Puipuia mai fa'ama'i maile e mata'utia i tagata
Tusi

Puipuia mai fa'ama'i maile e mata'utia i tagata

O le mea e leaga ai, o taifau e faigofie ona maua i le tele o faʻamaʻi mataʻutia. E tatau ona e manatua o nisi oi latou e mafai ona tuʻuina atu i tagata, o lea e sili atu le lapataia i latou.

Auala e fa'ama'i ai maile i fa'ama'i mata'utia

E mafai ona ulufale fa'ama'i ma siama i totonu o le tino o le ta'ifau e ala i mea'ai, pulufana, mea e momoe ai, fa'apea fo'i matā'ele o le ea. O le vaega lamatia e faia i manu laiti e vaivai le puipuiga, maile matutua, ma fagafao e vaivai le puipuiga. 

Predisposing mea: tulaga le lelei o le ola, tausiga le lelei, solia o tulafono felauaiga, soona faamalositino, faaumiumi le maalili, popole.

 O maile o ituaiga uma ma vaitausaga e aʻafia i faʻamaʻi viral poʻo parasitic, o lea e taua ai le mataʻituina o le tulaga o le fagafao, faia ni puipuiga ma saili fesoasoani i le taimi.

 

O fa'ama'i pipisi mai maile i tagata e ta'ua o le zooanthroponoses. O le mamapala ia, rabies, toxoplasmosis, leptospirosis, chlamydia, helminthiases, acute echinococcosis, lichen ma isi faʻamaʻi dermatological.

rabies

O le Rabies o se fa'ama'i viral e mafua mai i le utia o se manu ua a'afia. O lo'o fa'aalia i le fa'aleagaina tele o le neura, ma o'o atu ai i le oti.

O le auala e fa'ama'i ai o le fa'aiina lea o le faua o se manu ma'i i luga o le vaega ua afaina o le uXNUMXbuXNUMXble pa'u. 

Fa'aaliga i maile ma tagata

Fa'ailoga fa'ato'a aliali pe a sosolo le siama i le tino. O le tele o taimi, o le latent (incubation) e 10 i le 14 aso, ae i tagata e mafai ona oʻo atu i le tausaga.

 puipuigaI le taimi nei, e leai se vaifofo o le rabies, ae ua fausia se tui e puipuia ai mai siama. E fa'atulafonoina le tui, fa'atasi i le tausaga.

 

chlamydia

O le Chlamydia o se fa'ama'i pipisi mata'utia e mafua mai i meaola ninii fa'ama'i o le ituaiga Chlamydia. E feavea'i mai le ta'ifau i se tagata e ala i matāua mai le ea. O le lamatiaga o loʻo taoto i le latent (natia) ala o le faʻamaʻi.

 Fa'aaliga i maileRhinitis, bronchitis, pathologies o le maitaga ma le fanauina. Ua fa'atonuina togafitiga fa'ama'i. Puipuiga mo le tagataFufulu lima pe a uma ona fegalegaleai ma se taifau. 

Leptospirosis

Leptospirosis o se faʻamaʻi ogaoga o mamame, e aofia ai tagata. E fa'asalalauina e ala i le fa'afeso'ota'i ma le mimi o se ta'ifau ua pisia po'o ni mea ua pisia. Leptospira e ati i totonu o mucous membranes poʻo le paʻu leaga. O le ma'i e o'o atu ai i le fa'aleagaina o le ate, fatuga'o ma isi totoga. E fa'amaonia le su'esu'ega ile su'ega toto. Fa'ailoga i maileLetargy, musu e fafaga, fiva, pua'i, manava manava, o nisi taimi e tiga ai maso. Puipuiga mo le taifau

Tu'i (sili atu ile tasi ile 1-8 masina).

Fa'atapula'a le aau i fa'atanoa masalomia.

Fa'aleagaina o rodents. 

 Puipuiga mo le tagata

Uu se taifau.

Afai e ma'i lau taifau, amata togafitiga i se taimi vave e mafai ai.

Mata'ituina le tumama pe a feagai ma se taifau.

 O le mea autu e le o le popole, leptospirosis o loʻo togafitia nei. 

Dermatomycosis

Dermatomycosis o le igoa lautele mo faʻamaʻi e faʻaalia i le faaleagaina o le peleue ma le paʻu. O faʻamaʻi sili ona taatele e lua ituaiga o sigi (trichophytosis ma microsporum). E a'afia ta'ifau mai le tasi i le isi ma isi manu e ala i feso'ota'iga tuusa'o. E mafai foi ona aafia se tagata.

 Fa'ailoga i maileLe foliga mai o se foliga le masani o vaega lapotopoto tula (e masani lava i luga o le gutu ma taliga). Puipuiga mo taifau ma tagataTuiina o le taifau. I aso nei, o microsporia e faigofie ona togafitia i faʻamaʻi faʻamaʻi.

Ata: google.com

Toto

O le mamapala ose fa'ama'i pipisi o le tele o manu. O le mafuaʻaga o le mycobacterium. O lenei pathogen e faʻateleina mo se taimi umi, o le mea lea, o le faʻamaʻi e masani ona tupu i se tulaga masani, faʻatasi ai ma faʻalavelave i le taimi o le faʻaitiitia o le puipuiga. 

 

O fa'ailoga muamua e aliali mai ile 14-40 aso talu ona fa'ama'i. Ua vaivai le maile, ua maualuga le vevela, ua faateleina ma faigata le lymph nodes i lalo, pe a uma ona 'ai e mafai ona pua'i, o le fagafao e matua manifinifi, o le peleue ua le lelei. E i ai le manava manava, e i ai le tale ma le fuga.

 

O le mea e leaga ai, o lenei faʻamaʻi e masani ona le mafai ona togafitia, ma e masani ona fautuaina e fomaʻi manu le faʻamaʻi o le taifau.

Parvovirus enteritis

Parvovirus enteritis ose fa'ama'i pipisi tele fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i pipisi, fa'amama toto, myocarditis, ma leukopenia. O le fa'ama'i e pipisi e ala i le fa'afeso'ota'i o manu mama'i ma manu ola maloloina. Ole fua ole maliu e mai le 1 i le 10%.

 Fa'ailoga i se taifau

Su'i vaivai, manava manava, fa'amama, fa'avave le pa'u o le mamafa.

 

Afai e le mafai ona toe fa'afo'isia ia soliga, e mate le maile ile aso 2-4. Faatasi ai ma se taimi umi o le faʻamaʻi ma togafitiga talafeagai, o le avanoa e toe faʻaleleia ai.

 

Faʻatasi ai ma le hyperacute fomu, o le tino e mafai ona oʻo atu i le 80 - 95% (vaega vaega) poʻo le 50 - 60% (tagata taʻitoʻatasi). I se tulaga ogaoga: 30 - 50% ma le 20 - 30%, faasologa.

 O ituaiga autu o le parvovirus enteritis

faigaFaailoga o le falemaʻi
fatu (myocarditis)E masani ona matauina i tamai maile 2 - 8 vaiaso.
Intestinal (intestinal)E tupu ile fa'alavelave po'o le la'ititi. Fa'ailoga: pua'i fa'aletonu mo ni nai aso (80% o mataupu), fa'afitia atoa le vai ma mea'ai.
Fa'afefiloi (tu'ufa'atasi)Manu'a eseese o le digestive, cardiovascular ma respiratory system. E eseese fa'ailoga fa'apitoa.

Afai e ma'i se taifau matua, e masani lava ona atia'e le puipuiga mo se taimi umi. Ae o se tamai maile ua ma'i (e oo atu i le 3 masina le matua) e mafai ona atia'e se tulaga o le immunodeficiency.

Tuua se tali