10 pito i luga manu maualuluga i le lalolagi
Mataupu Faavae

10 pito i luga manu maualuluga i le lalolagi

O lo tatou lalolagi i aso uma e faia i luga o averesi maualuga. O le maualuga o le fafine e tusa ma le 1,6 mita, a'o tamaloloa e tusa ma le 1,8 mita le maualuga. O kapeneta, ta'avale, faitoto'a ua mamanuina uma ma nei averesi i le mafaufau.

Ae peitai, o le natura, e le o fuafuaina mo averesi. O ituaiga ma ituaiga o mea ola uma ua tupu aʻe i le tele o seneturi ina ia fetaui lelei mo o latou manaʻoga. O lea la, pe o se giraffe po o se urosa enaena, o nei manu e maualuga e pei ona tatau ai.

O lenei paneta e tumu i meaola, tetele ma laiti, ae atonu e te ofo i le tetele o manu e mafai ona maua. E ui lava i le mea moni o le malosi o le kalave e taofia mea uma, o nisi meaola e foliga mai e manumalo i le taua faasaga i le kalave ma oʻo atu i le tele o lapoʻa.

E te fia iloa po o fea o manu sili ona maualuga i le lalolagi? Ona matou tuʻuina atu lea ia te oe se lisi o 10 faʻamaufaʻailoga sauai o le Lalolagi.

10 Pafalo Aferika, e oo atu i le 1,8 mita

10 pito i luga manu maualuluga i le lalolagi Pafalo Aferika o nisi taimi e fenumiai ma le bison Amerika, ae e matua ese lava.

O le pafalo Aferika e umi lona tino e mafai ona mamafa i le 998 kilokalama ma oʻo i le maualuga o le 1,8 mita. Talu ai e masani ona tulituliloaina, o loʻo faʻaitiitia lo latou numera, ae o le taimi nei, o le mea e lelei ai, e leʻi oʻo i se tulaga taua.

9. Korila i sasae, e oo atu i le 1,85 mita

10 pito i luga manu maualuluga i le lalolagi Korila fanua maulalo i Sasa'eua lauiloa foi korila Grauera, o le pito sili ona telē o le fa o subspecies o gorillas. E iloga o ia mai isi ona o lona tino pupuu, lima tetele ma pupuu gutu. E ui lava i lo latou lapopoa, ae masani ona fafaga gorillas i sasaʻe i fualaʻau ma isi mea mutia, e tutusa ma isi ituaiga o gorilla.

I le taimi o le vevesi i le Democratic Republic of Congo, sa faigofie ona maua gorillas i le fagogota, e oo lava i le Kahuzi-Biega National Park, o le nofoaga o le toʻatele o le faitau aofaʻi o gorillas puipuia i sasaʻe maualalo. Ua osofaʻia e le au fouvale ma tagata faomea le paka ma ua totoina e tagata ni maina faasolitulafono.

I le 50 tausaga ua tuanaʻi, ua faʻaitiitia le lautele o le korila i sasaʻe maualalo i le itiiti ifo ma le kuata. Na o le 1990 manu na totoe i le vao i le tusiga igoa mulimuli i le ogatotonu o le 16s, ae ina ua mavae le silia ma le sefulu tausaga o le faʻaleagaina o nofoaga ma vaevaega ma faʻalavelave faʻale-malo, o le faitau aofaʻi o korila i sasaʻe atonu na faʻaititia i le afa pe sili atu.

O korila tane matutua e oo atu i le 440 pauna le mamafa ma e mafai ona oo i le maualuga o le 1,85 mita pe a tutu i vae e lua. O korila tane matutua ua ta'ua o le “tua i tua” mo lauulu pa'epa'e e tupu a'e i o latou tua pe a ma le 14 tausaga le matutua.

8. Rhinoceros paʻepaʻe, e oʻo i le 2 mita

10 pito i luga manu maualuluga i le lalolagi Tele (98,8%) rhinos papa'e na o atunuu e fa e maua: Aferika i Saute, Namibia, Zimbabwe ma Kenya. O tane matutua e mafai ona oʻo i le 2 mita le maualuga ma mamafa 3,6 tone. O tamaʻitaʻi e laʻititi laʻititi, ae mafai ona mamafa i le 1,7 tone. E na'o i latou na o rhinoceros e le'o lamatia, e ui lava na latou mafatia i le mamafa o le si'itia o manu i tausaga talu ai nei.

O le rhino papae i matu na maua muamua i Chad i saute, le Central African Republic, Sudan i sautesisifo, North Democratic Republic of the Congo (DRC) ma le itu i matu sisifo o Uganda.

Ae ui i lea, o le fagogo na mafua ai ona faʻaumatia i latou i le vao. Ma o lea ua na'o le to'a 3 tagata o totoe i le lalolagi - o lo'o fa'atagataotauaina uma. O le lumanaʻi o lenei subspecies e matua leaga lava.

7. Ostrich Aferika, 2,5 m

10 pito i luga manu maualuluga i le lalolagi faisua o ni manulele lapopoa e le felelei e nonofo i le silia ma le 25 atunuu i Aferika, e aofia ai Zambia ma Kenya, ma i le itu i sisifo o Asia (i Turkey), ae e mafai ona maua i le lalolagi atoa. O nisi taimi e tausia a latou aano o manufasi, e ui o loʻo iai le faitau aofaʻi o vao i Ausetalia.

E tusa ai ma le African Wildlife Foundation, e leai ni nifo o le ostrich, ae e sili ona telē o latou mata mata o soʻo se manu o le eleele ma se maualuga maualuga e 2,5 mita!

6. Kangaroo mumu, e oo atu i le 2,7 mita

10 pito i luga manu maualuluga i le lalolagi kangaroo mumu e fa'alautele atu i sisifo ma totonugalemu o Ausetalia. O lona nofoaga e aofia ai vao, mutia ma nofoaga toafa. E masani ona olaola lenei vaega laiti i nofoaga matala ma nai laau e paolo.

E mafai e kangaroo mumu ona faasaoina le lava vai ma filifili le tele o laau fou e ola ai i tulaga matutu. E ui lava ina 'ai e le kangaroo le tele o laau lanumeamata, ae maise le mutia fou, e mafai ona lava le susu mai meaai e tusa lava pe foliga enaena ma mago le tele o laau.

O kangaroo tane e ola i le tasi ma le afa mita le umi, ma o le siʻusiʻu e faʻaopoopoina le isi 1,2 mita i le umi atoa.

5. Kamela, e oo atu i le 2,8 m

10 pito i luga manu maualuluga i le lalolagi kamelavalaauina kamela Arapi, o ituaiga sili ona maualuga o kamela. O tane e oʻo i le maualuga e tusa ma le 2,8 mita. Ma e ui ina na o le tasi le latou hump, o lena hump e teu ai le 80 pauna o ga'o (e le o le vai!), e mana'omia mo meaai faaopoopo a le manu.

E ui lava i lo latou tuputupu ae mataʻina, kamela dromedary fa'aumatia, a itiiti ifo i le vao, ae o le ituaiga o lo'o i ai mo le toeitiiti 2000 tausaga. I aso nei, o lenei kamela o loʻo faʻatauina, o lona uiga e mafai ona feoaʻi i le vao, ae masani lava i lalo o le mataʻituina o se leoleo mamoe.

4. urosa enaena, 3,4 m

10 pito i luga manu maualuluga i le lalolagi urosa lanu enaena ose aiga ma le tele o subspecies. Ae ui i lea, o urosa enaena, e taʻua foi i nisi taimi urosa grizzly, o se tasi o manu feʻai sili ona tele i luga o le paneta. O le taimi lava latou te tutu ai i luga o latou vae mulimuli, e oʻo i le 3,4 mita le maualuga, e faʻatatau i le ituaiga o le urosa.

Ona o le tele o vaega laiti ma le tele o nofoaga e nonofo ai - e mafai ona e mauaina urosa enaena i Amerika i Matu ma Eurasia - o le urosa enaena e masani ona taʻua o se International Union for Conservation of Nature (IUCN) Least Concern, ae o loʻo i ai pea ni taga, e mafua ona o le. faatafunaga. nofoaga e nonofo ai ma fagogo.

3. Elefane Asia, e oo atu i le 3,5 mita

10 pito i luga manu maualuluga i le lalolagi Elefane Asia, e oʻo atu i le maualuga o le 3,5 mita, o le manu sili ona tele o loʻo ola i Asia. Talu mai le 1986, ua lisiina le elefane Asia e lamatia i le Tusi Ulaula, ona ua paʻu le faitau aofaʻi e le itiiti ifo i le 50 pasene i augatupulaga mulimuli e tolu (faʻatatau e 60-75 tausaga). O lo'o fa'amata'utia e ala i le fa'aleagaina ma le fa'aleagaina o mea e nonofo ai, malepelepe ma le fagogo.

O le elefane sili a Asia na faamaumauina na fanaina e le Maharaja o Susanga i le Garo Hills o Assam, Initia, i le 1924. O lona mamafa e 7,7 tone ma e 3,43 mita le maualuga.

2. Elefane Aferika, e oo atu i le 4 mita

10 pito i luga manu maualuluga i le lalolagi Autu Elefane Latou te nonofo i le savannas o Aferika i lalo o Sahara. E mafai ona latou ola i le 70 tausaga, ma o latou maualuga e oʻo i le 4 mita. E ui lava o elefane e tupuga mai i atunuu e 37 o Aferika, ae ua fuafuaina e le African Wildlife Fund e na o le 415 elefane o totoe i le lalolagi.

E tusa ma le 8% o le faitau aofa'i o elefane i le lalolagi e fa'a'aina i tausaga ta'itasi, ma e fa'agesegese ona fa'atupuina – e 22 masina le ma'itaga o elefane.

1. Giraffe, e oʻo i le 6 mita

10 pito i luga manu maualuluga i le lalolagi serafa – o le manu vestigial pito sili ona maualuga ma le maualuga o meaola uma o le eleele. Giraffes e nofoia vao matala ma savannahs i Central, Sasaʻe ma Saute Aferika. O manu fa'aagafesootai ma e masani ona ola i lafu e oo atu i le 44 tagata.

O uiga iloga o giraffe e aofia ai o latou ua umi ma vae, ma o latou ofu uiga ese lanu ma mamanu.

Na taʻua aloaia o Giraffa camelopardalis, e tusa ai ma le National Geographic, o le averesi o le giraffe e tu i le va o le 4,3 ma le 6 mita le maualuga. O le tele o le tuputupu aʻe o le giraffe, o le mea moni, o lona ua umi.

Tuua se tali