cockatoo piniki
Manulele

cockatoo piniki

cockatoo piniki (Eolophus roseicapilla)

poloaiga

Parrots

aiga

kokoko

lalolagi

sini

I le ata: cockatoo piniki. Ata: wikimedia.org

Fa'aaliga o se koko piniki

O le cockatoo piniki ose si'usi'u pupuu ma le umi o le tino e tusa ma le 35 cm ma le mamafa e tusa ma le 400 kalama. Kokatoo piniki tane ma fafine e tutusa lanu. O le lanu autu o le tino o le piniki palapala, o le tua, apaau ma le siʻusiʻu e lanu efuefu. I luga o le ulu, o fulu e mama. O lo'o i ai se tumutumu malamalama, e mafai e le manulele ona fa'ae'e ma fa'aititia. E paepae le si'usi'u lalo. O le mama periorbital ma le vaega o loʻo siomia ai mata e le lavalava, efuefu-lanu lanumoana. I tama tane piniki cockatoos, o lenei vaega e lautele ma sili atu maanuminumi nai lo tamaitai. O le iris o tane matutua fa'afeusuaiga o le koko piniki e lanu enaena uliuli, a'o fafine e mama. E lanu efuefu vae. O le gutu e lanu efuefu- piniki, malosi.

E 3 subspecies o cockatoo piniki, e ese i elemene lanu ma nofoaga.

O le ola ole koko piniki ma le tausiga lelei - e tusa ma le 40 tausaga.

 

Nofoaga ma le ola i le natura cockatoo piniki

O le cockatoo piniki e nofo i le tele o Ausetalia, le motu o Tasmania. O le ituaiga e fai si tele ma, faʻafetai i faʻatoʻaga, ua faʻalauteleina lona nofoaga. Ae ui i lea, o le fefaʻatauaʻiga faasolitulafono i lenei ituaiga o loʻo olaola.

O le cockatoo piniki e nofo i vaega eseese, e aofia ai savannahs, togavao tatala, ma agro-landscapes. Ae ui i lea, e aloese mai vaomatua mafiafia. Taofi i le maualuga e oo atu i le 1600 mita i luga aʻe o le sami.

O mea'ai a le koko piniki e aofia ai le tele o mutia ma fatu fa'ato'aga, fa'apea fo'i iniseti, vine, fuga, fuga, ma fatu eucalyptus. E mafai ona latou fafaga i se mamao e oo atu i le 15 kilomita mai le faamoega. E masani ona faʻapotopoto i lafu tetele faʻatasi ma isi ituaiga o koko.

 

Toe gaosia le koko piniki

O le vaitau faamoega o le cockatoo piniki i matu e pau ia Fepuari - Iuni, i nisi nofoaga ia Iulai - Fepuari, i isi itulagi ia Aokuso - Oketopa. O cockatoos piniki e faamoega i ogalaau o laau i le maualuga e oo atu i le 20 mita. E masani ona fa'amama e manulele le pa'u o lo'o fa'ata'amilo i le omo, ma totonu ole ofaga e fa'alaina i lau eucalyptus.

I le tuʻuina o se moa piniki, e masani lava ona i ai le 3-4 fuamoa, lea e faʻafefe ai e manulele. Peita'i, e na'o le fafine e fa'ato'a fuamoa i le po. E tusa ma le 25 aso le fa'ama'i.

I le 7 – 8 vaiaso, e alu ese moa moa koko piniki mai le faamoega. E faapotopoto tamaʻi mamoe i lafu tetele, ae fafaga i latou e mātua mo sina taimi.

Tuua se tali