Tausia o se puaa
Rodents

Tausia o se puaa

O puaa Guinea e matua le lelei lava, ae latou te manaʻomia lava le fatuina o tulaga ola talafeagai.

O le a le mea e manaʻomia mo le tausia o se puaa?

  • Fale fa'alelei tele. O le maualuga o le pa mo se puaa e le tatau ona itiiti ifo i le 40 - 50 cm, lautele - ia le itiiti ifo i le 40 - 60 cm, le umi - sili atu i le 80 cm. I totonu o se fale, o le a mafai e le rodent ona tu i luga o ona vae tua pe aʻe i luga o le fale. Afai e lua ni au manu, e tatau ona sili atu le tele o le pa. Fa'aauupega le fale i se fata palasitika (maualuga 10 - 15 cm) ina ia mafai ona e ave i fafo ma toe tuu i soo se taimi. E lelei tele pe a vaevaeina le fale mo puaa 2 guinea i vaega e 2: ao ma le po.
  • Fale puipui.
  • Togalaau felauaiga.
  • Pusa palasitika po'o laupapa faamoega (fa'atasi ai ma le pito i luga, leai se pito i lalo).
  • E lua fafaga (mo meaʻai lanumeamata ma vaomago), o se mea inu (o le filifiliga sili o se palasitika poʻo se tioata otometi inu). E lelei pe afai o mea fafaga o se sima poʻo palasitika - e sili atu ona faigofie le tausiga.
  • Fafaga.
  • Sawdust po'o meaola fa'amoe.
  • Selu mo teuga fagafao.
  • Ma'a mafolafola (mo le oloina o matiu'u).
  • Seleulu mo le tipiina o fao o lau guinea pig.

 O le pa e tatau ona le itiiti ifo i le 30 cm mai le puipui i fafo, ia le itiiti ifo i le 40 cm mai le faʻavevela ma faʻavevela. E lelei tele pe afai e mafai ona fausia se aviary i luga o le faapaologa poʻo totonu o se togalaau. O vaomago, pepa po'o le sawdust e salalau i le pito i lalo (ae aua le fa'aogaina le sawdust mai la'au coniferous). E tu'u se fale i le tulimanu o le fale. 

Ia mautinoa e tuʻu se fagu fugalaʻau, piliki gaogao poʻo se fasi fafie i totonu o le pa, faʻapipiʻi le fogafale lona lua i faasitepu poʻo nonoa laupapa. Ae aua le ave'esea: e le tatau ona fa'afefete le pa, aua e mana'omia e le puaa se avanoa avanoa.

 O le vevela i totonu o le potu e nofo ai le puaa e tatau ona tausia i totonu ole 17 - 20 tikeri. Tuuina atu le ea masani ina ia le maua e fagafao le leai o se okesene. Ae ui i lea, ia mautinoa e leai ni ata faataitai. Ina ia mafanafana i le taumalulu, puipui puipui, faʻalo ma fola, faʻapipiʻi faʻavaa lua. Ole maualuga ole susu (80 – 85%) ma le maualalo ole vevela e afaina ai manu. O le maualuga o le susu e faʻaleagaina ai le vevela o puaa guinea, ma o le le lelei o le paleni o le vevela ma le susu e taʻitaʻia ai le mea moni o fagafao e leiloa lo latou manaʻo, faʻavaivaia, ma faʻaleagaina a latou metabolism. O nei mea uma e mafai ona oti mo rodents. Ia manatua o le numera o puaa guinea e afaina ai le microclimate o lo latou fale. Afai e tele fagafao, e maualuga le susu ma le vevela, ma pa'ū le saturation o le okesene o le ea. O le tumutumu o tagata e mafai fo'i ona taofia ai manu fe'ai mai le feoa'i solo ma maua se malologa lelei, ma o le mea lea, e afaina ai le soifua maloloina. E taua tele le susulu o le la mo puaa. E mafai ona suitulaga moli fa'amalama fa'alenatura, ae leai se a'afiaga ole fa'avevela ultraviolet.

Tuua se tali