O le a le babesiosis ma o fea e ola ai ixodid ticks
Tusi

O le a le babesiosis ma o fea e ola ai ixodid ticks

 Babesiosis (piroplasmosis) o taifau o se faʻamaʻi faʻapitoa faʻamaʻi pipisi e le mafai ona pipisi i le toto, e tupu faʻafuaseʻi pe faʻasolosolo, e mafua mai i le protozoan parasite Babesia (Piroplasma) canis ma faʻaalia i le fiva maualuga, anemic ma le samasama o le mucous membranes, faʻapea foʻi. e pei o le hemoglobinuria, palpitations, atony intestinal.O lenei faʻamaʻi ua lauiloa talu mai le 1895, ina ua lipotia mai e GP Piana ma B. Galli-Valerio o le faʻamaʻi ua taʻua o le "bilious fever" poʻo le "jaundice leaga o taifau tulimanu" na mafua mai i se toto parasite, lea na latou faaigoa ai: Piroplasma bigeminum (canis variant) . Mulimuli ane, na faaigoa lenei parasite i le igoa Babesia canis. I Rusia, o le causative agent Babesia canis na maua muamua i le 1909 e VL Yakimov i St. Petersburg ma se taifau na aumai mai le North Caucasus ma VL Lyubinetsky, o le na matauina le pathogen i Kyiv. I Belarus, na faʻaalia e NI le parasitism o piroplasms (babesia) i taifau Dylko (1977). O Babesia o lo'o feavea'i e ta'i ixodid o le ituaiga Dermacentor. O le tele o tagata su'esu'e ua latou maitauina le felauaiga o le babesiosis pathogen e ala i siaki, ma ona o aiga ta'ifau vao a'ai e faigofie fo'i ona fa'ama'i pipisi i le B. canis, o lea e mafai ai ona avea ma faatanoa fa'anatura. I le luasefulu tausaga talu ai, ua i ai se suiga tele i le faʻamalosia o le faʻasalalauina o siaki. O le mea moni, afai i le 1960s-80s mataupu o osofaʻiga ixodid i taifau na faʻamauina, faʻatasi ai ma tuusaunoaga e seasea, i nuʻu i tua ma taulaga (i le dacha, tulimanu, ma isi), ona i ai lea i le 2005-2013 le tele o mataupu o osofaʻiga faʻailoga. tupu i luga o teritori o aai lava ia (i paka, sikuea, ma e oo lava i lotoā). O tulaga ma nofoaga o ixodid ticks i totonu o le taulaga e matua ese lava mai i latou i biotopes masani. O vaega nei e mafai ona iloagofie iinei: faateleina le eleelea o le ea ma le faaitiitia o le okesene faʻaalia le fevaevaeaʻi o nofoaga faʻatauga eseʻesega tele o tulaga tau le lotoifale le taua o ituaiga eseese o 'au (maile, pusi, synanthropic rodents) suiga faifaipea i le nofoaga e fesootaʻi ma le atinaʻe ma toe fausia o fale maualuga density o tagata ma felauaiga, latou gaoioiga malosi. O nei tulaga e mautinoa lava e aʻafia ai le tulaʻi mai ma le tausia o le faʻaogaina o siaki i totonu o le taulaga. O le teritori atoa o soʻo se aai faʻaonaponei e mafai ona vaevaeina faʻapitoa i fale tuai, talavou, ma fale fou. O le vaega tuai o le taulaga o se nofoaga faufale e silia ma le 50 tausaga. O loʻo faʻaalia i se tulaga maualuga o le faʻaogaina o le taulaga, tele le faʻaleagaina o le kesi ma le laʻititi o laʻau. I le avea ai o se tulafono, o sea nofoaga e toetoe lava a leai ni siaki. O le mea autu i la latou faʻafeiloaʻiga ma gaioiga o manu faʻafeiloaʻi, e masani lava o taifau. I totonu o le sone, e mafai ona ola kuki i paka, sikuea ma fanua o loʻo i ai vao. Vaega laiti - mai le 5 i le 50 tausaga ua mavae talu ona latou atinaʻe. O loʻo faʻaalia i latou i se laufanua ua lava le atinaʻeina, ma o le taulaga i nei teritori e maualalo ifo nai lo le sone muamua (i le tele o tausaga talu ai, pe a fausia ni nofoaga fou, o le tele o avanoa lanumeamata e vave faʻamoemoeina). I le taimi o le faʻatulagaina o laufanua, o taga o faʻamaʻi faʻamaʻi e iai le taimi e faʻatupu ai. E mafai ona vaevaeina le sone i ni vaega laiti se lua:

  • nofoaga sa leai ni siaki
  • eria sa i ai se tasi.

 I totonu o subzones lea na toesea ai ixodids, o le faʻavaeina o le faʻaogaina o faʻamaʻi pipisi, e pei o se tulafono, o se faiga umi. E fa'afeiloa'i mai mai fafo e manu fe'ai. Ona o'o atu ai lea i luga o la'au, ona tu'ufua ai lea o tama'ita'i fa'apupulaina, lea e fofoa ai le togo. Afai latou te mauaina ni talimalo mo i latou lava, ona faasolosolo malie lea ona fausia se nofoaga fou o le ticking. Subzones sa i ai muamua o kuki, o vaega ia i nofoaga laiti e le'i faia ni galuega. Atonu o paka ia, sikuea ma fusi vao, lea ua filifili e faʻasaoina. O lo'o fa'aauau pea le manu'a o le 'a'i i totonu o ia sone, ona sosolo atu lea o 'a'ai i teritori tuaoi. Mo nei mafua'aga, o fa'ama'i fa'ama'i i vaega laiti e mafai ona taua. O fale fou o nofoaga ia o loʻo faʻatulagaina nei ma oʻo atu i le 5 tausaga talu ai. O galuega faufale o loʻo suia tele i le taimi nei le laufanua faʻanatura, lea e masani ona oʻo atu ai i le oti o siaki. O le mea lea, o le nofoia o lenei teritori e ala i siaki e tupu malie (i le taimi lava e tasi ma le fausiaina o se laufanua fou) e ala i le faʻaofiina o manu faʻafeiloaʻi poʻo le taimi o latou femalagaaʻi faʻanatura mai le tuaoi o sone. I se tulaga lautele, o fale fou e faʻaalia i le leai o ni mites poʻo ni mites maualalo.

Tagai foi i le:

O afea e maua ai e se taifau le babesiosis (piroplasmosis) 

Babesiosis i maile: fa'ailoga

Babesiosis i taifau: suʻesuʻega

Babesiosis i taifau: togafitiga

Babesiosis i taifau: puipuiga

Tuua se tali