Aisea e tetete ai le auvae o le taifau?
puipuiga

Aisea e tetete ai le auvae o le taifau?

Aisea e tetete ai le auvae o le taifau?

12 mafua'aga e tete ai le auvae pito i lalo o lau taifau

E tele mafuaaga e tetete ai le auvae o le taifau. O nisi oi latou o le physiological, o se faʻaaliga masani o se tulaga faʻapitoa o le taifau. O le isi vaega o se faʻaaliga o pathologies e manaʻomia ai togafitiga faafomaʻi ma togafitiga.

Fiafia

O le mafuaaga taatele e tetete ai le auvae pito i lalo o le taifau o se tulaga fiafia. Pe a ova le fiafia i taifau, o le pulea o le setete e faʻalavelaveina, e masani ona aliali mai ni gaioiga le mautonu. O se tasi o nei mea e tetete i le auvae pito i lalo. O lea e mafai ai e taifau ona tali atu i le toe foi mai o lē e ona le fale, alu e savalivali ma isi tulaga faalelagona. O le tele o taimi, i lenei setete, o le manu foi e iai isi suiga. E masani lava ona faia e le taifau ni gaioiga maʻai, oso, tamoʻe, ma i taimi o taofi e mafai ona sili atu le tete: i le tino atoa pe naʻo le auvae. E mafai foi ona faateleina le manava ma le tata o le fatu.

O lenei tali e masani lava mo se taifau fiafia.

Aisea e tetete ai le auvae maile?

Maalili o le tino

O le maalili o le tino, i tagata ma manu, e masani ona faʻaalia i le tetete. I le malulu o le tau, aemaise lava i ituaiga laiti ma lamolemole-uluulu o taifau e maaleale i le vevela, atonu e tetete le auvae pito i lalo. O le mea moni e mafai e le manu ona faʻalavelaveina le tino atoa, taumafai e faʻafefe ma mafanafana, ma mafua ai le tete o maso i le vaega faʻafefe. Faatasi ai ma le tele o le maalili, e foliga mai, o le a pasi atu le tetete i le vaega o totoe o le tino: tua, vae.

Manatua ma le atuatuvale

O le isi mafua'aga masani fa'alagona o le tetete o le mandibular i taifau o le atuatuvale ma le popole. E moni lenei mea mo nisi ituaiga o taifau, e pei o meataalo terriers, chihuahuas, ma greyhounds. O ia taifau e mafai ona amata ona tetete i soʻo se tulaga mataʻutia: i nofoaga fou, i luga o le auala, pe a fegalegaleai ma tagata ese ma isi maile. E le gata i lea, o le tetete i le auvae pito i lalo e mafai ona tupu pe a maeʻa ni tulaga faigata ogaoga, pe a malolo le manu ma faʻavaivaia le pulea o lona tino.

Aisea e tetete ai le auvae maile?

Tuai

Faatasi ai ma le matua, ua vaivai le tino o le taifau, ua faaitiitia le lagona o le neuromuscular impulses, ua aliali mai le paʻu o maso ma le paʻu. O le mea lea e o'o atu ai i musele fa'aleaogaina, ma tetete i nisi vaega o le tino, e aofia ai ma le auvae pito i lalo.

tiga

E masani ona natia e taifau le tiga, ma o suiga laiti i amioga ma tulaga e mafai ona faʻaalia i tagata e ona o loʻo i ai se mea o loʻo tupu i le fagafao. O se tasi o faʻaaliga o le tiga faʻamaʻi atonu o le gatete. O le tele o taimi, o le gatete o le auvae pito i lalo i se taifau e faʻaalia i se tulaga toʻafilemu, i le taimi o le moe ma le malolo, poʻo le taimi o nisi gaioiga e mafua ai le tiga pe mulimuli ane. Mo se faʻataʻitaʻiga, aʻo aʻe faasitepu, tamoʻe malosi, osooso.

Fa'ama'i nifo

O le fa'afitauli fa'afoma'i sili ona taatele i le feso'ota'iga lea e tetete ai le auvae pito i lalo i se taifau o se fa'ama'i nifo. E mafai e le manu ona tupu le fulafula o a'ano vaivai o le gutu gutu (stomatitis po'o le gingivitis), fa'aleagaina aano o lo'o si'omia ai le a'a nifo, fa'ama'i (periodontitis) po'o le le fa'ama'i (fa'ama'i periodontal)

Kenesemāfuaʻaga, solia o nifo nifo ma se suiga i le maaleale o nifo, le fausiaina o le tartar. O nei mea uma e mafai ona mafua ai le faʻalavelave tele i le fagafao ma faʻaalia o ia lava e pei o le tetete o le auvae pito i lalo.

Aisea e tetete ai le auvae maile?

Faʻamaʻi

Oona i vaila'au o'ona eseese e mafai ona mafua ai fa'aaliga fa'afefete, e aofia ai le tetete o le auvae pito i lalo o se taifau, fa'afefe tele, ma le tetete i le tino atoa. I le taimi lava e tasi, o le tele o mea e mafai ona i ai se tofo le lelei poʻo le astringent texture, lea e mafai ona mafua ai gaioiga auvae: o loʻo taumafai le fagafao e aveese le lagona le lelei i le gutu.

Taupulega

O loʻo i ai le tele o faʻamaʻi o le neura e mafua ai le faoa poʻo le tetete. Faatasi ai ma le epilepsy, faʻamaʻi faʻamaʻi o le faiʻai, faʻalavelave e mafai ona tupu, lea e faʻaalia i le gatete, faʻalavelave maso maso. Faatasi ai ma se aʻoaʻoga faʻapitoa, o se vaega faʻatapulaʻa o le uXNUMXbuXNUMXble tino, mo se faʻataʻitaʻiga, naʻo le auvae pito i lalo, e mafai ona tete.

O loʻo i ai isi faʻamaʻi o le tino o loʻo matauina ai le gatete: le faʻaleagaina o le faiʻai, o latou faʻalavelave ona o le faʻavaeina o le hematoma, neoplasms poʻo le faʻalavelave. O ia fausaga e mafai ona aofia ai le cerebellum, faiʻai, neura mandibular.

O loʻo i ai se faʻamaʻi faʻapitoa o le cerebellum - idiopathic cerebellitis, lea e tupu ai osofaʻiga faʻavaitaimi o le tetete. O le tele o taimi, e gatete le tino atoa o le manu, ae i le amataga po o le faaiuga o le osofaiga, na o le auvae e mafai ona tetete.

Aisea e tetete ai le auvae maile?

Itu a'afiaga o vaila'au

O nisi fualaau oona e oona ma le manaia. Afai e mimi le auvae pito i lalo o lau taifau ina ua uma ona inu le vailaʻau, e foliga mai o loʻo ia taumafai e aveese se lagona le lelei i lona gutu. E le gata i lea, o nisi vailaʻau e mafai ona mafua ai ni faʻalavelave faʻafuaseʻi poʻo ni faʻalavelave taʻitasi i taifau. O se tasi o fa'aaliga o se fa'alavelave leaga e ono tetete i le auvae pito i lalo.

Mea mai fafo

O le tele o taifau e masani ona 'ai ma lamu i mea eseese: meataalo, fasilaau, ma meafale. Pe a lamuina mea malo ma ma'ai, e i ai se tulaga lamatia o se manu'a i le gutu o le gutu: o le foliga mai o le maosiosia ma abrasions i luga o le mucous membrane o alafau, laugutu ma aulafo, ma gau o nifo. E mafai ona mau ni vaega laiti i le gutu o le manu, i le va o nifo. E mafua ai le fa'aletonu, mageso, laiti maosiosia totonu ma fa'aleagaina. I lenei tulaga, e mafai ona oʻo i le fagafao se tete o le auvae pito i lalo, o nifo e taʻalili.

mausa

O maile uma e ta'ito'atasi, e tofu uma lava ma a latou masani. O le tetete i le auvae pito i lalo e mafai foi ona avea ma amioga masani a se taifau faapitoa. O le tele o taimi, o ia fa'alavelave faifai pea e aliali mai i ni taimi ma ni tulaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, aʻo leʻi 'ai poʻo le taimi o le taʻaloga.

Aisea e tetete ai le auvae maile?

mataʻutiaFaʻaavanoa mafuaaga

O se vaega lea o mafua'aga e le o manino le amataga. E i ai i taimi uma se avanoa e le mafai ai ona faʻatuina se suʻesuʻega saʻo poʻo le mafuaʻaga o se amio faʻapitoa. Afai e tetete le auvae pito i lalo o le taifau, ae e le o aumaia ai se faʻalavelave tele i lē e ona poʻo le manu, ma ua faʻatonuina e le fomaʻi manu se togafitiga faʻapitoa, e mafai ona e iloa le mafuaʻaga e le o manino, taofi le faia o suʻesuʻega, suʻega ma aua le alu. i tagata tomai faapitoa isi vaega.

Fa'ailoga o fa'ama'i

Fa'ama'i nifo. O le tele o taimi, e tetete le auvae pito i lalo o le taifau i taimi a'o le'i fafaga pe a uma. E masani fo'i le fe'ai po'o le lia o nifo. Atonu e te maua se lagona e iai se mea o lo'o punitia le gutu o le taifau. O le isi fa'ailoga masani o le

hypersalivationFa'ateleina le fa'ava o se manu. Pe a suʻesuʻeina le gutu o le gutu, e mafai ona e matauina le mumu o le mucous membranes poʻo le gaʻo, tafe toto, ma le manava leaga. O se manu e iai ni fa'afitauli ogaoga o nifo e ono teena mea'ai.

Neurological pathologies ma onana o le tino. I le tetete o se taifau, e matauina le tetete i nisi vaega o le tino pe na o le auvae pito i lalo. I lenei tulaga, e masani ona taoto le taifau i lona itu. E le tali mai o ia i lau valaau, e taumafai e tu i luga, ae e leʻi manuia. Afai e iloa lelei e le ta'ifau, e ono fa'atetele ana pupils ma fa'aaliga fefe i ona foliga. E faʻateleina foʻi le salivation, e ono aliali mai le puaa mai le gutu. O lenei tulaga e masani ona amata faafuaseʻi ma pasi faafuaseʻi. I lenei tulaga, e mafai ona tumau sina tete pe a uma le osofaʻiga.

O le isi suiga o le neurological poʻo le faʻaalia oona e laʻititi ae masani ona faʻalavelave faʻafuaseʻi o maso o le gutu, faʻafefe. O fa'ailoga fa'aopoopo e le mafai ona matauina.

Ma'i tiga e mafua mai i le neurological, orthopedic po'o le okeni. O le tele o taimi, faʻatasi ai ma se maʻi tiga malosi, o loʻo i ai se faʻamaʻa lautele, suiga i le olaga, o le teena o amioga masani (aʻe faasitepu, osooso, taʻalo), le manava.

Faatasi ai ma faʻamaʻi faʻamaʻi, e mafai ona matauina le pipili. Faatasi ai ma le neurological - e'e fa'avaitaimi i taimi o gaioiga, pikiina, lulu le ulu. Faatasi ai ma pathologies okeni, e mafai ona i ai se suiga i le urination ma defecation: taimi, lanu, tumau, tulaga. E ono fa'alavelave le fia'ai, e ono tupu ai le pua'i.

Faʻalagolago i faʻamaoniga o loʻo tuʻuina atu, o le a faia atili suʻesuʻega, o le a filifilia se fomaʻi faʻapitoa ma togafiti togafitiga.

Aisea e tetete ai le auvae maile?

Diagnostics

I le tulaga o pathologies nifo, o se tulaga taua o le suʻesuʻega o se suʻega agavaa. E masani ona fautuaina le asiasiga e faia i lalo

faʻamoegaFaʻaitiitia le itaitaʻi poʻo le faʻalavelave e ala i le tuʻuina atu o vailaʻau faʻamafanafana e faaitiitia ai le atuatuvale ma puipuia ai manu'a. E pei o metotia o su'esu'ega fa'aopoopo, su'esu'e toto, su'ega po'o vaega o a'ano a'afia mo le su'ega, ma fa'ataoto e mafai ona fa'atonuina.

I le tulaga o le onā, o se mea taua faʻamaonia o le lelei

talafaasolopitoLe aofaʻi o faʻamatalaga na maua e le fomaʻi manu mai leoleo o le manu: o a mea ma o fea e mafai ona 'ai ai le manu, o a vailaʻau e maua, o a vailaʻau o loʻo maua e le taifau, ma isi. Atonu e manaʻomia nisi suʻega toto ma urine. Ultrasound, x-ray, po'o isi metotia fa'aopoopo e ono mana'omia e fa'ate'aina ai isi fa'ama'i.

Afai e masalomia se faʻamaʻi o le neurological, e taua foi le anamnesis. Vitio faoa faamalosi mai tagata e ona e mafai ona faafaigofie ai le su'esu'eina. O isi su'esu'ega e ono mana'omia ai su'ega o le toto ma faiga e sili atu ona lavelave: fa'ata fa'amaneta resonance (MRI), electroencephalography (EEG), neuromyography (LMG).

Afai e masalomia se maʻi tiga tiga, e manaʻomia se suʻesuʻega faʻapitoa e iloa ai le faʻaogaina o le nofoaga o le tiga ma isi suʻesuʻega faaopoopo. Afai e masalomia faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi, e ono manaʻomia ni x-ray, computed tomography (CT). Afai e te masalomia se ma'i tiga o le neura - MRI. Afai e te masalomia se isi faʻamaʻi - suʻega toto, suʻega urine, ultrasound, x-ray.

Aisea e tetete ai le auvae maile?

faiga

Mo faʻafitauli o nifo, faʻalagolago i le pathology, e mafai ona faʻatonu togafitiga eseese. E mafai ona avea lenei mea ma togafitiga faʻasao, e aofia ai le suia o meaʻai a le manu, tuʻuina atu o vailaʻau, togafitia o le gutu gutu i fofo ma suauu. Ae ui i lea, atonu e manaʻomia se faʻalavelave sili atu ona taua: faʻamamaina o nifo, aveese le tartar, aveeseina o se tino mai fafo, aveese o nifo afaina, faʻasaʻo taotoga o fausaga o le auvae ponaivi.

I le tulaga o le onā o le tino, o togafitiga e faʻatatau i le vave aveese o le toxin mai le tino, faʻavasegaina o le paleni vai-masima ma le tulaga lautele o le fagafao. Atonu e tatau ona ave ile falemai le manu.

Mo pathologies neurological, atonu e manaʻomia togafitiga faʻasaina.

E tatau ona manatua mo nisi pathologies, mo se faʻataʻitaʻiga, epilepsy, togafitiga i le olaga atoa ma le mataʻituina o tulaga e manaʻomia i nisi taimi. I nisi o pathologies, e mafai ona manaʻomia togafitiga taotoga, mo se faʻataʻitaʻiga, i le oncology.

Mo isi pathologies, togafitiga atonu e ese. Faʻatasi ai ma faʻamaʻi faʻamaʻi poʻo faʻamaʻi faʻamaʻi e mafua ai le tiga ogaoga, togafitiga o vailaʻau, physiotherapy, ma togafitiga faʻapitoa e faʻatonuina. I faʻamaʻi o totoga i totonu, togafitiga e mafai foi ona faʻafomaʻi, i se mea e seasea - taotoga. Faatasi ai ma se maʻi tiga malosi ma se atinaʻe taua o pathology, e ono manaʻomia togafitiga ile falemaʻi.

puipuiga

O le tele o faʻamaʻi nifo e mafai ona puipuia e ala i meaʻai tatau a taifau: o le leai o se meaʻai vevela ma malulu i le taumafataga, lava le ituaiga, ma faʻafetaui le manaʻoga o manu mo se aofaʻi o vitamini, minerale ma elemene. O le fa'amamāina o nifo o le a avea fo'i ma mea e puipuia ai – tuto'atasi fa'amama fa'atasi i le pulumu ma le fa'apipi'i po'o le fa'amama fa'avaitaimi ole ultrasonic e se foma'i.

O le puipuia o le onā e mafai ona pulea le avanoa o manu i vailaʻau, vailaʻau o le fale, mea teuteu i totonu o le fale, faʻapea foʻi ma le le filifilia o meaʻai e le masani ai i luga o le auala.

O le puipuia o isi faʻamaʻi e mafai ona tuʻuina i le taimi tatau ma suʻesuʻega faʻafomaʻi masani o le fagafao: e fautuaina e faia se suʻega faʻatasi i le tausaga mo tamaʻi fagafao ma tasi i le ono masina mo taifau matutua atu i le 5-6 tausaga.

Aisea e tetete ai le auvae maile?

Tetete o le auvae pito i lalo i se taifau - o le mea autu

  1. O le tetete o le auvae pito i lalo o se taifau e le o taimi uma e mafua ai le maʻi ma o se mea e popole ai.

  2. O le mafuaaga taatele e tete ai le auvae o se taifau o se tulaga o le malosi o lagona faaosofia ma le atuatuvale. Ole mafua'aga fa'afoma'i masani ole tete o auvae o fa'afitauli o nifo. O ia pathologies e masani ona o mai faatasi ma faafitauli i le 'ai, hypersalivation, ma le manava leaga.

  3. O isi mafua'aga e tete ai le auvae o le taifau e mafai ona avea ma ma'i neura ma mea oona e mafua ai le tete'e ma tetete.

  4. Ma'i tiga matuia e mafua mai i okeni, fa'ama'i fa'ama'i ma neura e mafai fo'i ona tetete auvae. E manaʻomia se suʻesuʻega faʻapitoa ma suʻesuʻega e iloa ai le mafuaʻaga o le tiga.

  5. E mana'omia se su'esu'ega a se foma'i manu e fa'amaonia ai se fa'ama'i e mafua ai le tetete i le auvae pito i lalo. Faʻavae i luga o faʻaiʻuga o le suʻega, e mafai ona faʻatonuina se feiloaiga ma se fomaʻi faʻapitoa faʻapitoa (mo se faʻataʻitaʻiga, se fomaʻi nifo poʻo se neurologist), faʻapea foʻi ma suʻesuʻega faaopoopo.

  6. Togafitiga e masani lava ona faʻamoemoe e faʻaumatia le mafuaʻaga e mafua ai nei faʻaʻailoga. E mafai ona aofia ai le togafitiga o fualaau faasaina, togafitiga taotoga. Atonu e manaʻomia le falemaʻi.

  7. O le puipuia o fa'ama'i nifo o le fafagaina lelei ma le fufuluina masani o nifo o le taifau.

  8. E taua le tui ma su'esu'e e le aunoa le fagafao.

Tali i fesili masani

punaoa:

  1. GG Shcherbakov, AV Korobov "Faʻamaʻi totonu o manu", 2003, 736 p.

  2. Michael D. Lorenz, Joan R. Coates, Marc Kent D. «Tusitaulima o le neurology veterinary», 2011, 542 p.

  3. Frolov VV, Beydik OV, Annikov VV, Volkov AA "Stomatology of the dog", 2006, 440 p.

Tuua se tali