tui tui
Tusi

tui tui

Fa'ama'i e fai tui

O le tuiina o lau tamai maile o le a fesoasoani e puipuia ai o ia mai nisi o faamai ogaoga. E foliga mai e leaga, ae afai e te mauaina uma tui e tatau ai, e te le popole i ai.

Faʻaleaga

O fa'ailoga o le mala e: tale, manava manava, fiva maualuga, pua'i, mu mata, tafe mai le isu. O nisi taimi e malo ma ta'e le isu ma vae. I tulaga ogaoga, faʻafefeteina, maso spasms poʻo pipili e matauina. O lenei ma'i e mafai ona o'o atu ai i le oti.

Fa'ama'i o le parvovirus

Ose faama'i pipisi tele lea e maua ai le manava toto. E mafai fo'i ona tula'i mai le pua'i, ma'i, atuatuvale, ma le fiva maualuga. O tama'i ta'i lalo ifo o le 6 masina le matutua e sili ona a'afia ile fa'ama'i o le parvovirus. O lenei ma'i e mafai ona oti.

hepatitis

O fa'ailoga o le hepatitis e fa'apea: tale, tiga o le manava, tete'e, pua'i, ma le manava manava. O papa'e o mata atonu e lanu moana. O tama'i ta'i lalo ifo o le 12 masina le matutua e sili ona a'afia i lenei fa'ama'i, lea e ono lamatia ai le ola.

Leptospirosis

O se fa'ama'i siama lea e sau mai le mimi o manu ua a'afia. I se tasi tulaga, o taifau ia, i le isi, isumu (o lenei ituaiga o leptospirosis e taʻua o le maʻi o Weil). O auga e aofia ai le lotovaivai, maualuga fiva, fia inu e le matineia, vaivai, faateleina le mimi, tiga o le manava, pua'i, manava toto, ma le jaundice. Faatasi ai ma le jaundice, o le paʻu o lau taifau, papaʻe o mata, poʻo totonu o alafau atonu e samasama. I tulaga ogaoga, o le maʻi e mafai ona oʻo atu ai i le oti i totonu o ni nai itula. O lenei ituaiga o leptospirosis e mafai ona feaveaʻi i tagata.

Virus parainfluenza taifau

Ose fa'ama'i pipisi tele lea e tupu ai le tale o le fale. O se tale mago, “latina”, o nisi taimi e matua ogaoga ma e foliga mai o loʻo titina le taifau.

Tuua se tali