O a tui e manaʻomia e pusi ma o le a le matua e tuʻuina atu ai?
pusi

O a tui e manaʻomia e pusi ma o le a le matua e tuʻuina atu ai?

O tagata e ana pusi e tatau ona uia ni vaega taua: o le foliga muamua i totonu o le fale, masani i le fata, faamasani i isi fagafao ma le tele o isi. I le manatu o se matafaioi fou o le pule o se uo fulufulua, e tatau ona e malamalama e aofia ai le tele o tiute fou.

Na tuufaatasia e le au atamamai o Hill se lisi o tui taua na fautuaina e fomai manu mo pusi ma faamatala pe aisea e taua ai mo se tagata fou o le aiga. Aʻo leʻi feutagaʻi ma se fomaʻi manu, e mafai ona e suʻesuʻeina, ona atiaʻe lea o se faʻatulagaga sili ona lelei.

Pe a tui se tamai pusi

O afea e fai ai le tui muamua? O le malosi o le pusi e tete'e ai i fa'ama'i e amata ile pusi tina maloloina. E tusa ai ma le American Society for the Prevention of Cruelty to Animals (ASPCA), e maua e pepe ni antibodies e tetee atu ai i faamaʻi mai le susu o latou tina. I le tele o tulaga, o pusi e te'a ma le susu i le 8 vaiaso, ma o tui muamua e faia i le matua o le 6 i le 8 vaiaso, o lona uiga, pe a ma le 2 masina. Ona tu'uina atu lea i le pusi fa'amalosi i vaiaso ta'i tolu i le fa vaiaso se'ia o'o i le 16 vaiaso le matua po'o le mae'a fo'i o le faasologa atoa o tui.

Afai o lau fagafao ua silia ma le 16 vaiaso le matua, e mafai e lau foma'i manu ona fesoasoani e fuafua pe, o a tui e mana'omia, ma o le a le matua.

O a tui e manaʻomia e pusi ma o le a le matua e tuʻuina atu ai?

Tu'i e mafai ona tu'uina atu ile pusi e o'o ile tausaga

  • Bordetelosis, e masani ona ta'ua o le tale o le kennel i maile, ose faama'i pipisi tele le manava lea e fautuaina e le tele o fomai manu e tui. E mafai ona pipisi e ala ile mafatua ma tale, aemaise ile aiga e tele fagafao. E taua le manatua o se pusi e mafai ona pisia i ai e tusa lava pe leʻi faʻaalia i totonu o le fale, aemaise lava pe a ola aʻe ma isi pusi poʻo pusi matutua. E leai se tulaga e tatau ai ona tui se pusi mo taifau.

  • Feline calicivirus – o se tasi o fa'ama'i fa'ama'i masani, lea e sili ona a'afia ai tama'i pusi. O auga autu e aofia ai le fulafula o foliga ma sooga, gau o lauulu, ma foliga mai o papa poʻo papala ile paʻu. Feline calicivirus e mafai fo'i ona a'afia totoga i totonu e pei ole mama, pancreas, ma le ate. O le tui fa'asaga i le fa'ama'i ua manatu o se tasi o tui fa'atulafonoina mo tama'i pusi, o lea e sili atu ona fautuaina e le foma'i manu e puipuia ai le fagafao. 

  • leukemia pusi, e tusa ai ma le ASPCA, "o se tasi o faʻamaʻi masani ona maua ... i pusi fale." E tusa lava pe le o fuafua le pule e tui le pusi mai le leukemia, e tatau ona talanoaina ma le fomaʻi le suʻega o le fagafao mo le i ai o le maʻi aʻo leʻi aumaia i le fale. Leukemia e masani ona tupu i pusi e aunoa ma ni fa'ailoga mai fafo. O lona uiga e mafai ona pisia le pusi ma aumai i totonu o le fale e aunoa ma le iloa e lē e ana. E tusa ai ma le ASPCA, o le feline leukemia e faʻavaivaia ai le puipuiga ma faʻafefe ai le pusi i le tele o isi faʻamaʻi, e aofia ai le anemia, faʻamaʻi fatugaʻo, ma le lymphosarcoma.

  • Feline herpesvirus ituaiga 1 mafua ai le conjunctivitis ma le manava pito i luga i pusi. O le tui fa'asaga i lenei fa'ama'i o lo'o aofia i le lisi o fa'atulafonoina. Herpesvirus, e ta'ua foi viral rhinotracheitis, e mafai ona aafia ai pusi o vaitausaga uma. Ae peita'i, pei o so'o se herpesvirus, e fa'apitoa i ituaiga, o lea la e le afaina ai le ituaiga o pusi i tagata e ona po'o isi fagafao, e aofia ai taifau, manulele, ma i'a.

  • chlamydia, lea e pasi mai le pusi i le pusi e ala i feso'ota'iga vavalalata. E le pei o isi fa'ama'i manava feline, chlamydia e le masani ona oti. E masani ona maua i mata mumu, fulafula, poʻo le vai ma e ono manaʻomia togafitiga faʻamaʻi, e tusa ai ma le European Advisory Board for Diseases of the Cat. E le mana'omia le tui ole chlamydia, ae e ono fautuaina e lau foma'i manu.

  • Panleukopenia, lea foi e ta'ua o cat distemper. Feline distemper e sili ona pipisi i pusi ma i le tele o tulaga e oti ai. E masani ona pasi mai se tina e le togafitia i ana pusi. O le siama e osofaʻia sela paʻepaʻe ma sela o le intestinal mucosa ma o se mafuaʻaga masani lea o le maʻi o le "pusi vaivai". O lo'o fa'amatala mai e le Spruce Pets o fa'ailoga o le ma'i magumagu i tama'i pusi laiti e mafai ona aofia ai le le lava o le susu ma le maualalo o le vevela o le tino. Ole tui ole Distemper e manatu e fautuaina.

  • Rabies. E tusa ai ma faamaumauga a le Centers for Disease Control and Prevention, o le siama o le rabies e feaveaʻi e ala i le faua o se manu mamaʻi ma e mafai ona aʻafia ai meaola uma, mai taifau ma pusi i peʻa ma alope. O le rabies e le'i fa'ailoaina e matua'i mata'utia mo tagata. O pusi e sili atu ona maua i le rabies i tausaga taʻitasi nai lo taʻifau ma e mafai ona tuʻuina atu i isi manu poʻo tagata pe a latou tauaveina le faʻamaʻi. O le mea lea, i nisi o taulaga, pe a resitalaina pusi i faletalimalo mo fagafao poʻo falemaʻi i falemaʻi manu, atonu e manaʻomia e tagata e faʻamaonia le tui puipuia mai le rabies.

O a tui e manaʻomia e pusi ma o le a le matua e tuʻuina atu ai?

Fautuaga a fomai manu

Ole filifiliga po'o fea tui e sa'o mo lau fagafao e mafai ona fa'a'ole'ole, o lea e tatau ai ona e fa'afeso'ota'i i taimi uma ma se tagata tomai faapitoa. O le a fai e le fomai manu ni fesili e uiga i le olaga o le pusi ma lona siosiomaga fou i totonu o le fale. E masani lava, o nei fesili e aofia ai mea nei:

  • O fea na sau ai le pusi? Mai se malutaga, se faleoloa fagafao, pe na maua i luga o le auala?

  • Pe na teuina le pusi faatasi ma isi manu ae le'i vaetamaina? Afai e ioe, o fea na?

  • O a isi manu o lo'o i le fale?

  • E fuafua le pule e malaga ma le pusi pe atonu e tu'u i faletalimalo fagafao a'o faimalaga?

Soo se fesili e tatau ona tali ma le faamaoni. O le tele o faʻamatalaga e iloa e le fomaʻi manu, o le faigofie foi lea mo i latou ona filifili poʻo fea tui e tuʻuina atu i le tagata fou o le aiga.

Tuua se tali