Aisea e ola umi ai tamai maile nai lo taifau tetele?
Tusi

Aisea e ola umi ai tamai maile nai lo taifau tetele?

Ole lapo'a ole ta'ifau e a'afia ai lona ola. Ae e mafai ea e ana fagafao ona aafia le umi o le ola o taifau lapopoa po o fagafao, tusa lava po o le a le lapopoa?

Aisea e ola umi ai tamai maile

I le tautala e uiga i le averesi o le ola o taifau o laʻititi, feololo, lapopoa ma lapopoa, e tatau ona manatua se tasi o mea taua: o loʻo matou talanoa e uiga i fuainumera masani. O lona uiga o nisi ta'ifau e mafai ona ola i lalo ifo o le averesi, a'o isi e mafai ona ola umi. Ae afai o lea, aisea e ola umi ai tamai maile nai lo taifau tetele?

E iai le talitonuga o ta'ifau lapopo'a e vave ona matutua nai lo ta'ifau laiti. O nisi o ituaiga lapopoa e masani ona faʻaopoopoina le 45 kilokalama i le tausaga, aʻo tamaʻi taifau e mafai ona ola e le sili atu i le 4-5 kilokalama. O le tuputupu aʻe vave, uiga o nisi ituaiga lapopoa, e foliga mai e afaina ai lo latou olaga. Pe a faʻatusatusa le averesi o le ola o taifau, e faʻatatau i le ituaiga, e masani ona tulaʻi mai nisi faʻasalalauga. Ae ui i lea, e tusa lava pe i totonu o le vaega tutusa, o nisi o maile e mafai ona pupuu nai lo isi ona o faʻafitauli faʻapitoa o le soifua maloloina.

Aisea e ola umi ai tamai maile nai lo taifau tetele?

O le a le averesi o le ola o se taifau

Ole fua ole umi ole ola ole maile e fa'atatau ile lapopo'a o lana fa'ato'aga - la'ititi, feololo, lapo'a pe tele.

tamaʻi maile taʻifau

O ituaiga laiti e pei o le Chihuahua ma le Maltese, e lauiloa i le lapopoa, e itiiti ifo i le 9 kilokalama i le averesi ma e 10 i le 15 tausaga le umi. Peitaʻi, o le taʻifau Chihuahua pito i matua i le lalolagi e igoa ia Megabyte ua maliu i le 20 tausaga ma le 265 aso.

Fa'atupu maile feololo ma lapopoa

O ituaiga o taifau feololo, e pei o spaniels, e mamafa mai le 9 i le 22 kilokalama, ae o taifau lapopoa, e aofia ai le lauiloa Labrador Retrievers ma Boxers, e aofia ai manu e 23 kg le mamafa. Ole averesi ole ola ole maile e feololo ma lapopoa e tusa ma le 10-13 tausaga.

Fa'atupu maile tele

E masani ona talitonuina o ituaiga o taifau lapopoa e sili atu i le 40 kg le mamafa. Ole averesi ole fa'amoemoe ole ola ole maile lapo'a tele, pei ole Royal Great Dane, e leaga na'o le 6-8 tausaga. Ae ui i lea, o nisi e ola i le 11-12 tausaga ma matutua atu.

E le gata i lea, o taifau fefiloi e masani ona ola i le averesi e tusa ma le 1,2 tausaga le umi nai lo taifau mama o le lapopoa tutusa.

O le faʻamaumauga o loʻo iai nei mo le faʻamoemoe o le olaga, o loʻo lisiina i le Guinness Book of Records, e patino i se taifau o le ituaiga feololo. O le maile povi Ausetalia e igoa ia Bluey, na fanau i Ausetalia i le 1910 ma na soifua mo le 29 tausaga ma le 5 masina.

Auala e fesoasoani ai i au maile ia ola umi

Ina ia mafai e lau fagafao ona ola umi ma fiafia, e manaʻomia e ia mea nei:

  • Vaaiga fa'alesoifua maloloina fa'asoifua maloloina. E aofia ai siaki masani a fomai manu, tui lelei, ma isi faiga puipuia. O ia mea e aofia ai togafitiga fa'ama'i i totonu, e aofia ai le anufe fatu ma le flea/tiki, fa'amamā nifo, ma su'ega toto e pei ona fa'atonuina e lau foma'i manu. O lenei ituaiga tausiga i aso uma e mafai ona fesoasoani i soo se taifau e ola umi.
  • Aisea e ola umi ai tamai maile nai lo taifau tetele?Fa'amama ma fa'amea. Spaying poʻo le neutering e mafai ona manuia soʻo se taifau ma i ai se aafiaga lelei i lona umi. Latou te fa'aitiitia le lamatiaga o nisi o kanesa o le tino, prostate po'o fa'ama'i fa'ama'i, ma ono manu'a.
  • Fa'atumauina le mamafa masani. E taua tele le tu'uina atu i lau fagafao fa'amalositino i aso uma ma fafaga o ia i le aofa'i sa'o o mea'ai. O se suʻesuʻega talu ai nei na lomia i le Journal of Veterinary Internal Medicine na maua ai o le mamafa o taifau e 2,5 tausaga le umi o le ola nai lo o latou mamafa mamafa. O le faatumauina o le mamafa masani o le tino mo se taifau e faʻaitiitia ai le mamafa i ona ponaivi ma okeni.

O fa'ato'aga ta'itasi e iai ona lava fa'afitauli tau le soifua maloloina e tatau ona mata'ituina lelei e le au ta'ifau fa'atasi ma a latou foma'i manu. A'o le'i vaetamaina se fagafao, e fautuaina i latou o lo'o fa'amoemoe e ona ia maua fa'amatalaga autu e uiga i uiga ma popolega lautele o le soifua maloloina o fa'ato'aga fa'apitoa po'o ituaiga fefiloi. O lenei mea o le a fesoasoani e iloa ai faʻafitauli faʻalesoifua maloloina i se uo e fa vae i le amataga ma foia i se taimi talafeagai faʻatasi ma le fomaʻi o loʻo auai.

O ta'ifau lapopo'a e vave atu ona matutua nai lo tama'i ta'ifau, ae o lo'o i ai isi mea e tatau ona mafaufau i ai. O tausiga fa'amanu masani, faamalositino, ma le tele o le alofa o le a maua ai e lau fagafao le avanoa maualuga o se olaga umi, soifua maloloina. E fa'amoemoe, fa'atasi ai ma le fa'aauauina pea o le fa'agasologa o vaila'au fa'afoma'i ma mea'ai, e i ai se aso o le a o'o mai ai le aso o le a le toe fesiligia ai e tagata e ana ni fesili e pei o le "aisea e ola umi ai nai ta'ifau laiti?"

Tuua se tali