Aisea e le alu ai le pusi i le faleuila ma pe faapefea ona fesoasoani ia te ia
pusi

Aisea e le alu ai le pusi i le faleuila ma pe faapefea ona fesoasoani ia te ia

E le alu le pusi i le faleuila i se auala itiiti

O se tamai pusi e amata ona alu i le faleuila na o ia pe a ma le masina talu ona fanau mai. Seʻia oʻo i le taimi nei, o le pepe e faʻataunuʻuina le faʻavaeina mulimuli o faʻauʻuga o neura o totoga o le urinary system, o le faʻavaeina o arcs reflex ma isi gaioiga e fesoʻotaʻi ma le faʻatonutonuina o le urine. I le 3-4 vaiaso muamua o le olaga o le manu, o le tafe mai o le urine e faʻatinoina e ala i le faʻamalosia o le manava e le tina tina. O le mitiina o le pusi, o ia, o le mea moni, na te faia se massage, e mafua ai le tafe mai o le vai.

O se pepe ua matua e savali i se auala la'ititi pe a ma le 5-10 taimi i le aso - e fa'atatau i le matua, faiga inu ma isi mea. I se manu matua, urination e mafai ona tupu 1-5 taimi i le aso.

Mafua'aga o fa'aletonu ile urinary

O mafuaʻaga e le alu ai se pusi i le faletaele i se auala itiiti e mafai ona fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi pe le faʻalagolago i le soifua maloloina.

Mafuaaga e tutoatasi mai le soifua maloloina faaletino o le pepe:

  • popolega e fesootaʻi ma le vavae ese mai le tina, suiga o vaaiga, fefe, malaga, ma isi;
  • e le inu tele le pusi.

Faatasi ai ma faʻamaʻi e faʻaosofia ai le solia o le urination, ia maitauina:

  • manu'a o le ivi (ua fa'alavelave le fa'atonuga o le fa'alavelave);
  • faʻamaʻi prostate i tama;
  • pathology o le matua i fafine (prolapse, maitaga ectopic);
  • anomalies i le atinaʻeina o totoga o le urinary system;
  • urolithiasis (maa poloka le urethral ducts);
  • cystitis (faʻagasologa inflammatory i totonu o le vevela e faasaga i le talaaga o faʻamaʻi);
  • faaletonu fatugaʻo;
  • taotoga, e pei o le castration.

E masani ona faʻaosoina mea e: oona ma le le gaoioi, le paleni o meaʻai, faʻamaʻi o le fatu ma toto toto, inu vailaʻau mo se taimi umi, faʻamaʻi.

O le taua tele o le taumafa a le pusi, faʻapea foʻi ma le gafa. O lea la, i ituaiga o Peresia ma Siamese, e masani ona iloa le faaletonu o fatugaʻo. I manu e leai ni lauulu, e leai se fia inu, latou te inu sina mea itiiti (mo se faʻataʻitaʻiga, sphinxes). O sui o le au Peretania, Abyssinian, Himalayan e masani ona mafatia i fatugaʻo. O le iloaina o ia foliga o lau fagafao, e tatau ona e faʻaeteete i ana meaʻai.

E faʻafefea ona malamalama e faigata i se pusi ona alu i le faleuila i se auala itiiti

Faailoga ole urinary incontinence ile pusi:

  • leo fa'anoanoa i totonu po'o lata ane i le fata;
  • vevesi i le taimi o taumafaiga e alu i le faleuila i se auala itiiti;
  • mio i le taimi e alu ese ai le mimi;
  • mimi pogisa tele ma se manogi le lelei, faʻailoga o le toto, i se vaega itiiti, ma isi;
  • le fa'ato'ato'a fa'amomoe o le itutinosa a'o le'i asiasi atu pe a uma fo'i le fata;
  • tete, tiga le manava.

Afai e leai ni faʻailoga o le mimi i totonu o le fata i le ao, e tatau, muamua lava, siaki lelei le potu. Masalo ua maua e le pusi se nofoaga e sili atu ona tuufua. Afai e leai se mea masalosalo e maua, ma o loʻo i luga auga o loʻo i luga, e sili ona ave le fagafao i le fomaʻi manu. O le taofiofia o le urinary e mafai ona faʻaalia e le gata i se tulaga mataʻutia, ae faʻaauau foi i taimi uma, ma faʻaleagaina le soifua maloloina o se pusi.

I'uga mata'utia

I le leai o se urination mo le sili atu i le aso poʻo le faʻaitiitia o le tele o le urine, e faʻatupulaʻia le lamatiaga o le faaletonu o le fatu. E fa'atuputeleina ai fo'i le ono maua o ma'a fatuga'o. O le faaletonu fatuga'o fa'afuase'i e oti.

E mafai faapefea ona fesoasoani le tagata talimalo?

Afai e le alu le pusi i le faleuila i se auala itiiti ma o loʻo ia te ia faʻamaoniga o loʻo i luga, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi lau fomaʻi manu mo se suʻesuʻega. I le fale, aʻo leʻi asiasi i se fomaʻi, e mafai ona e faia mea nei: faʻamafanafana le pepe, mo se faʻataʻitaʻiga, afifi o ia i se palanikeke mafanafana, tuʻu vai ma se paipa, se tamai pulu paʻu, se tui. E le aoga le faʻamafanafanaina o le manava, e mafai ona faʻaosofia ai le faʻateleina o le faʻagasologa o le inflammatory (pe a iai). E le mafai ona e mimilo pe sasaina le manava o le pusi – afai o ma'a le mafua'aga, e ono afaina ai le manava. E le gata i lea, aua nei avatu i lau fagafao ni vaila'au.

Fesoasoani fomai manu

I le falemaʻi, o le a faia e le fomaʻi manu se suʻega ma, faʻavae i luga o faitioga, faʻatonuina se suʻega, e ono aofia ai:

  • suʻega toto ma urine;
  • Ultrasound;
  • Fāʻata
  • cystography.

I se fa'alavelave fa'afuase'i, o le a faia le pusi i se fa'ama'i fa'ama'i. I le tulaga e matua'i onā ai, o le a tu'u se vaiinu.

O vaila'au e fa'atonuina e tusa ai ma fa'amaumauga o su'esu'ega na maua. I tulaga ogaoga, e tatau ona tuʻu le pusi i le falemaʻi mo sina taimi mo se faʻamatalaga atili ma togafitiga.

E le alu tele le pusi ile faleuila

E pei o le tulaga o le urination, i le masina muamua o le olaga, e le mafai e le pusi ona tutoʻatasi ma ofo atu i le faletaele i se auala tele. O lenei galuega e ave e le tina-pusi: faʻatasi ai ma gaioiga o le laulaufaiva, na te faʻaosofia le peristalsis o le manava o le pepe, lea e oʻo atu ai i le faʻafefe.

E fa'aauau le fa'asusuina o le susu se'ia o'o ina amata ona aliali mai muamua nifo o le pusi. E tupu lenei mea pe a ma le 3 vaiaso le matua. A'ai le susu o tina, e alu tele le pepe ile faleuila ile 10 pe sili atu i le aso.

I le faaiuga o le masina muamua, ua amata ona 'ai le pusi meaai faaopoopo ma gaoioi malosi. O se taunuuga, o feces e sili atu ona mafiafia ma sili atu ona foliga, ma o le innervation o le inumaga e iu lava ina faʻamautuina. E oʻo atu i le taimi lea, ua maeʻa ona fausia le microflora intestinal. I le masina, e alu le pepe i le faletaele na o ia, i le averesi, 4-6 taimi i le aso. Na te le toe mana’omia se fesoasoani a tina.

O le taimi lava e teena atoatoa ai e le pusi le susu o le tina, e faʻafeiloaʻi i meaʻai masani. E masani lava, e tatau ona tupu lenei mea pe a ma le 2,5 masina. Ae ui i lea, o pusi e masani ona "vavae ese" aʻo leʻi oʻo i lenei taimi, lea e oʻo atu ai i le faʻaleagaina ma faʻafitauli i le faʻafefe. I lenei tausaga, o le pepe e savali i se auala tele toetoe lava pei o se pusi matua - 1-3 taimi i le aso. O le taimi lea ua manatu o le taimi sili lea mo le masani i le fata.

Aisea e le mafai ai e se pusi ona lapoa

O se tulaga e le mafai ai e se pusi ona alu i le faleuila i se auala tele e ta'ua o le ma'i. E mafai ona episodic, mo se faʻataʻitaʻiga, pe a suia le taumafataga, pe mafai foi ona matauina mo ni nai aso. I le tulaga mulimuli, o le onā tele o le tino e tupu, lea, faʻatasi ma le tele o mafuaʻaga, e mafai ona oʻo atu ai i le oti o le manu.

O mafuaʻaga e le fesoʻotaʻi ma faʻafitauli o le somatic o soʻo se tulaga faʻalavelave: feʻaveaʻi, foliga mai o se tagata fou o le aiga, fagafao, susu mai le tina, faʻamalosi tele, toe faʻatulagaina meaafale, ma isi. O le taua tele o le suiga o meaʻai, o le suiga mai le natura i meaʻai mago (ma le isi itu) poʻo meaʻai mai se isi gaosiga. E le gata i lea, e mafai e se pusi ona foloina pepa, se meataalo laitiiti, lona lava lauulu, lea o le a taitai atu ai i le faʻalavelave intestinal. E mafai foʻi ona tupu foliga faʻatamaʻi o le tino: afai e seasea alu se fagafao i le faletaele i se auala tele, ae o loʻo malosi ma faʻaleleia lelei, e te le tau popole i lona soifua maloloina.

Faʻamaʻi e mafua ai ona le alu le pusi i le faletaele i se auala tele:

  • faʻaitiitia le gaogao o le puipui o le intestinal;
  • to'oto'o fa'apala (megacalon);
  • neoplasms i totonu o le gastrointestinal tract;
  • ma'ila o puipui o le intestinal;
  • helminthiases;
  • fa'agasologa inflammatory i totonu o le gastrointestinal tract;
  • hernia;
  • fa'alavelave fa'afuafua o le inumaga;
  • vaitaimi pe a uma le taotoga.

I soo se tulaga, o le umi o le leai o se manava i totonu o se pusi e manaʻomia ai se suʻega i le falemaʻi manu.

O a fa'ailoga e tatau ona va'ai iai

O faʻailoga o le manava i totonu o se pusi e aofia ai:

  • le mautonu ma le le aoga pe a taumafai e alu i le faletaele;
  • fa'apipi'i, fula ma tiga le manava;
  • popole;
  • mio e aunoa ma se mafuaaga manino;
  • musu i meaai.

I tulaga ogaoga o le faʻalavelave o le intestinal, o le puaʻi ma le fiva e matauina.

E mafai faapefea ona fesoasoani le tagata talimalo?

E mafai ona e tuʻuina atu le fesoasoani muamua i le fale pe afai e te mautinoa e leai ni faʻamaʻi, mo se faʻataʻitaʻiga, ua i ai se suiga i meaʻai. A leai, e le talia le faia o so'o se gaioiga a'o le'i faia le su'ega.

Fesoasoani e aofia ai gaoioiga nei.

  • Fa'atulagaina microclysters. E faia e tusa ai ma faatonuga. E le talia mo le fa'alavelave o le intestinal!
  • Fa'amafanafana le vaega o le manava i se mea fa'avevela po'o se ie mafanafana.
  • Vaseline suauu. E mafai ona e avatu i se tui tui ina ia folo e le fagafao na o ia. Fuafuaga: 2-4 mataua 2-3 taimi i le aso.
  • Omi le manava i le itu i le uati.
  • Fa'asusu se pine fasimoli i le vai ma fa'aofi i totonu o le pusi.

E le mafai ona tu'uina atu i se fagafa'i laxatives e aunoa ma se su'esu'ega muamua ma se fa'atonuga a le foma'i.

Afai e le aoga fua na faia i le fale, e tatau ona faʻaalia vave le manu i le fomaʻi manu.

Aisea e matautia ai le manava

Afai e le alu le pusi i le faletaele i se auala tele mo se taimi umi, e mafai ona taitai atu ai i le poloka o le manava. O se taunuuga, o faʻalavelave e mafai: gau o puipui o le intestinal, peritonitis, onā, oti o le manu.

Fesoasoani fomai manu

I le tofiga a le fomaʻi, e fautuaina e faʻailoa i faʻamatalaga uma mai le taimi na maua ai e le pusi faʻafitauli i le faʻafefe, faʻamalamalama faʻamatalaga o meaʻai, gaioiga, olaga o le fagafao ma isi mea. Atonu e manaʻomia ni suʻega e fai ai se suʻesuʻega:

  • su'ega toto, feces;
  • x-ray inumaga;
  • Faatulagaga.

I tulaga faigata, o le a faia se taotoga o le pepe, pe a uma, atonu o le a tuua o ia i le falemaʻi mo se suʻesuʻega atili. I se tulaga vaivai, o le a faʻatonu e le fomaʻi vailaʻau talafeagai e faʻamalulu ai le nofoa, faʻaosofia ai peristalsis, ma faʻaleleia le gaioiga o le manava. Afai e manaʻomia, o le a tuʻuina atu e le falemaʻi i le fagafao se enema.

puipuiga

Ae e te leʻi mauaina se pusi, e tatau ona e gauai atu i le tele o vaega.

  • Ua tatau ona mafai e le pusi ona 'ai tutoatasi.
  • O le suiga i se isi ituaiga o mea'ai po'o ituaiga mea'ai e tatau ona faasolosolo malie.
  • Afai o le taumafataga e pulea e ituaiga mago o meaʻai, e tatau ona e mataʻituina le inu a le pepe. O vai mama e tatau ona maua fua i taimi uma. O nisi pusi e fiafia i vai tafe mai le paipa. I lenei tulaga, e tatau ona e tuʻuina se vaipuna poʻo se isi masini i luga o le fola.
  • Afai ole pusi ole aiga, e tatau ona masani ile fata. O le tele o taimi, e tu'uina atu e i latou sa iai muamua se fagafao ma lana fata.
  • O se pepe i le 1 masina e laʻititi tele, o le vavae ese mai le tina o se faʻalavelave tele mo ia. E lelei pe a latou avatu le moega (poʻo se vaega itiiti) faʻatasi ma ia, lea e taofi ai le manogi o le tina pusi.
  • Mo peristalsis lelei, e tatau ona malosi le pusi. E tatau ona e faʻaeteete i le maua o meataalo eseese ma faʻafiafiaga.
  • E manaʻomia le suʻesuʻeina o le nofoa i le taimi tatau mo helminthiases. Fesili i lau foma'i manu po'o a ni vaila'au e mafai ona e avatu i lau pusi e puipuia ai fa'ama'i helminthic.
  • E tatau foi ona e faʻatalanoa i le mataupu o le fesoasoani muamua pe a manaʻomia: o a vailaʻau e mafai ona tuʻuina atu, i le a le vailaʻau.

Aua nei galo o pusi e tali malosi i tulaga ola i fafo. Pe a suia le vaaiga ma isi tulaga, aua nei galo e uiga i se tamai fagafao. E le tatau ona tuua na o le pusi i tulaga ua suia mo ia.

Tuua se tali