O afea e tui ai se tamai maile?
Mea uma e uiga i tamai maile

O afea e tui ai se tamai maile?

O le a le matua e fai ai tui o maile ma o le a le taua o le tui? E tatau i tagata taʻifau uma ona iloa le tali i lenei fesili. E le gata i le puipuia o lau fagafao mai faʻamaʻi pipisi, ae faʻapea foʻi le faʻasaoina o lona ola, faʻapea foʻi ma le saogalemu o isi. Aua ne'i galo o le rabies ose faama'i mata'utia, ma o ana e feaveaia - manu feai - e nonofo pea i le pitonuu o fale o tagata. O lona uiga e mafai ona latou fa'asalalauina le fa'ama'i i le nofoaga o a tatou fagafao, fa'afeso'ota'i ma i latou. E na'o le taimi e tui ai ose puipuiga fa'atuatuaina mai rabies. E na'o le taimi e tui ai ose puipuiga fa'atuatuaina mai rabies. 

E ala i le mauaina o se tamai maile, matou te tauaveina le matafaioi mo lona soifua maloloina, o lea e le tatau ai ona e tuulafoaiina le tui. E oo mai i le taimi nei, o le tui o le auala sili ona aoga, faatuatuaina ma faigofie o le puipuiga mai faʻamaʻi pipisi. Sei o tatou vaai pe faapefea ona aoga.

O le tui o le tu'uina atu lea o se antigen ua mate po'o ua vaivai (le mea e ta'ua o le pathogen) i totonu o le tino ina ia mafai ai e le tino puipuia ona fetuunai i ai ma aoao e tau ai. A maeʻa le faʻaofiina o le antigen, e amata ona gaosia e le tino ni faʻamaʻi e faʻaumatia ai, ae o lenei faagasologa e le vave, ae e alu mai le tele o aso i ni nai vaiaso. Afai a mavae sina taimi e toe ulu atu le pathogen i totonu o le tino, o le immune system, ua masani i ai, o le a faʻafeiloaʻi ma faʻamaʻi saunia ma faʻaumatia, e taofia ai mai le faʻateleina.

Ae paga lea, o le tui e le maua ai se 100% faʻamautinoa o le a le maʻi le manu. Ae ui i lea, e mafai ai e oe ona faʻaitiitia le faʻalavelave faʻamaʻi. Ma afai e tupu mai faʻamaʻi pipisi, o le a faʻafaigofie tele le faʻatagaina o le faʻamaʻi. 

Ole tui ole maile, pei o taifau matutua, ole a aoga pe a mulimulitaia ni tulafono. E tatau ona amanaia.

  • O le tui e faia na'o manu malolosi, maloloina ma le malosi o le puipuiga. So'o se ma'i itiiti lava: o sina tipi la'ititi, fa'a'ai, po'o se manu'a la'ititi o le vae po'o se isi vaega o le tino o se mafua'aga lea e tolopo ai le tui.

  • E le faia le tui fa'atasi ma le fa'avaivaia o le puipuiga. O le fa'avaivaia o le puipuiga o le tino e le mafai ona fa'ato'a atoa le antigen, ma e maualuga le lamatiaga o le a toe malosi le manu mai le fa'ama'i lea na fai ai tui. O le mea lea, afai e leʻi leva ona maʻi lau fagafao pe na mafatia tele i le atuatuvale, e sili atu le tolopoina o le tui.

  • 10 aso aʻo leʻi faia le tui, e tatau ona faʻagata le fagafao. A leai, o le fa'avaivaia o le puipuiga o le tino ona o le fa'ama'i pipisi o le a le mafai ona maua ni antibodies i le aofa'i sa'o ma puipuia ai le tino mai fa'ama'i. 

  • A mae'a le tui, e mana'omia le fesoasoani i le tino o le maile e toe fa'afo'i le puipuiga ma fa'atūina se faiga fa'amama. Ina ia faia lenei mea, e lelei le faʻaopopoina o meaʻai i le meaʻai a le taifau (mo se faʻataʻitaʻiga, i le tulaga o VIYO prebiotic inu), lea e fafaga ai le microflora intestinal a le taifau ma fesoasoani e toe faʻafoʻisia le "saʻo" kolone, e pei o latou lava, siama aoga, e mana'omia tele mo le puipuiga o le tino e galue lelei.

  • O tui e tatau ona faia i taimi uma. Ina ia puipuia se maile mai faʻamaʻi, e le lava le faia o se tui e tasi aʻo laʻitiiti. O le toe tui muamua, o lona uiga, toe tui, e tatau ona faia pe a uma le 21 aso. E le gata i lea, a maeʻa le vaitaimi o le karantina (10-15 aso), o se tulafono, e faʻasalalau faʻamaʻi i totonu o le toto mo le tusa ma le 12 masina, o lea e tatau ai ona toe faʻaleleia atili i tausaga taʻitasi.  

O afea e tui ai se tamai maile?
  • 6-8 vaiaso - o le tui muamua o se tamai maile e faasaga i canine distemper, parvovirus enteritis. E le gata i lea, afai o loʻo i ai se faʻamataʻu o faʻamaʻi i lenei tausaga, e mafai ona faia le tui ile leptospirosis ma le tale fale (bordetelosis).

  • 10 vaiaso - tui fa'asaga i mala, hepatitis, fa'ama'i o le parvovirus, parainfluenza, toe tu'i fa'asaga i leptospirosis. 

  • 12 vaiaso – toe fai tui (toe tui) e tetee atu ai i mala, hepatitis, parvovirus ma le parainfluenza. Ole tui ole Leptospirosis e faia pe a fai ole tui muamua ile 8 vaiaso ole matua pe sili atu. 

  • I le 12 vaiaso, e tatau ona tui le tamai maile e faasaga i rabies (i le tulafono, ua faamaonia le tulafono e le faatagaina le tui o se tamai maile e faasaga i rabies a o lei oo i le 12 vaiaso). O le toe faia o le toe tui fa'asaga i rabies e faia i tausaga ta'itasi.   

  • 1 tausaga – tui fa'asaga i mala, hepatitis, fa'ama'i o le parvovirus, parainfluenza, leptospirosis, tale fa'ama'i ma rabies.

I le matua, o tui mo manu e faia foi e tusa ai ma le polokalame.

O afea e tui ai se tamai maile?

O tui fa'amautinoaga sili ona lauiloa o MSD (Netherlands) ma Boehringer Ingelheim (Farani). O loʻo faʻaaogaina i falemaʻi faʻaonaponei o manu i le salafa o le lalolagi.

O mataitusi i igoa o tui o loʻo faʻaalia ai le faʻamaʻi o loʻo fuafua ai le fatuga e tau ai. Faataitaiga:

D – mala

L o le leptospirosis

P - faʻamaʻi pipisi o le parvovirus

Pi – parainfluenza

H - hepatitis, adenovirus

K – Bordetellez

C – parainfluenza.

O le tui o se faiga ogaoga, lea tatou te faʻamoemoeina le maualuga o le lelei, e le fautuaina e faʻaaoga fualaau tuai ma le amanaʻiaina tulafono o tui. O loʻo matou talanoa e uiga i le soifua maloloina ma le ola oa matou uarota!

A mae'a le tui (i le vaitaimi o le karantina), e mafai ona o'o le manu i le vaivai, le fiafia, leai se 'ai ma le ga'o. E le o se mafuaaga lea e ili ai le faailo. O se fagafao i se taimi faapena e naʻo le manaʻomia o le fesoasoani, tuʻuina atu le filemu, faʻamafanafanaga ma faʻaopopo prebiotics i meaʻai e toe faʻafoʻi ai le gaogao ma le puipuiga.

Fa'aeteete ma tausi au fagafao!

Tuua se tali