Panleukopenia i pusi
Mea uma e uiga i le pusi

Panleukopenia i pusi

Panleukopenia e lauiloa foi o le feline distemper. Ose fa'ama'i mata'utia tele ma, o le mea e leaga ai, o fa'ama'i masani e a'afia uma ai pusi matutua ma pusi. A aunoa ma togafitiga talafeagai, e mautinoa lava e oo atu ai i le oti. Ma afai o faʻamaoniga i pusi matutua e mafai ona tupu lemu, ona mafai lea ona feoti pusi i lalo ifo o le tasi le tausaga i ni nai aso. O lea la, o le a le panleukopenia, faʻafefea ona iloa, ma e mafai ona puipuia fagafao mai lenei faʻamaʻi matautia?

Feline panleukopenia virus ose serologically homogeneous virus e matua mautu i le siosiomaga i fafo (mai le tele o masina i le tele o tausaga). O le siama e aʻafia ai le gastrointestinal tract, faʻalavelaveina le cardiovascular ma le respiratory system, e oʻo atu ai i le faʻavaivai ma le oona o le tino. Ole taimi ole faʻamaʻi ole faʻamaʻi e 4-5 aso, ae mafai ona ese mai le 2 i le 10 aso.

O le panleukopenia e feavea'i mai se pusi ua pisia i se pusi soifua maloloina e ala i fesootaiga tuusao, fesootaiga ma le toto, urine, feces, faapea foi ma le u o iniseti ua aafia. Ole tele o taimi, ole fa'ama'i e tupu ile ala fecal-oral. E mafai ona sasaa le siama ile feces ma le urine mo le oo atu ile 6 vaiaso talu ona toe malosi.

Afai na ma'i le manu i le panleukopenia po'o sa feavea'i le siama, e tatau ona taofia mo le 1 le tausaga, fa'apea fo'i ma le nofoaga e teu ai. E tusa lava pe mate le pusi, i totonu o le potu sa teu ai, e leai se isi pusi e tatau ona aumai i totonu mo le tausaga. O ia faiga e manaʻomia, talu ai o le panleukopenia virus e matua mautu ma e le mafai foi ona faʻasalaina.

E le gata i lea, e mafai ona afaina se fagafao ona o le sese o lē e ona, ona o le le lelei o le tumama i totonu o le fale. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai na faʻafesoʻotaʻi le tagata e ana ma se manu ua aʻafia, e mafai ona ia aumaia le panleukopenia virus i totonu o le fale i lavalava, seevae poʻo lima. I le tulaga lea, afai e le'i tui le fagafao, o le a tupu fa'ama'i.

Panleukopenia i pusi

O nisi tama'i pusi (e masani lava mo manu e leai ni fale) e fananau mai ua a'afia i le panleukopenia. E tupu lea mea pe a taia e le siama lo latou tina i le taimi o maitaga. O le mea lea, o se suʻesuʻega mo panleukopenia (ma isi faʻamaʻi mataʻutia) o le mea muamua lea e fai pe a ave se pusi mai le auala. 

Ole numera tele o pusi ma pusi e feoti i aso uma ile panleukopenia. Ae ui i lea, o lenei faʻamaʻi e le o se mea matautia mo isi manu ma tagata.

Pe a a'afia i le panleukopenia, e o'o i pusi:

– vaivai lautele

– tetete

– Teena o meaai ma vai

- leaga o le peleue (ua mou atu le fulufulu mamoe ma pipii),

- maualuga le vevela,

– pua'i pua'a

– Matātā, atonu i le toto.

I le aluga o taimi, e aunoa ma se togafitiga talafeagai, o faʻamaoniga o le faʻamaʻi e faʻateleina ma sili atu le malosi. O le manu e matua fia inu, ae le mafai ona paʻi i le vai, o le puaʻi e toto toto, faʻaleagaina le cardiovascular ma faʻateleina le manava.

I se tulaga lautele, e masani ona vavae ese ituaiga e tolu o le panleukopenia: fulminant, acute ma subacute. O le mea e leaga ai, o tamaʻi pusi e masani ona aʻafia i se faʻamaʻi faʻamaʻi, aua e le o malosi o latou tino ma e le mafai ona tatalia se siama matautia. O le mea lea, o latou panleukopenia e vave alu ma e aunoa ma se taimi vave, e mate le pusi i ni nai aso. Aemaise lava e vave ona a'afia le siama o tama'i tama'i tausi.

Panleukopenia i pusi

O le panleukopenia virus e matua tete'e ma faigata ona togafitia. Ae afai e iloa le faʻamaʻi i se taimi talafeagai ma faia fua, ona faʻafetai lea i togafitiga faʻalavelave, e mafai ona faʻaumatia le faʻamaʻi e aunoa ma ni aʻafiaga ogaoga mo le soifua maloloina.

Togafitiga mo panleukopenia e fa'atonuina na'o le foma'i manu. I le avea ai o se tulafono, o vailaʻau faʻamaʻi, vailaʻau faʻamaʻi, kulukose, vitamini, faʻamaʻi tiga, fatu ma isi vailaʻau e faʻaaogaina. E leai se fofo e tasi mo le siama, ma e mafai ona eseese togafitiga e fuafua i le tulaga o le maʻi ma le tulaga o le manu.

Aua ne'i e taumafai e fai na'o lau fagafao. Togafitiga mo panleukopenia e fa'atonuina na'o le foma'i manu!

E faapefea ona puipuia lau fagafao mai panleukopenia? O le auala sili ona fa'atuatuaina o le tui fa'agata. Ioe, e mafai ona e fa'amama ou lavalava i taimi uma ma fa'atapula'a le feso'ota'iga a lau pusi ma isi manu, ae o lo'o tumau pea le lamatiaga o le fa'ama'i. A'o tui puipui o le a "a'oa'o" le tino o le pusi e tetee atu i le siama, ma o le a le avea ma se lamatiaga ia te ia. Faitau atili e uiga i lenei mea i la matou tusiga "".  

Vaavaai lau uarota ma aua nei galo e faigofie atu le puipuia o faamai nai lo le togafitia. Aemaise lava i lo tatou seneturi, pe a maua ia faʻamanuiaga o le faʻalapotopotoga e pei o tui maualuga e maua i le toetoe o falemaʻi uma o manu. 

Tuua se tali