Laumei niumonia.
Faʻailoga

Laumei niumonia.

Faʻateleina, e tatau ona tatou feagai ma tagata e ona, taumafai e fuafua i latou lava poʻo le a le maʻi o le laumei, pe aisea ua matua vaivai ai ma le 'ai, o mai i le suʻesuʻega o le niumonia. Ae ui i lea, e mafai ona i ai le tele o mea sese iinei, o lea e aoga ai le talanoa atili e uiga i mafuaʻaga, faʻamaoniga ma togafitiga o le niumonia, faʻapea foʻi ma isi faʻaʻailoga tutusa e mafai ona fesoʻotaʻi ma.

Ole Pneumonia ose fa'ama'i masani ile laumei. O lenei faaupuga e fetaui ma le mumu o le mama. O le fa'ama'i e mafai ona fa'asolosolo fa'afuase'i ma o'o atu i le tulaga masani.

O le tulaga mata'utia (laasaga 1) o le niumonia e vave ona tupu pe a teu fagafao i le maualalo o le vevela, i tulaga le talafeagai, fa'atasi ma le le lelei o le fafagaina. E ono aliali mai auga i totonu ole 2-3 aso. E vave ona tupu le ma'i ma afai e le togafitia, e mafai ona mate le laumei i totonu o ni nai aso. I se kosi la'ititi, o fa'ailoga ile falema'i e mafai ona fa'aalia, ma o le fa'ama'i e ono fa'ama'i (laasaga 2).

O fa'ailoga o le ma'i o fa'ailoga masani e pei o le musu e fafaga ma le lethargy. I laumei vai, e fa'alavelaveina le fa'afefeteina, e mafai ona tupu se ta'avale i luma po'o le itu, ae sili atu laumei e le aau ma fa'aalu toetoe o latou taimi uma i luga o le eleele. O laumei o le eleele e leiloa foi lo latou fia'ai, e toetoe lava a le gaioi ma e le faamafanafanaina i latou lava i lalo o se moli faʻavevela, o nisi taimi o faʻalavelave faʻateleina gaioiga ma popolega e tupu ona o le manava.

I le taimi lava e tasi, e mafai e laumei ona faʻafefe ma leo, aemaise lava i le taimi o le toe tosoina o le ulu, lea e fesoʻotaʻi ma le ala o le ea i totonu o le trachea ma le mucous secretions mai mama.

E mafai ona ulu atu i totonu o le gutu o laumei ia mea lilo e tasi, o le tele o laumei o loʻo i ai le faʻasaʻoina o maʻi maʻi mai le isu ma le gutu.

Afai e tele naua mea, e faʻalavelave i le manava ma amata ona titina le laumei, aʻo manava ma le ua faʻaloaloa, faʻafefe le "goiter" ma tatala lona gutu, o nisi taimi e mafai ona latou togi i tua o latou ulu, fufulu o latou isu. o latou vae.

I ia tulaga, e tatau ona iloa le niumonia mai le tympania (pupula o le manava ma le manava), lea e mafai ai foi ona lafoina mea o loʻo i totonu o le manava i le gutu, ma mafua ai faʻamaoniga tutusa. O mea o lo'o i totonu o le manava e mafai fo'i ona ulu i totonu o le trachea, ma mafua ai le aspiration pneumonia o se ma'i lona lua.

O le auala pito sili ona faigofie e faʻamaonia ai o le x-ray. E faia i ni va'aiga se lua cranio-caudal (mai le itu o le ulu i le si'usi'u) ma le dorso-ventral (pito i luga).

Togafitiga o le tulaga ogaoga o le niumonia e le talia le tuai. E tatau ona amata tui faʻamaʻi (mo se faʻataʻitaʻiga, Baytril). I le taimi lava e tasi, e sili ona lelei le teuina o laumei i le maualuga o le vevela (28-32 tikeri).

O le vaega muamua o le niumonia e mafai ona o'o i le lona lua (chronic). I le taimi lava e tasi, e taofi le tafe mai le isu ma le gutu, ae e leʻi 'ai lava le laumei, e masani ona taoto ma lona ua faʻaloloa, e foliga paʻu ma faʻamaʻi. E mānava le laumei ma le ulu fa'asaga'i ma le faaili malosi. O nei mea uma e mafua mai i le faʻaputuina o namu mafiafia i le ea. Toe fa'apea, o le su'esu'ega e sili ona fa'amauina e le x-ray. E mafai foʻi ona e vaʻavaʻai i le purulent discharge i lalo o se microscope, faʻalogo i mama.

Togafitiga, e pei o se tulafono, e umi ma faʻapitoa, o faʻatonuga e faʻatonuina e le herpetologist veterinary. E mafai ona ia fa'atonuina se kosi umi o vaila'au fa'ama'i (e o'o atu i le 3 vaiaso), fa'atonu mea fa'afefiloi mo le inhalation, ma fai le lavage bronchial.

Ina ia aloese mai se faʻamaʻi tuga ma le le lelei, e taua le faia o tulaga talafeagai uma mo le tausia ma le fafagaina o le laumei, e puipuia ai le maalili (Red-eared turtles, Central Asian turtoise, tausiga ma le tausiga)

Tuua se tali