Aisea e togi ai e pusi mea i luga o le fola
pusi

Aisea e togi ai e pusi mea i luga o le fola

E fiafia fagafao e ta'a'alo, ae aiseā e lafo ai e pusi mea mai le laulau? Pe latou te fiafia e taaalo i mea taufaaleaga, manaʻo e faʻafefe lē e ona, pe suʻesuʻe tulafono o le fisiki ma le kalave?

E tusa ai ma se vaega o tagata suʻesuʻe mai Iapani, o le filifiliga mulimuli e mafai lava.

pusi falesuesue

I le 2016, na lomia ai e le tusi talaaga Animal Cognition se suʻesuʻega a Saho Takagi ma ana tusitala. Ua faia e saienitisi se suega e iloa ai pe mafai e pusi ona iloa le i ai ma vavalo le amio a se mea e le vaaia mai le pisapisao e sau mai se pusa tapuni. Sa latou fia iloa pe mafai e pusi ona fai se sootaga i le va o le leo o se mafuaaga ma foliga o se mea o se aafiaga.

O le faʻataʻitaʻiga na aofia ai le 30 pusi, 22 o loʻo nonofo i faleaiga pusi, lea e sili ona lauiloa i Iapani. O manu nei na filifilia e fa'aopoopo i le tele o pusi fale ona e masani ona latou fa'afeso'ota'i ma fa'alelei ma tagata 'ese.

Mo le latou faʻataʻitaʻiga, na faia ai e Takagi ma ana uo se atigipusa mataʻutia ma se eletise eletise i le ogatotonu. Na latou tu'u ni polo u'amea se tolu i totonu o se atigipusa ma, fa'aaoga se ki kiki i fafo, ki ma tape ai se fa'aeletonika e toso ma fa'amatu'u ai polo i totonu o le pusa.

Faatasi ai ma lenei atigipusa, na faia ai e saienitisi ni suʻega se fa e aofia ai pusi:

  1. Sa taalili polo u'amea ma pauu i fafo mai le koneteina.
  2. E le'i pa'o polo ma e le'i pa'u'u i fafo.
  3. Sa gogolo polo ma e lei pauu i fafo.
  4. Sa leai se leo o polo ma pauu i fafo.

O tulaga muamua e lua na manatu o ni tulaga "masani", ae o le lua lona lua na manatu o ni faaletonu. Na taʻua e le au suʻesuʻe tulaga mulimuli e lua o le "faʻamoemoe o le soliga o faiga" ona o le mafuaʻaga e leʻi maua ai le faʻamoemoe.

Aisea e togi ai e pusi mea i luga o le fola

“Meowtonian” physics

Na iloa e Takagi ma ana uo e sili atu le gauai atu o pusi ma tilotilo i le koneteina pe a:

  • sa latou faalogoina le leo, ae sa lei aliali mai mea; 
  • sa leai se leo, ae sa aliali mai mea (anomalies).

E tusa ai ma le au tusitala, o loʻo faʻaalia ai se malamalamaaga autu o le kalave i pusi.

E pei ona taʻua e le Washington Post, e leʻi pasia e le au faitio le suʻega a Takagi ma lana 'au. Na taʻu atu e se tasi tagata suʻesuʻe, o John Bradshaw o le Iunivesite o Bristol, i le The Post e faapea, i lenei suʻesuʻega, e mafai e pusi ona “uaʻi atu i leo o le gogolo ma le paʻu o polo.” E manatu Bradshaw o a tatou uo fulufulua e iai ni faʻamoemoega e uiga i mea latou te vaʻaia ma faʻalogo i ai, ae na te manaʻomia nisi faʻamaoniga e faʻamautinoa ai e malamalama pusi i le fisiki.

Mur-mur i le gaioiga faifaipea

O faʻamaoniga mai le faʻataʻitaʻiga a Iapani e le faʻatuatuaina, aemaise lava le tuʻuina atu o pusi e vaʻavaʻai i mea eseese mo se taimi umi. Ae ui i lea, o loʻo tuʻuina mai ai sina malamalama i mafuaʻaga e mafua ai ona paʻu e pusi mea faitino. E mafai ona fa'apea e iloa lelei e pusi le tosiga o le kalave. Atonu e malamalama le fagafao e fa vae o le penitala na te tuleia mai le laulau o le a pa'ū i le fola, ae le tautau i le ea. Ae o loʻo i ai pea le tele o galuega e faʻamaonia ai lenei mea.

Ae ua iloa mautinoa o pussies o le a alu i le tele o taimi e matauina. O nisi taimi e lafoa'i e se pusi mea ina ia fa'alogo mai ai se tagata. A uma mea uma, o le taimi lava na te tuʻituʻi ai le ipu kofe e sili ona fiafia i ai le pule, o le a vave ona faʻalavelaveina o ia mai le komepiuta. 

Ae masalo latou te malamalama i le tulafono lona tolu a Newton, lea e fai mai o le faatinoga e i ai lava se tali tutusa ma le faafeagai? Po o le tu'itu'i e le pusi mea mai le laulau ona e fiafia e va'ai ua pa'u'u?

O fagafao e fa vae o ni meaola e sili ona atamamai, ma e le faigata tele ona talitonu latou te malamalama i le fisiki. Ae seiloga e faia nisi suʻesuʻega ma maua ni faʻamaoniga mautu, e taua le tuʻu ese o se ipu vai mai le laina o le pusi. Tau lava ina ia le ulaina le fagafao ulavale.

Tuua se tali