Aisea e mimita ai se taifau i lana moe?
puipuiga

Aisea e mimita ai se taifau i lana moe?

7 mafuaaga e tetete ai lau taifau i lana moe

E tele mafua'aga mo nei fa'ailoga. O nisi taimi o gaioiga i se miti e matauina i se fagafao maloloina lelei, ae o nisi taimi e mafai ona avea ma faʻailoga o se faʻamaʻi ogaoga. I lalo ifo o le a tatou vaʻavaʻai pe aisea e mimita ai se taifau i se miti, ma o le a le mafuaʻaga e taua ai le asiasi atu i se fomaʻi manu.

Miti

O le mafuaaga muamua e mafai ai e fagafao ona feoai i la latou moe e matua masani lava. O i latou, e pei o tagata, e fai miti. I la latou momoe, e mafai ona latou taufetuli i totonu o fanua, tulimanu pe taaalo. I lenei tulaga, e mafai e le tino o le taifau ona tali atu e ala i le faʻataʻitaʻiina o gaioiga manaʻomia.

E lua vaega o le moe: moe loloto, le-REM ma le malamalama, moe REM.

O le moe physiological maloloina e fa'ata'amilomilo. O vaega e fesuia'i, ma i totonu o ia vaega ta'itasi e fai ai ni faiga fa'apitoa i le fai'ai o le taifau.

I le vaega o le moe faʻagesegese, o le gaioiga o vaega uma o le faiʻai e faʻaititia tele, o le tele o faʻamalosi o neura ma le faʻailoga o le faʻamalosi i le tele o faʻamalosi i fafo e faʻaitiitia. I lenei vaega, o le manu e le gaoioi pe a mafai, e sili atu ona faigata ona fafagu i luga.

I le vaega o le moe REM, i se isi itu, o loʻo i ai le faʻatupulaia o le gaioiga o le tele o vaega o le faiʻai, o le saoasaoa o le physiological ma metabolic process o le tino e faʻateleina: o le tele o gaioiga o le manava, o le pao o le fatu.

I lenei vaega, o manu e fai miti - faʻatusa faʻatusa o tulaga e vaʻaia e moni.

E mafai ona va'aia e tagata e ana le ta'ifau o lo'o pa'u i lana moe ma ga'i. Atonu e iai ni gaioiga o le mata mata i lalo o laumata tapuni poʻo le afa tapuni, faʻafefe o taliga.

A maeʻa tulaga faʻalavelave ogaoga, o le fua faatatau o vaega moe e suia, o le umi o le vaega vave faʻateleina. O le mea la lea, e fa'ase'e soo ona vae a le taifau a'o moe. Ae e le o se mea lea e popole ai.

E fa'afefea ona iloa le eseesega o nei vaega moe mai le faoa faamalosi?

  • O loʻo faʻaauau pea ona moe le taifau, e le ala i luga i taimi faapena

  • O gaioiga e tupu tele lava i musele laiti, ae le o maso tetele, o gaioiga e faʻafuaseʻi, e le faʻalogo.

  • O le tele o taimi, o loʻo i ai le faʻateleina o le manava, fatu fatu, gaioiga mata i lalo o laumata tapuni.

  • E mafai ona e fafagu le manu, ma o le a vave ona ala mai, o le a taofi le lulu.

Fa'aletonu o le fesuiaiga o le vevela

Faatasi ai ma le faateleina poʻo le faʻaitiitia o le vevela o le tino o le manu, e mafai ona matauina le tetete. Va'ai, e mafai e tagata ona va'ai o lo'o tetete le maile i le moe.

Ole mafua'aga ole suiga ole vevela ole tino atonu ole fiva ile taimi ole fa'ama'i pipisi, vevela vevela, maalili tele. E taua le iloilo o le vevela o le siʻosiʻomaga, le pito i luga o loʻo moe ai le taifau.

O ituaiga taifau laiti ma lamolemole lauulu, e pei o meataalo terriers, chihuahuas, Chinese crested, Italian greyhounds, dachshunds ma isi, e sili atu ona maaleale ile malulu. E taua le mafaufau i lenei mea pe a filifilia se nofoaga e moe ai ma moega mo lau fagafao.

Afai e le alu ese le tetete pe sili atu ona leaga, ma i totonu

talafaasolopitoLe aofaʻi o faʻamatalaga na maua e le fomaʻi manu mai leoleo o le manu sa i ai se lamatiaga o le vevela poʻo le maalili, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi vave le falemaʻi.

O faʻamaoniga faʻaopoopo o se soliga ogaoga o le vevela e mafai ona avea ma le lethargy, le fiafia, musu e fafaga, suiga i le tele o gaioiga o le manava ma le paʻu, suiga i le lanu ma le susu o le mucous membranes. O faʻamatalaga mai lē e ona e taua tele mo le faia o se suʻesuʻega - o fea ma o a tulaga na i ai le manu, pe i ai se lamatiaga o le vevela poʻo le maalili. Atonu e mana'omia se su'esu'ega e le aofia ai isi pathologies. O le togafitiga e masani ona faʻaalia, e faʻatatau i le faʻavasegaina o le paleni vai-masima o le tino ma le tulaga lautele o le manu.

O le vevela ma le maalili e mafai ona puipuia e ala i le matauina o le pulega o le vevela ma le susu, aemaise lava i le vevela ma le malulu tele.

Ma'i tiga

O se tasi o mafuaaga taatele o le tetete o le tiga. I le taimi o le moe, e malolo maso, faʻaitiitia le pulea

afiafi galuega, fa'aletonu i faiga fa'alotoifale ma fa'atupu fa'atuputeleina. Ona o lenei mea, ua faateleina le lagona i le tiga i totonu o se okeni faapitoa, o faʻaaliga i fafo o le tiga i se miti e mafai ona sili atu ona iloa nai lo le tulaga fafagu.

O se fa'aaliga o tiga ma'i e mafai ona tetete, maso maso, faigata i le mafaufauina o se tu, ma suiga faifaipea i totonu.

I ia tulaga, o suiga i amioga moe e aliali faʻafuaseʻi, poʻo le alualu i luma lemu i ni nai aso, pe tupu faʻafuaseʻi i se taimi umi.

E masani lava i ia tulaga, o suiga e maitauina foi i le taimi o le ala: o le faʻaitiitia o le gaioiga, manaʻo, teena o amioga masani, pipili, faʻalavelave faʻatumauina.

O mafuaʻaga o le tiga faʻamaʻi e mafai ona avea ma faʻamaʻi faʻamaʻi ma neurological, faʻamaʻi o totoga i totonu ma faʻamaʻi pipisi.

Afai e te masalomia le i ai o se maʻi tiga, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi, e ono manaʻomia ni suʻesuʻega faaopoopo: suʻega toto, ultrasound, x-ray, MRI.

Pain syndrome e mafai ona mafua ai fa'ama'i eseese. Symptomatic analgesic therapy, o se togafitiga faʻapitoa e faʻamoemoe e faʻaumatia le mafuaʻaga, o le a manaʻomia. O nisi fa'ama'i e ono mana'omia ai togafitiga fa'apitoa po'o le tausiga ile falema'i.

Oona ma le oona

O nisi vailaʻau e mafai ona faʻaleagaina ai le tino o le faiʻai, faʻalavelaveina le gaioiga o faʻauʻuga neuromuscular, mafua ai le faʻalavelave i manu.

O mea e mafai ona mafua ai le oona e aofia ai vailaʻau (e aofia ai le Isoniazid), vailaʻau oona, masima o uʻamea mamafa, theobromine (o loʻo i ai, mo se faʻataʻitaʻiga, i sukalati pogisa).

E tetete ma tetete le manu. O le tele o taimi e fa'atasi ai ma le salivation, urination involuntary ma le fe'ai. O nei faailoga, e pei o se tulafono, e aliali mai i se taifau ma i se tulaga o le malamalama.

Afai e masalomia le 'ona, e mana'omia vave fa'afeso'ota'i le falema'i. Afai e te iloa le mea na oona ai le taifau, taʻu i le fomaʻi.

I le fale, e mafai ona e tuʻuina muamua lau fagafao vailaʻau faʻafefe. Mo le oona o le isoniazid, e fautuaina le tui faʻanatinati ole vitamini B6.

I le avea ai o se mea e puipuia ai, e taua le teuina o vailaʻau, vailaʻau o fale, mea teuteu i nofoaga e le mafai ona maua e le taifau, faʻapea foʻi ma le savali i totonu o le gutu pe a taumafai le manu e piki lapisi i luga o le auala.

Fa'ama'i pipisi ma osofa'iga

Mo nisi fa'ama'i ma

fa'ama'i pipisiO se vaega o faʻamaʻi e mafua mai parasite mai manu (helminths, arthropods, protozoa) e mafai ona tupu le manava moe. Faatasi ai ma clostridium ma botulism, oona o le tino e tupu neurotoxinamiaOona e fa'aumatia ai sela o le aano o le neura o le tino. Canine distemper, leptospirosis, toxoplasmosis, echinococcosis e mafai ona tupu i le faaleagaina o le tino. O nei mea uma e mafai ona faʻaalia i le tetete ma le teteʻe.

I faʻamaʻi pipisi, e masani ona tupu le fiva, lea e mafua ai le tetete i le moe a le taifau.

Afai e masalomia se siama i se manu, e tatau ona fua le vevela o le tino. Faatasi ai ma le faateleina o le vevela i luga aʻe o le 39,5 tikeri, faʻapea foʻi ma le atinaʻeina o faʻamaʻi faʻafefe e faʻaauau pea i le fafagu, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi vave le falemaʻi.

O faʻamaʻi faʻamaʻi e manaʻomia ai togafitiga faʻapitoa i vailaʻau i lalo o le vaavaaiga a se fomaʻi. I tulaga ogaoga, atonu e manaʻomia le falemaʻi.

Faʻaletonu o le Metabolic

E mafai fo'i ona faoa faamalosi le tino i le taimi o le moe. O se faʻaopoopoga malosi poʻo le faʻaitiitia o le maualuga o le kulukose, o nisi minerale (potassium, calcium, sodium) e mafai ona mafua ai le solia o le neuromuscular conduction. Atonu e amata ona mimigi le maile i lana moe e pei o loo maua i le ma'i.

Ina ia iloa lenei vaega o faʻafitauli e manaʻomia ai suʻesuʻega faʻapitoa, suʻega toto, iloiloga o meaʻai ma le olaga.

O le faʻaalia o le faoa faamalosi ona o faʻalavelave faʻaleagaina e masani ona faʻaalia ai le ogaoga o le faʻafitauli, o le faʻasaʻo faʻanatinati o meaʻai ma le manaʻomia e amata togafitiga.

O le togafitiga o vailaʻau e faʻamoemoe e toe faʻafoʻisia le paleni o elemene elemene i totonu o le tino,

pathogeneticO se metotia o togafitiga e faʻamoemoe e faʻaumatia ma faʻaitiitia le faʻaogaina o faʻamaʻi ma fa'ailoga fa'ailoga o fa'alavelave ma fa'aaliga fa'apitoa o le ma'i.

Neurological disease

Suiga i maso maso, foliga vaaia o tetete ma faoa faamalosi o se faʻataʻitaʻiga masani faʻapitoa o le neurological pathology.

O nei pathologies e aofia ai:

  • O le fulafula o le fai'ai po'o ona ga'o e mafua mai i fa'ama'i pipisi, manu'a.

  • O faaletonu mai le fanau mai o vaega o le fai'ai e pulea ai galuega tau afi i se taifau, e pei o le cerebellar ataxia, e ono mafua ai le gatete o le ua, ulu, po o vae, faapea foi ma le faaletonu o le faamaopoopoina pe a ala.

  • Epilepsy, lea e mafai ona fanau mai pe maua. E masani lava ona faʻaalia i osofaʻiga faʻatapulaʻa, i le taimi lea, e faaopoopo atu i le tetete ma le faʻalavelave, e matauina ai le salivation poʻo le foam mai le gutu.

  • Fa'aliga po'o le fa'amalosi o le va'aiga fa'atupu fa'ama'i, fa'ama'i o le intervertebral discs, po'o isi mafua'aga. E mafai ona matauina

    hypertonusvevesiga malosi maso, tetete o vaega maso ta'itasi, tetete i le tino atoa.

  • Pathologies o neura peripheral, lea o loʻo i ai se faʻamaʻi o se lala poʻo se vaega, faʻaalia i le gatete poʻo le gatete.

Afai e te masalomia se faʻafitauli neurological, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi vave se fomaʻi. Afai o faʻailoga e aliali mai faʻafuaseʻi, mo se faʻataʻitaʻiga, naʻo le taimi o le moe, e aoga le sauniuni e maua se vitio. O auala fa'aopoopo fa'amaonia, e pei o le CT po'o le MRI, atonu e mana'omia mo le su'esu'eina.

electroneuromyographyO se metotia suʻesuʻe e mafai ai e oe ona fuafua le gafatia o maso e faʻamaʻi ma le tulaga o le neura.

Faʻalagolago i faʻamaʻi faʻavae, e ono manaʻomia togafitiga eseese: mai le taotoga i se taimi umi (o nisi taimi i le olaga atoa) togafitiga faʻasaina.

Aisea e mimita ai se tamai maile i lana moe?

Pe a faatusatusa i taifau matutua, o maile o loʻo i le moe REM. Se'ia o'o ile 16 vaiaso ole matua, ole vaega lea e o'o ile 90% ole taimi atoa ole moe.

Afai e tetete le maile ma tetete i lana moe, e tatau ona e taumafai e fafagu o ia. O miti o loʻo vaʻaia e manu e manino ma moni, atonu e umi se taimi mo le pepe e toe mafaufau ai ma malamalama i le mea o loʻo tupu. Faatasi ai ma se fafagu malosi, atonu o le a le vave lagona e le maile le eseesega i le va o le moe ma le mea moni: faʻafuaseʻi u, faʻaauau lana sailiga mafaufauga, lulu lona ulu, taumafai e tamoe atili. I lenei tulaga, o le manu e tatau ona oo mai i lona mafaufau i totonu o ni nai sekone.

Afai e le ala i luga le maile mo se taimi umi, o ia osofaʻiga e fai i lea taimi ma lea taimi, o lenei amioga e faʻaalia foi i le taimi o le ala, e aoga le alu i se fomaʻi ma suʻe le mafuaʻaga. Ina ia faʻafaigofie le suʻesuʻeina, e manaʻomia le pueina o se osofaʻiga i luga o le vitio, faʻamaumau lo latou umi ma taimi.

E mimita le taifau i se miti - o le mea autu

  1. Toeitiiti lava o maile uma e feoai i la latou moe. I le taimi o le miti, o le manu e faʻataʻitaʻiina amioga faʻapitoa (taufetuli, tulimanu, taʻalo). Ole amio masani lava lea.

  2. Ina ia mautinoa o se miti, taumafai e fafagu le manu. A fafagu, e tatau ona taofi le tetete, e tali atu le taifau ma le iloa, e le leo, amio masani.

  3. Tetete po'o tete'e i se miti e mafai ona fa'aalia ai fa'ama'i eseese. Mo se faʻataʻitaʻiga, tiga faʻamaʻi i totonu o le okeni, faʻamaʻi poʻo le neurological pathologies, fiva i faʻamaʻi pipisi, faʻalavelave i faʻamaʻi o le neura, onana, ma isi.

  4. Afai e te masalomia o gaioiga a le manu i se miti e le masani (aua le mou atu pe a uma ona ala i luga, tupu soo, foliga le masani), e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi se falemaʻi manu mo suʻesuʻega ma suʻesuʻega. Atonu e manaʻomia nisi suʻesuʻega.

  5. O fa'ama'i e iai fa'ailoga fa'apitoa e aofia ai le tete'e po'o le tetete e ono mana'omia ai togafitiga fa'anatinati.

Tali i fesili masani

punaoa:

  1. VV Kovzov, VK Gusakov, AV Ostrovsky "Physiology o le moe: Tusi aoga mo veterinarians, zoo inisinia, tamaiti aoga o le Faculty o Veterinary Medicine, Faculty of Animal Engineering ma tamaiti aoga o le FPC", 2005, 59 itulau.

  2. GG Shcherbakov, AV Korobov "Mai totonu o manu", 2003, 736 itulau.

  3. Michael D. Lorenz, Joan R. Coates, Marc Kent D. «Tusitaulima o le neurology veterinary», 2011, 542 itulau.

Tuua se tali