Taurine mo pusi - o le a le mea ma aisea e manaʻomia ai?
pusi

Taurine mo pusi - o le a le mea ma aisea e manaʻomia ai?

Taurine mo pusi - o le a le mea ma aisea e manaʻomia ai?

Taurine o se sulfonic acid taua (sulphur-containing), e matua taua tele mo le soifua maloloina o se pusi, ae i le taimi lava e tasi e le mafai ona tuufaatasia i totonu o le tino o se pusi. Mafaufau pe o le a le taurine e nafa ma pe faʻafefea ona faʻaleleia lona le atoatoa i le tino o se pusi aiga.

I le natura, e maua e pusi le taurine mai aano o manu ma totoga o latou manu. Taurine na vavae ese mai le gaʻo o povi (taurus (lat.) - povi) i le 1826 e le au fomaʻi Siamani Friedrich Tiedemann ma Leopold Gmelin. 

Taurine i le tino o le pusi e nafa ma le tele o galuega i le taimi e tasi:

  • Va'aiga - e fa'atumauina e le taurine le retina i se tulaga maloloina. Faatasi ai ma le leai o se taurine, o le taurine e fesoʻotaʻi ma le faʻaleagaina o le retinal tutotonu ma le tauaso e atiaʻe.
  • Gaioiga o le fatu – e lagolagoina e le taurine le faagaioiga masani o le fatu, ma le leai o se taurine i pusi, ua vaivai le musele o le fatu, ma ua tupu ai le ma‘i fatu – cardiomyopathy ua dilated.
  • Galuega fa'afanau - i pusi ma'itaga ma le le lava o le taurine, fa'ato'i fa'afano, tama'i tama'i i totonu o le manava po'o le fananau mai ma ni fa'aletonu i le tuputupu a'e, o tama'i pusi e fananau mai e vaivai le mamafa ma tuputupu a'e, e ono tula'i mai fa'aletonu o le neura. E maua e tamai pusi le taurine talafeagai mai le susu o latou tina pe a uma ona fanau mai.
  • Immunity – fa'atasi ai ma le leai o se taurine, ua fa'aitiitia le puipuiga lautele, ma e faigofie atu ona mama'i pusi e le'i faia.
  • Digestion – Lagolagoina le ga'o e ala i le fesoasoani i le malepelepe ma soso'o ai le ga'o o ga'o mai mea'ai.
  • Lagolagoina le gaioiga o le tino 

Faatasi ai ma se meaai masani a pusi, e mafai e le pusi ona maua le taurine mai aano o manu mata fou ma moa, ma mea e maua mai - o le fatu, manava, ate, fatugaʻo, faʻapea foʻi ma iʻa mata ma iʻa, ae o le taurine e faʻaumatia vaega pe a faʻaisa ma kuka. . Afai e 'ai e le pusi mea'ai fa'alenatura (aano o manu pa'u, araisa po'o le oatmeal, fuala'au fai'ai i ni vaega la'ititi e maua ai ga'o ga'o ma alava ma fa'agaioiga masani o le vaega o mea'ai, ae le masani - mea susu ma fuamoa) - e tatau ona e filifilia ma le fa'aeteete aano o manu mo le pusi. – fou ma fa'aisa – fa'atau aano o manufasi i nofoaga fa'atuatuaina ma mata'itu lona fou ma le lelei, ma fa'aopoopo vitamini ma le taurine e mafai ona fesoasoani e fa'amalie ai le leai o se taurine. Ae ui i lea, o se meaʻai masani mo pusi e tatau ona tuʻufaʻatasia ma le auai o se fomaʻi meaʻai, faʻatatau i uiga taʻitasi ma manaʻoga o se pusi faʻapitoa, e mafai ona faigata le paleni saʻo o meaʻai ia oe lava, ma e le afaina ai le leai o se tasi. ma le tele o isi mea. Pe a fafagaina meaʻai mamago ma susu ua saunia, o le taurine o loʻo i totonu o le tuufaatasiga e fai ma faʻaopoopoga, ma e le manaʻomia le tuʻuina atu faʻaopoopo. Afai e mana'omia, e mafai ona tu'uina atu e fai ma togafiti - e toetoe lava a leai se fa'alavelave o le so'ona tele o le taurine, o le tele e alu ese i le urine e aunoa ma le teuina i totonu o le tino. Naʻo faʻamaʻi faʻamaʻi o fatugaʻo, ate ma le gastrointestinal tract, faʻapea foʻi ma le taimi o le faʻalavelave, o le faʻaaogaina o faʻaopoopoga taurine atonu e le manaʻomia, ma e tatau ona malilie faatasi ma se fomaʻi manu.

O le faaletonu o le taurine e mafai ona tupu pe a:

  • Mea'ai le paleni fa'atasi ma mea'ai fa'anatura (aano ma i'a fa'aisa pe vela, fafaga se ituaiga aano o manu i taimi uma)
  • Mea'ai le talafeagai mo pusi (cereals, soups, pasta, falaoa ma isi mea'ai mai le laulau a le tagata e le mafai ona avea ma "mea'ai masani" mo se pusi).
  • Fafaga pusi i mea'ai a taifau (e toetoe lava leai se taurine i mea'ai a taifau, talu ai e le manaʻomia e taifau ona maua mai meaʻai, e faʻapipiʻiina i le tino na o ia)

  

O a togafitiga ma mea faaopoopo i le taurine e mafai ona ofoina atu i se pusi:

                                

Tuua se tali