tumu" ua faia i le tasi poʻo itu uma e lua o le ulu. I le avea ai o se tulafono, o le purulent unilateral poʻo le bilateral otitis media. Talu ai o soʻo se abscess i reptiles o loʻo siomia e se pusa mafiafia, ma o le pus lava ia o loʻo i ai se mea faʻafefete, o le a le mafai ona "paʻu" i fafo. O le a tatala e le fomaʻi, aveese le namu ma fufulu le ana, a maeʻa ona ia faʻatonuina togafitiga faʻamaʻi. E tatau ona ola le laumei e aunoa ma se vai mo sina taimi pe a uma le taotoga.

E tatau foi ona mataʻituina pea le i ai ma le "tulaga" o le urine ma feces. O se manogi le lelei, o se lanu e le masani ai, o le umi o le toesea o nei mea faalilolilo e tatau ona e faʻaeteete e alu i le fomaʻi manu. Urine i meaola fetolofi, pei o manulele, o loʻo i ai tioata uric acid, e mafai ona liu paʻepaʻe.

Mataʻituina lelei le amio a le laumei, aua o faʻailoga muamua o le faʻamaʻi e mafai ona faʻaalia i le teena o meaʻai, le fiafia. I le vaitaimi o le fa'afeusuaiga, o le laumei e matele ina mou atu lona 'ai mo sina taimi, a'o fa'agasolo malosi ma fa'amalosi (tele tane). E mumusu fo'i fafine e 'ai a'o le'i tu'u fuamoa, fa'aalia le popole ma su'e se mea e tu'u ai fuamoa.

E le o se lisi atoa lenei, ae e pei ona e vaai i ai, o le togafitiga o ia manu e patino lava e pei o manu lava ia. O lea la, e aunoa ma le poto faapitoa ma le poto masani, e aunoa ma le "faatonuga" a le herpetologist, e sili atu le aua le faia le togafitiga a le tagata lava ia. Ae e le tatau foi ona faatuai. Afai ei ai se mea na faʻailoaina oe i amioga ma faʻaaliga fafo o le fagafao, saili se fomaʻi e mafai ona fesoasoani.

Tuua se tali