Le tulaʻi mai o puaa i Europa
Rodents

Le tulaʻi mai o puaa i Europa

O le mauaina o Amerika e Christopher Columbus na mafai ai ona fesootai le puaa ma le Lalolagi Tuai. O nei rodents na o mai i Europa, na aumai i luga o vaa e le au Sipaniolo manumalo i le 4 seneturi talu ai mai Peru. 

Mo le taimi muamua, na faamatalaina ai le puaʻa faʻasaienisi i tusitusiga a Aldrovandus ma Gesner, o le na soifua i le 30th seneturi. E tusa ai ma a latou suʻesuʻega, e foliga mai na aumai le puaa i Europa pe a ma le 1580 tausaga talu ona manumalo Pizarro i Initia, e tusa ma le XNUMX 

E ese le igoa o le guinea pig i atunuu eseese. 

I Egelani – puaa laititi Initia – o se tamai puaa Initia, puaa le mapu – pua’a (telefoni) pua’a, pua’a Guinea – pua’a, pua’a fa’afale – pua’a. 

Ua faaigoa e Initia le puaa o se igoa e faalogoina e tagata Europa o le “cavy”. O tagata Spaniards o loʻo nonofo i Amerika na faʻaigoaina lenei manu o le igoa Sipaniolo o le lapiti, aʻo isi tagata colonist na faʻaauau pea ona taʻua o se tamai puaa, o lenei igoa na aumai i Europa faatasi ma le manu. A'o le'i o'o mai tagata papalagi i Amerika, sa fai le pua'a ma mea'ai mo tagata o le atunu'u. O tusitala Sipaniolo uma o lena taimi e taʻua o ia o se lapiti laitiiti. 

E foliga mai e uiga ese le igoa o lenei manu feʻai o le puaa, e ui lava e le o se ituaiga puaa ma e le o se tagatanuu o Guinea. O lenei mea, e foliga mai, e mafua ona o le auala na aʻoaʻoina ai e tagata papalagi e uiga i le iai o mumps. Ina ua ulufale atu tagata Sepania i Peru, na latou vaaia ai se tamaʻi manu o faatau! e tutusa lelei ma le puaa susu. 

I le isi itu, na taʻua e tusitala anamua Amerika Initia. O le mafuaaga lena na latou faaigoaina ai lenei manu itiiti porco da Initia, porcella da Initia, o le puaa Initia. 

O le igoa guinea pig e foliga mai o le faaPeretania, ma fai mai M. Cumberland, e foliga mai, e mafua mai i le mea moni e sili atu fefaʻatauaʻiga a Peretania ma le talafatai o Guinea nai lo Amerika i Saute, ma o lea na masani ai e vaʻai. i Guinea o se vaega o Initia. O le fa'atusaina o le pua'a i le pua'a fa'aleaiga na mafua mai lava i le fa'avelaina e tagata o le atunu'u mo mea'ai: latou te fa'ainu i le vai fa'avevela e fa'amama ai le fulufulu mamoe, e pei ona faia e aveese ai nifo mai le pua'a. 

I Farani, o le guinea pig e taʻua cochon d'Inde - Initia puaa - poʻo cobaye, i Sepania o Cochinillo das Initia - Initia puaa, i Italia - porcella da Initia, porchita da Initia - Initia puaa, i Potukale - Porguinho da Initia - Mumps Initia, i Peleseuma - cochon des montagnes - puaa mauga, i Holani - Initiaamsoh varken - puaa Initia, i Siamani - Meerschweinchen - puaa. 

O lea la, e faʻatagaina le faia o se manatu e salalau le puaa i Europa mai sisifo i sasaʻe, ma le igoa o loʻo i ai i Rusia - puaa puaa, atonu e faʻaalia ai le faʻaulufaleina mai o puaa "mai luga o le sami", i luga o vaʻa; o se vaega o le mumps na sosolo mai Siamani, o le mea lea na pasi mai ai foi ia i tatou le igoa Siamani o le guinea pig, ae o isi atunuu uma e lauiloa o le puaa Initia. Atonu o le ala lea na faaigoa ai i fafo, ona sosoo ai lea ma le sami. 

E leai se mea e fai ai le puaa ma le sami po o puaa. O le igoa tonu lava o "mumps" na aliali mai, masalo ona o le fausaga o ulu o manu. Atonu o le mafuaaga lena na latou faaigoa ai o ia o se puaa. O ia manu e iloga i le tino faaumiumi, o le ofu talaloa, le ua pupuu, ma le pupuu vae; e fa o vae i luma, e tolu tamatamai lima o vae tua, ua faaauupegaina i atigivae tetele e pei o atigivae, ma matiuu. E leai se si'usi'u o le puaa. E fa'amatala ai fo'i le igoa o le manu. I se tulaga filemu, o le leo o se puaa e pei o le gogolo o le vai, ae i se tulaga o le fefe, e liua i se tagi. O le leo la e faia e lenei rodent e talitutusa lava ma le tagi o puaa, lea e foliga mai na mafua ai ona taʻua o le "puaa". E manatu o Europa, faʻapea foʻi ma lona atunuʻu, o le puaa na muaʻi avea ma meaʻai. Masalo, o le amataga o le igoa Igilisi mo puaa e fesoʻotaʻi ma nei mea na tutupu - guinea pig - o se puaa mo se guinea (guinea - seia oʻo i le 1816, o le tupe siliva auro autu a Peretania, na maua lona igoa mai le atunuu (Guinea), lea e manaʻomia ai le auro. auā na eliina lona milo). 

O le guinea pig e aofia i le faasologa o rodents, le aiga o puaa. O le manu e lua a'a sese, ono molar ma lua tui i auvae taitasi. O se uiga fa'apitoa o rodents uma o le tupu a'e o latou tui io latou olaga atoa. 

O tui o rodents e ufiufi i le enamel - o le mea sili ona faigata - naʻo le pito i fafo, o le mea lea e sili atu le vave tapeina o le pito i tua o le tui ma ona o lenei mea, e faʻasaoina i taimi uma se mea maʻai, pito i fafo. 

E 'a'ai le tui e 'ai i vao eseese (o la'au, a'a, vaomago, ma isi). 

I le fale, Amerika i Saute, o nei manu e nonofo i tamaʻi kolone i luga o fanua laugatasi e tumu i vao. Latou te eli ni pu ma fa'atulaga ni malutaga e pei o ni taulaga atoa i lalo o le eleele. O le puaa e leai se auala e puipuia ai mai fili ma e na o ia e malaia. Ae o le fa'ate'ia o se vaega o nei manu e le faigofie tele. O latou fa'alogo e matua'i maaleale, o latou lagona e matua ofoofogia lava, ma, o le mea e sili ona taua, latou te auaua'i e malolo ma leoleo. I luga o se faailoilo, e lalafi loa puaa i minks, lea e le mafai ai e se manu lapopoa ona tolotolo. O se puipuiga faaopoopo mo le rodent o lona mama e le masani ai. O le puaa i le tele o taimi i le aso e “fufulu”, selu ma etoeto le fulufulu mo ia lava ma ana pepe. E foliga mai e le mafai e se tagata faʻatauvaʻa ona maua se puaa e ala i le manogi, e masani lava o lona ofutino fulufulu e faʻafefe na o sina manogi o vaomago. 

E tele ituaiga o cavia vao. O i latou uma e foliga tutusa i fafo ma aiga, leai ni siʻusiʻu, ae o le lanu o le fulufulu e tasi le lanu, e masani ona efuefu, enaena pe enaena. E ui lava e na'o le lua susu o le fafine, e masani lava ona i ai le 3-4 tama i le tasi lapisi. O le ma'itaga e tusa ma le 2 masina. E lelei le atinaʻeina o tamaʻi, vaʻaia, tuputupu aʻe vave ma a maeʻa le 2-3 masina ua mafai ona latou maua ni fanau. I le natura, e masani lava 2 litters i le tausaga, ma sili atu i le tafeaga. 

E masani lava o le mamafa o se puaa matua e tusa ma le 1 kilokalama, o le umi e tusa ma le 25 cm. Ae ui i lea, o le mamafa o faʻataʻitaʻiga taʻitasi e latalata ile 2 kilokalama. Ole faʻamoemoe ole olaga mo se rodent e matua tele lava - 8-10 tausaga. 

I le avea ai o se manu suʻesuʻe, e taua tele le puaa ona o le maualuga o lona lagona i pathogens o le tele o faʻamaʻi pipisi i tagata ma manu faʻatoʻaga. O lenei gafatia o puaa guinea na fuafuaina lo latou faʻaogaina mo le suʻesuʻeina o le tele o faʻamaʻi pipisi o tagata ma manu (mo se faʻataʻitaʻiga, diphtheria, typhus, tuberculosis, glanders, ma isi). 

I galuega a tagata suʻesuʻe faʻamaʻi ma tagata mai fafo ma virologists II Mechnikov, NF Gamaleya, R. Koch, P. Roux ma isi, o le puaa puaa e masani ona nofoia ma nofoia se tasi o nofoaga muamua i totonu o manu suʻesuʻe. 

O le mea la lea, o le puaa sa i ai ma e taua tele o se manu suʻesuʻe mo fomaʻi ma vailaʻau faʻamaʻi, virology, pathology, physiology, ma isi. 

I lo tatou atunuu, o le guinea pig e masani ona faʻaaogaina i vaega uma o vailaʻau, faʻapea foʻi ma suʻesuʻega o meaʻai a tagata, aemaise lava i le suʻesuʻeina o le gaioiga o vitamini C. 

I totonu o ona tauaiga o le lapiti lauiloa, squirrel, beaver, ma le capybara lapoa, e masani ai i le faleoloa. 

O le mauaina o Amerika e Christopher Columbus na mafai ai ona fesootai le puaa ma le Lalolagi Tuai. O nei rodents na o mai i Europa, na aumai i luga o vaa e le au Sipaniolo manumalo i le 4 seneturi talu ai mai Peru. 

Mo le taimi muamua, na faamatalaina ai le puaʻa faʻasaienisi i tusitusiga a Aldrovandus ma Gesner, o le na soifua i le 30th seneturi. E tusa ai ma a latou suʻesuʻega, e foliga mai na aumai le puaa i Europa pe a ma le 1580 tausaga talu ona manumalo Pizarro i Initia, e tusa ma le XNUMX 

E ese le igoa o le guinea pig i atunuu eseese. 

I Egelani – puaa laititi Initia – o se tamai puaa Initia, puaa le mapu – pua’a (telefoni) pua’a, pua’a Guinea – pua’a, pua’a fa’afale – pua’a. 

Ua faaigoa e Initia le puaa o se igoa e faalogoina e tagata Europa o le “cavy”. O tagata Spaniards o loʻo nonofo i Amerika na faʻaigoaina lenei manu o le igoa Sipaniolo o le lapiti, aʻo isi tagata colonist na faʻaauau pea ona taʻua o se tamai puaa, o lenei igoa na aumai i Europa faatasi ma le manu. A'o le'i o'o mai tagata papalagi i Amerika, sa fai le pua'a ma mea'ai mo tagata o le atunu'u. O tusitala Sipaniolo uma o lena taimi e taʻua o ia o se lapiti laitiiti. 

E foliga mai e uiga ese le igoa o lenei manu feʻai o le puaa, e ui lava e le o se ituaiga puaa ma e le o se tagatanuu o Guinea. O lenei mea, e foliga mai, e mafua ona o le auala na aʻoaʻoina ai e tagata papalagi e uiga i le iai o mumps. Ina ua ulufale atu tagata Sepania i Peru, na latou vaaia ai se tamaʻi manu o faatau! e tutusa lelei ma le puaa susu. 

I le isi itu, na taʻua e tusitala anamua Amerika Initia. O le mafuaaga lena na latou faaigoaina ai lenei manu itiiti porco da Initia, porcella da Initia, o le puaa Initia. 

O le igoa guinea pig e foliga mai o le faaPeretania, ma fai mai M. Cumberland, e foliga mai, e mafua mai i le mea moni e sili atu fefaʻatauaʻiga a Peretania ma le talafatai o Guinea nai lo Amerika i Saute, ma o lea na masani ai e vaʻai. i Guinea o se vaega o Initia. O le fa'atusaina o le pua'a i le pua'a fa'aleaiga na mafua mai lava i le fa'avelaina e tagata o le atunu'u mo mea'ai: latou te fa'ainu i le vai fa'avevela e fa'amama ai le fulufulu mamoe, e pei ona faia e aveese ai nifo mai le pua'a. 

I Farani, o le guinea pig e taʻua cochon d'Inde - Initia puaa - poʻo cobaye, i Sepania o Cochinillo das Initia - Initia puaa, i Italia - porcella da Initia, porchita da Initia - Initia puaa, i Potukale - Porguinho da Initia - Mumps Initia, i Peleseuma - cochon des montagnes - puaa mauga, i Holani - Initiaamsoh varken - puaa Initia, i Siamani - Meerschweinchen - puaa. 

O lea la, e faʻatagaina le faia o se manatu e salalau le puaa i Europa mai sisifo i sasaʻe, ma le igoa o loʻo i ai i Rusia - puaa puaa, atonu e faʻaalia ai le faʻaulufaleina mai o puaa "mai luga o le sami", i luga o vaʻa; o se vaega o le mumps na sosolo mai Siamani, o le mea lea na pasi mai ai foi ia i tatou le igoa Siamani o le guinea pig, ae o isi atunuu uma e lauiloa o le puaa Initia. Atonu o le ala lea na faaigoa ai i fafo, ona sosoo ai lea ma le sami. 

E leai se mea e fai ai le puaa ma le sami po o puaa. O le igoa tonu lava o "mumps" na aliali mai, masalo ona o le fausaga o ulu o manu. Atonu o le mafuaaga lena na latou faaigoa ai o ia o se puaa. O ia manu e iloga i le tino faaumiumi, o le ofu talaloa, le ua pupuu, ma le pupuu vae; e fa o vae i luma, e tolu tamatamai lima o vae tua, ua faaauupegaina i atigivae tetele e pei o atigivae, ma matiuu. E leai se si'usi'u o le puaa. E fa'amatala ai fo'i le igoa o le manu. I se tulaga filemu, o le leo o se puaa e pei o le gogolo o le vai, ae i se tulaga o le fefe, e liua i se tagi. O le leo la e faia e lenei rodent e talitutusa lava ma le tagi o puaa, lea e foliga mai na mafua ai ona taʻua o le "puaa". E manatu o Europa, faʻapea foʻi ma lona atunuʻu, o le puaa na muaʻi avea ma meaʻai. Masalo, o le amataga o le igoa Igilisi mo puaa e fesoʻotaʻi ma nei mea na tutupu - guinea pig - o se puaa mo se guinea (guinea - seia oʻo i le 1816, o le tupe siliva auro autu a Peretania, na maua lona igoa mai le atunuu (Guinea), lea e manaʻomia ai le auro. auā na eliina lona milo). 

O le guinea pig e aofia i le faasologa o rodents, le aiga o puaa. O le manu e lua a'a sese, ono molar ma lua tui i auvae taitasi. O se uiga fa'apitoa o rodents uma o le tupu a'e o latou tui io latou olaga atoa. 

O tui o rodents e ufiufi i le enamel - o le mea sili ona faigata - naʻo le pito i fafo, o le mea lea e sili atu le vave tapeina o le pito i tua o le tui ma ona o lenei mea, e faʻasaoina i taimi uma se mea maʻai, pito i fafo. 

E 'a'ai le tui e 'ai i vao eseese (o la'au, a'a, vaomago, ma isi). 

I le fale, Amerika i Saute, o nei manu e nonofo i tamaʻi kolone i luga o fanua laugatasi e tumu i vao. Latou te eli ni pu ma fa'atulaga ni malutaga e pei o ni taulaga atoa i lalo o le eleele. O le puaa e leai se auala e puipuia ai mai fili ma e na o ia e malaia. Ae o le fa'ate'ia o se vaega o nei manu e le faigofie tele. O latou fa'alogo e matua'i maaleale, o latou lagona e matua ofoofogia lava, ma, o le mea e sili ona taua, latou te auaua'i e malolo ma leoleo. I luga o se faailoilo, e lalafi loa puaa i minks, lea e le mafai ai e se manu lapopoa ona tolotolo. O se puipuiga faaopoopo mo le rodent o lona mama e le masani ai. O le puaa i le tele o taimi i le aso e “fufulu”, selu ma etoeto le fulufulu mo ia lava ma ana pepe. E foliga mai e le mafai e se tagata faʻatauvaʻa ona maua se puaa e ala i le manogi, e masani lava o lona ofutino fulufulu e faʻafefe na o sina manogi o vaomago. 

E tele ituaiga o cavia vao. O i latou uma e foliga tutusa i fafo ma aiga, leai ni siʻusiʻu, ae o le lanu o le fulufulu e tasi le lanu, e masani ona efuefu, enaena pe enaena. E ui lava e na'o le lua susu o le fafine, e masani lava ona i ai le 3-4 tama i le tasi lapisi. O le ma'itaga e tusa ma le 2 masina. E lelei le atinaʻeina o tamaʻi, vaʻaia, tuputupu aʻe vave ma a maeʻa le 2-3 masina ua mafai ona latou maua ni fanau. I le natura, e masani lava 2 litters i le tausaga, ma sili atu i le tafeaga. 

E masani lava o le mamafa o se puaa matua e tusa ma le 1 kilokalama, o le umi e tusa ma le 25 cm. Ae ui i lea, o le mamafa o faʻataʻitaʻiga taʻitasi e latalata ile 2 kilokalama. Ole faʻamoemoe ole olaga mo se rodent e matua tele lava - 8-10 tausaga. 

I le avea ai o se manu suʻesuʻe, e taua tele le puaa ona o le maualuga o lona lagona i pathogens o le tele o faʻamaʻi pipisi i tagata ma manu faʻatoʻaga. O lenei gafatia o puaa guinea na fuafuaina lo latou faʻaogaina mo le suʻesuʻeina o le tele o faʻamaʻi pipisi o tagata ma manu (mo se faʻataʻitaʻiga, diphtheria, typhus, tuberculosis, glanders, ma isi). 

I galuega a tagata suʻesuʻe faʻamaʻi ma tagata mai fafo ma virologists II Mechnikov, NF Gamaleya, R. Koch, P. Roux ma isi, o le puaa puaa e masani ona nofoia ma nofoia se tasi o nofoaga muamua i totonu o manu suʻesuʻe. 

O le mea la lea, o le puaa sa i ai ma e taua tele o se manu suʻesuʻe mo fomaʻi ma vailaʻau faʻamaʻi, virology, pathology, physiology, ma isi. 

I lo tatou atunuu, o le guinea pig e masani ona faʻaaogaina i vaega uma o vailaʻau, faʻapea foʻi ma suʻesuʻega o meaʻai a tagata, aemaise lava i le suʻesuʻeina o le gaioiga o vitamini C. 

I totonu o ona tauaiga o le lapiti lauiloa, squirrel, beaver, ma le capybara lapoa, e masani ai i le faleoloa. 

Tuua se tali