Fa'avae Fafaga Faga a Guinea
Rodents

Fa'avae Fafaga Faga a Guinea

E fa'afefea ona fafaga lelei le puaa? Lisi o oloa aoga ma matautia.

O le umi o le manava o se puaa e tusa ma le 2 mita, ma e 10-12 taimi lona maualuga! O le fa'agasologa o le fa'amamaina o pua'a e mafai ona alu i le vaiaso. Ina ia faʻagasolo masani, e tatau ona faʻatumu pea le manava i meaʻai. Afai e le ulu atu mea'ai i totonu o le manava mo le silia ma le 12 itula, o le a le toe galue le manava. O le a iai le kesi ma fulafula. I le tele o tulaga, e mafua ai le oti o le fagafao.

E tatau ona maua i taimi uma lau puaa vaomago.

Ona o le umi o le faʻagasologa o meaʻai, o meaʻai a le puaa e tatau ona mautu. So'o se suiga e tatau ona faia pe a mana'omia, i le fa'amaopoopoina ma se foma'i manu. E oʻo lava i nai mea sese i meaʻai e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻalavelaveina o le faʻaogaina o meaʻai ma faʻafitauli mulimuli ane. O le mea e leaga ai, e tusa lava pe na o se togafiti sese e tasi, e mafai lava ona pe le mumps.

E taua tele fo'i le faiga o le inuina mo se puaa. Afai e inu sina vai e le manu, o meaʻai i totonu o le gastrointestinal tract e sili atu ona mafiafia, o lona alualu i luma e sili atu ona faigata. O lenei mea e faʻalavelave ai le paleni o microflora i totonu o le manava: faʻateleina siama ma mafua ai le pala.

Mo se iemu e lava le inu, e le lava le ipu e tasi. Fa'apipi'i nisi mea inu i totonu o le pa ma sui le vai i totonu e le aunoa.

E le pei o hamsters, isumu, ma isumu, o puaa puaa o herbivores. O le faavae o lana meaai e tatau ona avea ma vaomago, ae le o cereals. Ae le o vaomago uma e tutusa le aoga mo se rodent.

O vaomago e tatau ona lelei ma teu lelei. E leai se tulaga e tatau ona e fafagaina lau fagafao susu, pala, pefu vaomago - e mafai ona avea ma puna o sigi, limu ma parasite. O vao mago vao mago e le o se filifiliga sili foi lea: pe a uma le vaomago, e fautuaina e faʻafefe mo le itiiti ifo i le 1,5 masina. O puaa Guinea e matua maaleale i mea'ai, ma e vave ona mama'i ona o mea'ai leaga ma leaga.

Le mea e tatau ona popole ai:

  • Paolo efuefu o vaomago. E foliga mai, o ia vaomago ua mago pe ua teuina mo se taimi umi lava.

  • vaomago lanu enaena pe enaena uliuli. E foliga mai, e leʻi aveeseina i le taimi, e leʻi teuina lelei pe aveese i timuga.

  • O togitogi enaena uliuli, faʻatasi ai ma se paʻepaʻe-efuefu paʻu, e faʻaalia ai le limu ma microflora leaga.

O ia vaomago e le tatau ona tuʻuina atu i rodents.

O le a le vaomago e filifili?

  • O vaomago alpine e sili atu ona lelei nai lo vaomago. E mafai ona e tusia se faʻataʻitaʻiga ma lauti: o le maualuga o le tuputupu ae, o le maualuga foi lea o ana meatotino.

  • Hay o le tipi lona lua ma le tolu: o loʻo i ai le maualuga o mea o loʻo i totonu o le fiber digestible.

  • Faatasi ai ma laʻau i le tuufaatasiga: chamomile, clover, alfalfa, ma isi. O lenei vaomago e sili atu le soifua maloloina ma sili atu ona suamalie. E 34 ituaiga o la'au o lo'o i totonu o vao mago o Fiory, e aofia ai ma mea fa'afoma'i.

Matou te fautuaina le filifilia o vaomago mai ituaiga faʻapolofesa mo puaa guinea. O lea e te mautinoa ai le faʻafeiloaʻiga o le siosiomaga ma le lelei o le oloa.

Fa'avae Fafaga Faga a Guinea

O ituaiga uma o letus, broccoli, bok choy, cauliflower, kāloti, kukama, apu, meleni ma pears (i ni mea laiti) e talafeagai mo puaa guinea.

Laʻau e aoga mo puaa guinea: anise, tamaʻi laʻau ma laulaau uliuli, calendula, chamomile, cumin, coriander, namu, clover, suilapalapa rosa matua, vine ma lau o lingonberries, strawberries vao ma blueberries (i ni vaega laiti), coriander, chamomile , yarrow, fugala'au linden, latisi, lau rasipi, ato a le leoleo mamoe, pepemint, dandelions, nettle, sage, coltsfoot, quinoa, wormwood, chickweed, fodder beet, ma cinquefoil. O laau aoga e aofia ai foi sana, sunflower. Rodents e fiafia i soʻo se vaega o latou.

O la'au mo guinea pigs e tatau ona aoina ese mai auala tetele ma pisinisi fa'apisinisi, i nofoaga mama. Afai e te le o mautinoa e uiga i le tulaga lelei o le siosiomaga, e le aoga le tulaga lamatia. E sili atu le fa'atauina o togafiti fa'apitoa mo pua'a pua'a i se faleoloa fagafao po'o le totoina o au lava lau'au. E faʻapefea ona faia lenei mea, matou faʻamatalaina i le tusiga "".

O nei la'au e le tatau ona i ai i lau pua'a taumafa. E oo lava i sina vaega itiiti o le manu e mafai ona mate.

La'au oona mo puaa: aconite (pii), amaryllis, agave, violet alpine (cyclamen), sē akerise, aloe, azalea, geranium, fern, lily, henbane, blueberry, nightshade, kalaka vao, foxglove, budra, sorrel, lily o le vanu ma le narcissus, snowdrop, hyacinth, celandine, urchin ma primrose. Wisteria, gorse, lau faga mauga, boxwood, gorse, yew, ivy, derain, broom, sumac, holly, honeysuckle, dogwood e le saogalemu foi.

O pupu ma lala o laau ma vaoe mafai ona afaina ai rodents: thuja, oleander, privet, laurel cherry, wolfberry, juniper, belladonna, elderberry, snowberry, cypress spurge, calla, mistletoe, hellebore.

O mea'ai mai la matou laulau, so'o se mea'ai suamalie ma fuala'au 'ese'ese, mea'ai mo isi manu e le talafeagai mo pua'a. Afai e te manaʻo e togafitia lau puaa i se mea fou, ae masalosalo i le aoga o se togafiti, aua le faʻataʻitaʻi. Fa'afeso'ota'i se faifa'ato'aga po'o se foma'i manu.

O le tino o se puaa guinea, e pei o le tino o le tagata, e le mafai ona tutoʻatasi le faʻapipiʻiina o le ascorbic acid - vitamini C. O le manaʻoga i aso uma i se rodent i se tulaga toʻafilemu o le 16 mg, i se tulaga o le fiafia, atuatuvalega, ma maʻi eseese ma maitaga - e oʻo atu i le 30 mg / 1 kilokalama mamafa. Na matou talanoa atili e uiga i lenei mea i le tusiga "".

Vitamini C e tatau ona taumafaina i aso uma ma meaai.

Faatasi ai ma le saunia e le tagata lava ia o meaʻai mo puaa, e faigata ona faʻamalieina manaʻoga o le tino. E mana'omia lou fuafua pe fia le vaitamini C ma isi mea'ai e tatau ona 'ai e lau pua'a i aso ta'itasi. 

O le tele o vitamini e matautia e pei o lo latou le lava, o le "fuaina i mata" o se fuafuaga leaga.

I fafaga faʻapolofesa, o le tuufaatasiga e matua paleni. Ua lava le mulimuli i le fua fafaga o loʻo faʻaalia i luga o le afifi ina ia maua e le puaa meaʻai uma mo le atinaʻe maloloina.

O le lelei o meaʻai ua saunia e le gata i le paleni sili ona lelei o meaʻai ma le faʻatamaoaigaina i le vitamini C, ae faʻapea foʻi i le faigofie ma le faʻasaoina o taimi. E te le manaʻomia le faʻaaluina o le taimi e filifili ai ma faʻatulagaina oloa mo le puaa.

Fa'avae Fafaga Faga a Guinea

  1. 50-60% o meaai a le puaa e tatau ona avea ma vaomago. E tatau ona avanoa i taimi uma i le manu, i aso uma.

  2. 20-30% - paluga saito paleni mo rodents.

  3. 10-20% - laau afu, fualaau faisua ma fualaau aina e talafeagai mo puaa.

  4. 10% - laau ma togafiti mo puaa. E tatau ona e filifilia meaʻai faʻapitoa mo rodents (Fiory). O mea'ai suamalie mai le laulau e le talafeagai mo lea matafaioi.

I le le faʻatapulaʻaina aofaʻi, e mafai ona e tuʻuina atu lala puaa o fualaau aina, willows, aspens. E tatau ona i ai se maa minerale i totonu o le fale.

  • Ole fa'avae ole taumafa puaa ole vaomago maualuga.

  • E tatau lava ona maua e le puaa le avanoa i vaomago, e tusa lava pe e te avatu i lau fagafao le tele o lanu meamata i le taumafanafana.

  • E tatau lava ona maua e puaa le vai inu mama.

  • E fafaga pua'a matutua 2 pe 3 taimi i le aso. E masani lava o le voluma o le tasi laulau o meaʻai e 35-50 kalama, e tusa ma le 1-2 sipuni tele. Ia mautinoa e siaki le fua o le fafagaina o loʻo faʻaalia i luga o le afifi.

  • O le tele o la'au, fualaau 'aina, ma fuala'au 'aina e mata'utia i pua'a. A'o le'i tu'uina atu se mea'ai fou i mea'ai a lau fagafao, ia mautinoa e saogalemu.

O le fafagaina lelei o le pito sili lea ona taua ma sili ona manaia i le tausiga o se puaa. E ala i le filifilia o meaʻai maloloina ma le iloa o mea e fiafia i ai lau fagafao i le faʻatinoga, e mafai ona e tuʻuina atu ia te ia vitamini talafeagai uma. Ina ia fiafia lau fagafao ia te oe i le soifua maloloina lelei ma le matagofie mo le tele o tausaga. 

Tuua se tali