10 pito i luga manu laiti i le lalolagi
Mataupu Faavae

10 pito i luga manu laiti i le lalolagi

O lo'o su'e e tagata su'esu'e olaola ma le fiafia tele mo mea e sili ona manaia i luga o le paneta. Ma pe a latou maua se mea, latou te fiafia e pei o tamaiti! Pe na e mafaufau ea po o ai manu i le lalolagi e sili ona laiti?

E faigata ona talitonuina, ae o nisi o ituaiga o manu e laiti lava. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se gata e nofo i le Caribbean, o lona umi e na o le 10 cm - e faigofie ona fetaui i lou alofilima.

E te fia iloa po o le fea meaola i luga o le fogaeleele e toetoe lava a le iloa e mata o le tagata? Matou te tuʻuina atu ia te oe manu laiti e 10 i le lalolagi i le taimi nei: o se faʻavasegaga o tagata o loʻo nonofo i la tatou paneta ma ata ma igoa.

10 Tagata fa'amaufa'ailoga (laumei)

10 pito i luga manu laiti i le lalolagi

Umi ole tino ma le mamafa ole tagata matua: 10-11 cm, 95-165 g.

O le laumei aupito itiiti i le lalolagi ua manatu Tagata saininofo i le itu i saute o le konetineta o Aferika. E fafaga tele i fugālaau, fa'aitiitia laulaau ma 'au.

E pei o le tele o sui o le lalolagi o manu, ua atiaʻe e le laumei le dimorphism faʻafeusuaiga - o lona uiga, o fafine e sili atu le lapopoa nai lo tane, faʻaopoopo, o latou atigi e lautele ma maualuga.

O le Homopus signatus carapace o le lanu beige ma sina lanu uliuli laiti. E nofo i na nofoaga e faigofie ona lalafi: i lalo o maa poʻo totonu o vati vaapiapi, sola ese mai manu feʻai - ona o lona laʻititi, e leai se faʻafitauli o le laumei i lenei mea.

9. Craseonycteris thonglongyai (pe'a)

10 pito i luga manu laiti i le lalolagi

Umi ole tino ma le mamafa ole tagata matua: 3 cm, 1.7 g.

Craseonycteris thonglongyai (o le teine ​​lena "puaa"Ma le"pipi”) e le gata o le manu aupito itiiti i le lalolagi, ae o le sui aupito itiiti foi o le vasega mamame.

Na faaigoa le isumu ona o le gutu – e mafolafola ma aano, e pei o se puaa, ma e tu i le va o mata laiti. O nisi sui o le vasega, pe a faatusatusa ia te ia, e foliga mai o ni tagata tino ese.

O uiga iloga o se pe'a e le masani ai e aofia ai apaau lautele ma umi, leiloa o se si'usi'u ma se gutu e le masani ai. O le lanu o le isumu i tua e lanu mumu-enaena, ma mama i le pito i lalo. O le taumafa o lenei mu'amu'ai e aofia ai iniseti.

Mea moni fiafia: o le mauaina o le isumu puaa o le tagata suʻesuʻe o meaola o Kitty Thonglongya mai Taialani, o le na faʻamatalaina le manu i le 1973.

8. Tetracheilostoma carlae (gata)

10 pito i luga manu laiti i le lalolagi

Umi ole tino ma le mamafa ole tagata matua: 10 cm, 0.5 g.

E te fefe i gata? Va'ai i lenei vavega - e mautinoa lava e le fa'afefe ai oe! O le gata aupito itiiti Tetracheilostoma carlae na tatalaina i le motu o Barbados i le 2008.

O le tamaititi e manaʻo e lafi ese mai tagata uma, filifili maʻa ma mutia mo lona malutaga, ma na o le pau lava le nofoaga e lagona ai le mafanafana o le vaomatua o loʻo ola i sasaʻe ma totonugalemu o le motu.

O lea ituaiga gata e tauaso, ma e fafaga loi ma anai. Ona o loʻo i ai le faʻaleagaina o vaomatua i luga o le motu, e mafai ona faʻapea o le ituaiga o loʻo lamatia i le faʻaumatia. Tetracheilostoma carlae e le oona.

7. Suncus etruscus

10 pito i luga manu laiti i le lalolagi

Umi ma le mamafa o se tagata matua: 3.4 cm, 1.7 g.

Mamoe laʻititi suncus etruscus (eseese"sifi”) e pei o foliga vaaia o se shrew masani, ae na o se laʻititi laʻititi.

E ui lava i lona lapo'a, ae o le srew o se manu fe'ai - e 'ai iniseti eseese, e aofia ai fa'ama'i fa'ama'i, e maua ai le tele o aogā i le natura ma le tagata ma ana gaioiga. O lenei vavega e nofo i Europa i Saute, i Aferika i Matu, i le teritori o Saina i Saute, ma isi.

O le vave tele o le metabolism e mafua ai ona fa'aluaina e le srew le tele o mea'ai nai lo lona lava mamafa, ma fa'atumauina le vevela o lona tino i le tulaga sa'o. E faigata ona mafaufauina, ae o le fatu o lenei pepe o loʻo tata i le saoasaoa e 25 paʻu i le sekone.

6. Mellisuga helenae (hummingbird)

10 pito i luga manu laiti i le lalolagi

Umi ma le mamafa o se tagata matua: 6 cm, 2 g.

O lenei tama'i manulele uiga ese e fa'apa'apa ona apa'au i le 90 taimi i le sekone a'o fa'afefeteina i luga o fugalaau vevela e miti ai le sua. E faigata ona talitonuina, ae o le fatu o le hummingbird e 300 i le 500 le paʻu i le minute.

Elena honeysuckle na maua i le 1844 i Cuba e Juan Cristobal. O vae o hummingbirds e laiti tele - latou te tetele ma e le manaʻomia, aua o le tele o latou taimi o loʻo lele.

Hummingbirds e nofo to'atasi i itu uma, se'i vagana ai le taimi e tatau ai ona tausia le toe gaosia o fanau. I le vaitau o faigauo, e tosina mai e tane ia fafine i a latou pesega - o fafine, i le isi itu, e faʻalogo ia i latou ma filifili se paaga mo i latou lava.

5. Sphaerodactylus ariasae (kekon)

10 pito i luga manu laiti i le lalolagi

Umi ma le mamafa o se tagata matua: 1.6 cm, 0.2 g.

piko pipi - o le pili aupito itiiti i le lalolagi, lea na maua i le 2001. E mafai ona e vaʻaia naʻo le tamaʻi motu o Beata, e le mamao mai le talafatai o Dominican Republic.

Sphaerodactylus ariasae faaliliuina e faapea avanoa - lapotopoto, dactylus - tamatamailima. O le igoa e mafua ona o le mea moni o phalanges o le pili e muta i ipu suction lapotopoto. E le pei o isi ituaiga o geckos, o nei pepe e lapotopoto tamaiti.

Na'o tagata tausi terrarium poto masani e mafai ona tausia se pepe lalelei i le fale, aua. afai e sola o ia, e toetoe lava a lē mafai ona maua o ia.

4. Hippocampus denise (solofanua)

10 pito i luga manu laiti i le lalolagi

Umi matua: 1 vaʻai.

Masalo e le mafai ona e faatali e aoao atili e uiga i lenei solofanua manaia? Tatou amata! Hippocampus denise e nofo i le loloto o le sami, ma e aupito itiiti i solofanua uma o totoe. O manu laiti e nonofo na o ia pe i ni vaega laiti.

O manu nei o matai o le faʻaogaina - o le lanu samasama-lanu moli e mafai ai ona faigofie ona faʻafefiloi ma lala o le 'amu, faatasi ai ma ona lala latou te ola ai, ma "natia".

O le fa'afoliga o le solofanua a Denis na matua'i aoga ma na maua ai le manu ona o le mea moni e faapea, faatasi ai ma lona fale - o se lala gorgonian, na iu i le fale suesue.

3. Brookesia minima (chameleon)

10 pito i luga manu laiti i le lalolagi

Umi matua: 1 vaʻai.

E le uma le natura e ofo ai i tatou! Brookesia minima e patino i le aiga kameleon, ma o le ituaiga sili ona laiti i luga o le paneta. O manu uma o lenei ituaiga e nonofo i le teritori o le motu o Madagascar, e taʻitaʻia se olaga natia. I le ao latou te fiafia e lalafi i le fola o le togavao, ma i le po latou te aʻe i ogalaau e momoe ai.

E mafai ona e vaʻavaʻai i lenei meaʻai i se avanoa, aua e pei o chameleons uma, o lenei ituaiga e suia le lanu o le paʻu e faʻatatau i le siosiomaga o loʻo siomia ai, e le gata i lea, e le mafai ona vaʻaia le manu i lona siosiomaga masani, aua e le sili atu i le 1 cm le umi. Brookesia minima e aofia ai le 30 ituaiga.

2. Paedocypris progenetica (i'a)

10 pito i luga manu laiti i le lalolagi

Umi ma le mamafa o se tagata matua: 7.9 mm, 4 g.

O lenei pepe e pei o se falai. Ua toetoe lava a misi atoa le ulupoo o le i’a, o le mea lea ua i ai i se tulaga vaivai. Paedocypris progenetica na maua i le 2006 i se tasi o taufusi o le motu o Sumatra e se vaega o saienitisi.

A o leʻi maua lenei mea ofoofogia, sa talitonuina e le mafai ona ola manu eseese i vai o Initonesia. Ae ina ua mafai e saienitisi ona faia se suʻesuʻega, na suʻesuʻeina lelei e le au suʻesuʻe meaola le eria, ma, e pei ona e mateina, na latou mauaina le tele o ituaiga o meaola fou, faapea foi ma laau.

Mea moni fiafia: ina ua uma ona maua e se vaega o saienitisi Paedocypris progenetica, na avea le i'a ma fagafao - e teu i totonu o pusa tioata laiti.

1. Paedophryne (lane)

10 pito i luga manu laiti i le lalolagi Umi matua: mm 7.7.

O la matou filifiliga ofoofogia e fa'ai'u i Paedophryne – o se rane, e laʻititi nai lo le atigilima o le tamatamai lima o le tagata.

O lenei ituaiga na maua faʻafuaseʻi e ni tagata suʻesuʻe se toʻalua i le 2009 faʻafetai i microphones mo le pueina o leo. O fa'amaumauga na toe fa'ailoa ai se fa'ailoga e ≈ 9000 Hz, e tutusa ma le tagi a se rane.

Na amata ona matuā suʻesuʻe e le ʻau suʻesuʻe le siʻosiʻomaga o le nuu o Amau, ma fiafia i le leo, ma maʻeu lo latou maofa! E na o le 4 ituaiga o Paedophryne ua maua i le natura, ma o i latou uma e nonofo i Papua Niu Kini.

Tuua se tali