Mea'ai lanu meamata mo guinea pigs
Rodents

Mea'ai lanu meamata mo guinea pigs

O mea'ai lanu meamata o le vaega autu ma sili ona taua o le taumafa. E taugofie, mauoa i meaʻai, 'ai lelei ma eliina e puaa, ma e iai se aoga aoga i a latou gaosiga. E mafai ona fa'aaogaina fuala'au fatu uma ma vao cereal e fai ma mea'ai lanu meamata: clover, alfalfa, vetch, lupine, sweet clover, sainfoin, pi, seradella, meadow rank, winter rye, oats, sana, Sudanese mutia, ryegrass; vao, togavao ma vao vao. Aemaise lava le taua o legume ma legume-cereal mixs mauoa i polotini, vitamini ma minerale. 

O le mutia o se tasi o meaai autu ma taugofie. Faatasi ai ma le lava ma le fesuisuiai o laʻau masani ma le luluina o laʻau, e mafai ona e faia i le itiiti ifo o faʻamaʻi, tuʻuina atu naʻo fafine lactating ma manu laiti e oʻo atu i le 2 masina. Ina ia mafai ona i ai meaʻai lanumeamata i le taumafataga o puaa guinea i le tele mai le tautotogo e oʻo i le tuai o le tautoulu, e tatau ona tausia lelei le fatuina o se mea lanu meamata. I le amataga o le tautotogo, e mafai ona faʻaaogaina le rai taumalulu, mai le vao-tupu - nettle, cuff, wormwood, burdock, sedges vave ma lala laiti o willow, willow, aspen ma poplar. 

I le afa muamua o le taumafanafana, o le fua o le conveyor lanu meamata sili ona talafeagai o le clover mumu. Mai le vao-tupu, laiti forbs e mafai ona avea ma meaai lelei i lenei taimi. 

O le manaʻomia o puaa puaa mo meaʻai lanu meamata e mafai ona ufiufi lelei i laʻau vao vao: nettle, burdock, plantain, yarrow, povi parsnip, bedstraw, moega mutia (aemaise lava ona aʻa), sage, heather, tansy (wild rowan), dandelion, sedge talavou, kamela tuitui, faapea foi ma colza, milkweed, togalaau ma fanua talatala, wormwood ma le tele o isi. 

O nisi o la'au vao - wormwood, tarragon, po'o tarragon tarragon ma dandelion - e tatau ona fafagaina ma le fa'aeteete. O la'au ia e 'aina lelei e manu, ae e iai sona aafiaga leaga i le tino. Dandelion e tuʻuina atu i le 30% o le masani masani o meaʻai lanu meamata, ma le wormwood ma le tarragon, poʻo le tarragon tarragon, e le fautuaina e fafagaina. 

U'u tui (Urtica dioica L.) - la'au la'au mai le aiga o le nettle (Urticaceae) ma se rhizome fetolofi. O laʻau faʻavae, ovate-oblong, e oʻo i le 15 cm le umi ma e oʻo atu i le 8 cm le lautele, faʻafefeteina i pito, ma petioles. 

O lau o le nettle e matua'i mauoa i vaitamini - o lo'o aofia ai le 0,6% ascorbic acid (vitamini C), e o'o atu i le 50 mg% carotene (provitamin A), vitamini K (e o'o atu i le 400 biological units i le 1 g) ma le vaega B. Ole mea lea ole vaitamini fa'anatura. E le gata i lea, o lau o le nettle o loʻo i ai le tele o polotini, chlorophyll (e oʻo atu i le 8%), masoa (e oʻo atu i le 10%), isi gaʻo (pe a ma le 1%), masima o le uʻamea, potassium, copper, manganese, titanium, nickel, pei o faʻapea foʻi ma tannins ma vailaʻau faʻalaʻau. 

O le Nettle e maualuga lona tau taumafa, e aofia ai le 20-24% polotini (polotini fuala'au), 18-25% fiber, 2,5-3,7% ga'o, 31-33% nitrogen-free extractives. O loʻo i ai le tele o vitamini K, calcium, potassium, sodium, magnesium, phosphorus, iron ma isi masima. 

O ona laʻau ma laʻau laiti e faʻaaogaina muamua mo le puipuia ma le togafitia o le beriberi, lea e masani ona aliali mai i le faaiuga o le taumalulu ma le amataga o le tautotogo. O le auala e faʻaoga ai e sili ona faigofie - o le pauta mai lau mamago e faʻaopoopo i meaʻai. 

O laulaau e seleseleina i le taimi o le fuga ma fuga o nettles (fuga mai ia Me i le tautoulu, fua mai ia Iulai). O le tele o taimi e mafatua ai laulaau i se mitteni i luga o le ogalaau mai le pito i luga, ae e mafai ona e moaina pe tipi le pu, faʻamago teisi, ona soli ai lea o laulaau i luga o se moega mama, ma lafoai le mafiafia o laʻau. E masani lava, o le pito i luga o taʻaloga laiti e tau ma faʻagogo, nonoa i fusi. O le faʻamagoina o mea mataʻutia e tatau ona faia i totonu o potu malulu, i luga o le fale, i totonu o fale, ae i taimi uma i se nofoaga e puipuia mai le susulu o le la, aua e mafai ona latou faʻaumatia nisi o vitamini. 

O lau nettle laiti e sili ona aoga i le amataga o le tautotogo. O nettle fou e tatau ona faʻapuna muamua mo le 2-3 minute i le vai, ona faʻapipiʻi laʻititi lea ma, pe a uma ona olo, faʻaopopo i le paluga susu. 

O le falaoamata mutia ua saunia mai nettles e iai fo'i uiga lelei o mea'ai. I le tulaga o mea o loʻo i totonu o mea e manaʻomia mo le tino, e sili atu le falaoamata mai le faʻafefiloi o timothy ma clover ma e tutusa ma le falaoamata mai le alfalfa. E seleseleina nettles aʻo leʻi fuga (Iuni-Iulai) - mulimuli ane e leiloa nisi o mea aoga. O laʻau e moa pe tauina ma faʻataga laulaʻau e magumagu teisi, a maeʻa ona le toe "uu" le nettle. 

I le taumalulu, e faʻapipiʻi lau laʻau mamago i le paluga saito pe kuka mo le 5-6 minute seia faʻamaluluina i totonu o se atigipusa ma se tapuni tapuni. A maeʻa le kuka, faʻafefe le vai, ma o le mea e maua mai ai e faʻapipiʻi laʻititi ma faʻaopopo i le fafaga. 

Dandelion (Taraxacum officinale Wigg. sl) - o se la'au mai le aiga o Asteraceae, po'o Asteraceae (Compositae, po'o Asteraceae), fa'atasi ai ma se a'a aano e so'o loloto i le palapala (e o'o i le 60 cm). O laʻau e aoina i totonu o se rosette basal, mai le ogatotonu o loʻo tupu aʻe fugalaau e leai se laʻau 15-50 cm le maualuga i le tautotogo. Latou te fa'ai'u i le fa'ato'aga e tasi - o se ato 3,5 cm le lautele ma se afifi enaena-lanumeamata e lua-laina. E eseese foliga ma lapopoa o lau. E masani lava e pei o suotosina, pine-spatulate poʻo pinnate-lanceolate, 10-25 cm le umi ma le 2-5 cm le lautele, e masani lava ma se lanu piniki. 

Fuga mai ia Aperila ia Iuni, fua fua ia Me-Iuni. O le tele o taimi, o le vaitau o le fuga tele e le umi - lua i le tolu vaiaso i le afa lona lua o Me ma le amataga o Iuni. 

E tupu aʻe i nofoaga eseese: vao, pito, faʻamama, togalaau, fanua, togalaau faisua, otaota, i luga o auala, mutia, paka, latalata i fale. 

O lau o le Dandelion ma a'a e iai lona aoga. O laulaau e mauoa i carotenoids (provitamin A), ascorbic acid, vitamini B1 B2, R. E faʻaaogaina e pei o le oona, lea e faʻaosofia ai le manaʻo ma faʻaleleia le gaogao. O a'a o le Dandelion e iai le inulin (e o'o i le 40%), suka, malic acid ma isi mea. 

O lau o lenei laau e faigofie ona 'aina e puaa. O i latou o se puna o vitamini ma masima minerale. O lau o le Dandelion e fafagaina i manu mai le amataga o le tautotogo e oʻo i le tuai o le tautoulu i le tele e le faʻatapulaʻaina. O le mea oona o loʻo i totonu o laulaau e faʻaleleia ai le toto, faʻaleleia le gaogao ma faʻaosofia ai le manaʻo. 

Plantain tele (Plantago major L.) o la'au la'au e ola pei o vao i soo se mea. O laulaau o le Plantain e mauoa i le potassium ma le citric acid, o loʻo i ai aukubin glycoside, invertin ma emulsin enzymes, tannins oona, alkaloids, vitamini C, carotene. O fatu e aofia ai gaʻo, mea mucous, oleic acid, 15-10% o se ituaiga o gaʻo gaʻo. 

I totonu o la'au, o lo'o iai fo'i le **sili ona 'ona**, lea e mafai ona fa'aolaina ai mea'ai ma oti ai fo'i pua'a. O nei laau e aofia ai: kokorysh (pasili maile), hemlock, mea oona, celandine, lanu viole po o le foxglove mumu, piiga, May lily o le vanu, hellebore paʻepaʻe, larkspur (fugalaau cornflowers), henbane, mata oreva, nightshade, dope, anemone, laau talatala oona, vine o le luko, tauaso i le po, marsh marigold, tiga tua o le vao, poppy fatu, fern bracken, marsh wild rosemary. 

O 'ese'ese **fa'ato'aga ma otaota meleni**, lau ma ta'ega o nisi o la'au ma vao e mafai ona fa'aaogaina e fai ma mea'ai lanu meamata. O taunuuga lelei e maua mai i le fafagaina o lau kapisi, letus, pateta ma kāloti pito i luga. E tatau ona moa le pito i luga ole pate pe a uma ona fuga ma lanu meamata i taimi uma. O pito i luga o tamato, beets, swedes ma turnips e maua ai manu e le sili atu i le 150-200 g i le ulu i le aso. O le fafagaina atili o laulaau e mafua ai le manava i totonu, aemaise lava i manu laiti. 

O se fa'ato'aga lelei ma taugofie o le **sana lanumeamata laiti**, lea e tele le suka ma e faigofie ona 'aina e pua'a. O sana e fai ma mea'ai lanu meamata e fa'aaogaina mai le amataga o le alu i totonu o le fa'agaau seia o'o ina tia'i i fafo le panicle. E tuʻuina atu i manu matutua e oʻo atu i le 70% ma manu laiti e oʻo atu i le 40% pe sili atu o le masani masani o meaʻai lanu meamata. E sili ona aoga le sana pe a tuufaatasi ma le alfalfa, clover, ma isi laau. 

Pisiki (Spinacia oleracia L.). E ai laulaau o laau laiti. O loʻo i ai le tele o vitamini, e mauoa i polotini ma masima o le uʻamea, phosphorus, calcium. E tele le potassium i le 100 g o meaʻai - 742 mg. E vave ona magumagu lau o mea'ai mai le vevela, o lea mo le teuina mo se taimi umi, e fa'a'aisa, tu'u pe fa'agogo. Fa'ato'a aisa, e mafai ona teuina i le vevela o le -1 ° C mo le 2-3 masina. 

Kale - meaai lelei, mai le faaiuga o Aukuso seia oo i le amataga o le taumalulu. O lea la, e mafai ona fafagaina kapisi meaʻai i manu seʻia oʻo i le tuai o le tautoulu ma le afa muamua o le taumalulu. 

Kapisi (Brassica oleracea L. var. capitate L.) – e maua ai le tele o laulaau e fafagaina fou i manu. E tele ituaiga kapisi ua fafaga. Ua tu'ufa'atasia i ni vaega se lua: ulu pa'epa'e (forma alba) ma le ulu mumu (forma rubra). O le paʻu o lau kapisi mumu o loʻo i ai le tele o le anthocyanin pigment. Ona o lenei mea, o ulu o ia ituaiga o loʻo i ai le lilac poʻo le lanu viole o le eseesega o le malosi. E sili atu le taua i latou nai lo kapisi paʻepaʻe, ae o lo latou tau paleni e toetoe lava tutusa, e ui lava e sili atu le vaitamini C i le kapisi mumu. E mafiafia ona ulu.

Kapisi paʻepaʻe o loʻo i ai i ulu mai le 5 i le 15% mea mamago, e aofia ai le 3-7% suka, e oʻo atu i le 2,3% protein, e oʻo atu i le 54 mg% ascorbic acid (vitamini C). I le kapisi mumu, 8-12% mea mamago, e aofia ai le 4-6% sugars, 1,5-2% protein, e oʻo atu i le 62 mg% ascorbic acid, faʻapea foʻi ma le carotene, vitamini B1, ma le B2, pantothenic acid, salts sodium , potassium, calcium, phosphorus, iron, iodine. 

E ui lava e le maualuga tele le aoga o le kapisi, o loʻo i ai amino acids ma elemene e manaʻomia tele mo le tino, ma sili ona taua, o se seti tele o vitamini (C, vaega B, PP, K, U, ma isi). . 

O le totogo o Brussels (Brassica oleracea L. var. gemmifera DC) tupu mo le lelei o laulaau (ulu) o loʻo i luga o le umi atoa o le aʻa. Latou te aofia ai le 13-21% mea mamago, e aofia ai le 2,5-5,5% suka, e oʻo atu i le 7% protein; e aofia ai le 290 mg% o le ascorbic acid (vitamini C), 0,7-1,2 mg% o le carotene (provitamin A), vitamini B1, B2, B6, masima o le sodium, potassium, calcium, phosphorus, magnesium, uʻamea, iodine. I tulaga ole vaitamini C, e sili atu i isi ituaiga kapisi uma. 

Cauliflower (Brassica cauliflora Luzg.) e tulaga ese mo lona tulaga maualuga o vitamini C, B1, B2, B6, PP ma minerale masima. 

Broccoli – kapisi asparagus (Brassica cauliflora subsp. simplex Lizg.). E iai ulu pa'epa'e le kauli, a'o le broccoli e lanu meamata ona ulu. O le aganu'u e matua'i taumafa. O loʻo i ai le 2,54% suka, e tusa ma le 10% solids, 83-108 mg% ascorbic acid, carotenes, faʻapea foʻi ma vitamini B, PP, choline, methionine. O le Broccoli e sili atu ona mauoa i le calcium ma le phosphorus nai lo le cauliflower. O ulu tipi e tatau ona teuina i totonu o le pusaaisa, aua e vave ona samasama. Mo le seleselega mo le taumalulu, latou te faʻaisa i taga palasitika. 

Latisi lau (Lactuca saliva var. secalina Alef). O lona aoga autu o le precocity, e atiina ae se rosette o lau succulent saunia mo 'ai 25-40 aso talu ona lulu. O lau latisi e 'ai fou ma mata. 

O lau latisi o lo'o iai mai le 4 i le 11% mea mago, e aofia ai le 4% suka ma le 3% le palatini mata'utia. Ae le ta'uta'ua le latisi ona o mea'ai. O loʻo i ai le tele o masima o metala taua mo le tino: potassium (e oʻo atu i le 3200 mg%), calcium (e oʻo atu i le 108 mg%) ma le uʻamea. O laulaau o lenei laau o se puna o le toetoe o vitamini uma e iloa i laau: B1, B2, C, P, PP, K, E, folic acid, carotene (provitamin A). Ma e ui lava e laʻititi la latou mea atoa, ae faʻafetai i se vailaʻau faʻapitoa atoatoa, o lau latisi e faʻaleleia atili ai le gaogao ma le metabolism i le tino. E taua tele lenei mea i le tautotogo ma le amataga o le taumafanafana, pe a sili atu pe itiiti foi le fiaai vaitamini. 

Pasili (Petroselinum hortense Hoffm.) o loʻo i ai le maualuga o le vitamini C (e oʻo atu i le 300 mg%) ma le vitamini A (carotene e oʻo atu i le 11 mg%). O suauu taua o loʻo iai i totonu o loʻo i ai se aoga aoga i totoga faʻafefe. 

O mea o loʻo iai vitamini i le 100 g o le pasili aʻa (mg%): carotene - 0,03, vitamini B1 - 0,1, vitamini B2 - 0,086, vitamini PP - 2,0, vitamini B6 - 0,23, vitamini C - 41,0, XNUMX. 

Of fafie e sili ona lelei le tuʻuina atu o puaa guinea lala o aspen, maple, ash, willow, linden, acacia, lefulefu mauga (faatasi ai ma laulaau ma vine), birch ma lala o laau coniferous. 

E sili ona lelei le seleseleina o meaʻai a lala mo le taumalulu ia Iuni-Iulai, pe a sili atu le lelei o lala. O lala e le sili atu le mafiafia o le 1 cm i le pito i lalo e tipi ese ma nonoa i ni tamai salu matala pe a ma le 1 mita le umi, ona tautau lea i ni paga e faʻagogo i lalo o se fala. 

O le fafagaina umi o puaa guinea ma meaʻai lanu meamata i le tele o mea e maua ai ia i latou vitamini, minerale ma le porotini atoatoa, lea e fesoasoani i le faʻaleleia o manu laiti soifua maloloina, lelei. 

O mea'ai lanu meamata o le vaega autu ma sili ona taua o le taumafa. E taugofie, mauoa i meaʻai, 'ai lelei ma eliina e puaa, ma e iai se aoga aoga i a latou gaosiga. E mafai ona fa'aaogaina fuala'au fatu uma ma vao cereal e fai ma mea'ai lanu meamata: clover, alfalfa, vetch, lupine, sweet clover, sainfoin, pi, seradella, meadow rank, winter rye, oats, sana, Sudanese mutia, ryegrass; vao, togavao ma vao vao. Aemaise lava le taua o legume ma legume-cereal mixs mauoa i polotini, vitamini ma minerale. 

O le mutia o se tasi o meaai autu ma taugofie. Faatasi ai ma le lava ma le fesuisuiai o laʻau masani ma le luluina o laʻau, e mafai ona e faia i le itiiti ifo o faʻamaʻi, tuʻuina atu naʻo fafine lactating ma manu laiti e oʻo atu i le 2 masina. Ina ia mafai ona i ai meaʻai lanumeamata i le taumafataga o puaa guinea i le tele mai le tautotogo e oʻo i le tuai o le tautoulu, e tatau ona tausia lelei le fatuina o se mea lanu meamata. I le amataga o le tautotogo, e mafai ona faʻaaogaina le rai taumalulu, mai le vao-tupu - nettle, cuff, wormwood, burdock, sedges vave ma lala laiti o willow, willow, aspen ma poplar. 

I le afa muamua o le taumafanafana, o le fua o le conveyor lanu meamata sili ona talafeagai o le clover mumu. Mai le vao-tupu, laiti forbs e mafai ona avea ma meaai lelei i lenei taimi. 

O le manaʻomia o puaa puaa mo meaʻai lanu meamata e mafai ona ufiufi lelei i laʻau vao vao: nettle, burdock, plantain, yarrow, povi parsnip, bedstraw, moega mutia (aemaise lava ona aʻa), sage, heather, tansy (wild rowan), dandelion, sedge talavou, kamela tuitui, faapea foi ma colza, milkweed, togalaau ma fanua talatala, wormwood ma le tele o isi. 

O nisi o la'au vao - wormwood, tarragon, po'o tarragon tarragon ma dandelion - e tatau ona fafagaina ma le fa'aeteete. O la'au ia e 'aina lelei e manu, ae e iai sona aafiaga leaga i le tino. Dandelion e tuʻuina atu i le 30% o le masani masani o meaʻai lanu meamata, ma le wormwood ma le tarragon, poʻo le tarragon tarragon, e le fautuaina e fafagaina. 

U'u tui (Urtica dioica L.) - la'au la'au mai le aiga o le nettle (Urticaceae) ma se rhizome fetolofi. O laʻau faʻavae, ovate-oblong, e oʻo i le 15 cm le umi ma e oʻo atu i le 8 cm le lautele, faʻafefeteina i pito, ma petioles. 

O lau o le nettle e matua'i mauoa i vaitamini - o lo'o aofia ai le 0,6% ascorbic acid (vitamini C), e o'o atu i le 50 mg% carotene (provitamin A), vitamini K (e o'o atu i le 400 biological units i le 1 g) ma le vaega B. Ole mea lea ole vaitamini fa'anatura. E le gata i lea, o lau o le nettle o loʻo i ai le tele o polotini, chlorophyll (e oʻo atu i le 8%), masoa (e oʻo atu i le 10%), isi gaʻo (pe a ma le 1%), masima o le uʻamea, potassium, copper, manganese, titanium, nickel, pei o faʻapea foʻi ma tannins ma vailaʻau faʻalaʻau. 

O le Nettle e maualuga lona tau taumafa, e aofia ai le 20-24% polotini (polotini fuala'au), 18-25% fiber, 2,5-3,7% ga'o, 31-33% nitrogen-free extractives. O loʻo i ai le tele o vitamini K, calcium, potassium, sodium, magnesium, phosphorus, iron ma isi masima. 

O ona laʻau ma laʻau laiti e faʻaaogaina muamua mo le puipuia ma le togafitia o le beriberi, lea e masani ona aliali mai i le faaiuga o le taumalulu ma le amataga o le tautotogo. O le auala e faʻaoga ai e sili ona faigofie - o le pauta mai lau mamago e faʻaopoopo i meaʻai. 

O laulaau e seleseleina i le taimi o le fuga ma fuga o nettles (fuga mai ia Me i le tautoulu, fua mai ia Iulai). O le tele o taimi e mafatua ai laulaau i se mitteni i luga o le ogalaau mai le pito i luga, ae e mafai ona e moaina pe tipi le pu, faʻamago teisi, ona soli ai lea o laulaau i luga o se moega mama, ma lafoai le mafiafia o laʻau. E masani lava, o le pito i luga o taʻaloga laiti e tau ma faʻagogo, nonoa i fusi. O le faʻamagoina o mea mataʻutia e tatau ona faia i totonu o potu malulu, i luga o le fale, i totonu o fale, ae i taimi uma i se nofoaga e puipuia mai le susulu o le la, aua e mafai ona latou faʻaumatia nisi o vitamini. 

O lau nettle laiti e sili ona aoga i le amataga o le tautotogo. O nettle fou e tatau ona faʻapuna muamua mo le 2-3 minute i le vai, ona faʻapipiʻi laʻititi lea ma, pe a uma ona olo, faʻaopopo i le paluga susu. 

O le falaoamata mutia ua saunia mai nettles e iai fo'i uiga lelei o mea'ai. I le tulaga o mea o loʻo i totonu o mea e manaʻomia mo le tino, e sili atu le falaoamata mai le faʻafefiloi o timothy ma clover ma e tutusa ma le falaoamata mai le alfalfa. E seleseleina nettles aʻo leʻi fuga (Iuni-Iulai) - mulimuli ane e leiloa nisi o mea aoga. O laʻau e moa pe tauina ma faʻataga laulaʻau e magumagu teisi, a maeʻa ona le toe "uu" le nettle. 

I le taumalulu, e faʻapipiʻi lau laʻau mamago i le paluga saito pe kuka mo le 5-6 minute seia faʻamaluluina i totonu o se atigipusa ma se tapuni tapuni. A maeʻa le kuka, faʻafefe le vai, ma o le mea e maua mai ai e faʻapipiʻi laʻititi ma faʻaopopo i le fafaga. 

Dandelion (Taraxacum officinale Wigg. sl) - o se la'au mai le aiga o Asteraceae, po'o Asteraceae (Compositae, po'o Asteraceae), fa'atasi ai ma se a'a aano e so'o loloto i le palapala (e o'o i le 60 cm). O laʻau e aoina i totonu o se rosette basal, mai le ogatotonu o loʻo tupu aʻe fugalaau e leai se laʻau 15-50 cm le maualuga i le tautotogo. Latou te fa'ai'u i le fa'ato'aga e tasi - o se ato 3,5 cm le lautele ma se afifi enaena-lanumeamata e lua-laina. E eseese foliga ma lapopoa o lau. E masani lava e pei o suotosina, pine-spatulate poʻo pinnate-lanceolate, 10-25 cm le umi ma le 2-5 cm le lautele, e masani lava ma se lanu piniki. 

Fuga mai ia Aperila ia Iuni, fua fua ia Me-Iuni. O le tele o taimi, o le vaitau o le fuga tele e le umi - lua i le tolu vaiaso i le afa lona lua o Me ma le amataga o Iuni. 

E tupu aʻe i nofoaga eseese: vao, pito, faʻamama, togalaau, fanua, togalaau faisua, otaota, i luga o auala, mutia, paka, latalata i fale. 

O lau o le Dandelion ma a'a e iai lona aoga. O laulaau e mauoa i carotenoids (provitamin A), ascorbic acid, vitamini B1 B2, R. E faʻaaogaina e pei o le oona, lea e faʻaosofia ai le manaʻo ma faʻaleleia le gaogao. O a'a o le Dandelion e iai le inulin (e o'o i le 40%), suka, malic acid ma isi mea. 

O lau o lenei laau e faigofie ona 'aina e puaa. O i latou o se puna o vitamini ma masima minerale. O lau o le Dandelion e fafagaina i manu mai le amataga o le tautotogo e oʻo i le tuai o le tautoulu i le tele e le faʻatapulaʻaina. O le mea oona o loʻo i totonu o laulaau e faʻaleleia ai le toto, faʻaleleia le gaogao ma faʻaosofia ai le manaʻo. 

Plantain tele (Plantago major L.) o la'au la'au e ola pei o vao i soo se mea. O laulaau o le Plantain e mauoa i le potassium ma le citric acid, o loʻo i ai aukubin glycoside, invertin ma emulsin enzymes, tannins oona, alkaloids, vitamini C, carotene. O fatu e aofia ai gaʻo, mea mucous, oleic acid, 15-10% o se ituaiga o gaʻo gaʻo. 

I totonu o la'au, o lo'o iai fo'i le **sili ona 'ona**, lea e mafai ona fa'aolaina ai mea'ai ma oti ai fo'i pua'a. O nei laau e aofia ai: kokorysh (pasili maile), hemlock, mea oona, celandine, lanu viole po o le foxglove mumu, piiga, May lily o le vanu, hellebore paʻepaʻe, larkspur (fugalaau cornflowers), henbane, mata oreva, nightshade, dope, anemone, laau talatala oona, vine o le luko, tauaso i le po, marsh marigold, tiga tua o le vao, poppy fatu, fern bracken, marsh wild rosemary. 

O 'ese'ese **fa'ato'aga ma otaota meleni**, lau ma ta'ega o nisi o la'au ma vao e mafai ona fa'aaogaina e fai ma mea'ai lanu meamata. O taunuuga lelei e maua mai i le fafagaina o lau kapisi, letus, pateta ma kāloti pito i luga. E tatau ona moa le pito i luga ole pate pe a uma ona fuga ma lanu meamata i taimi uma. O pito i luga o tamato, beets, swedes ma turnips e maua ai manu e le sili atu i le 150-200 g i le ulu i le aso. O le fafagaina atili o laulaau e mafua ai le manava i totonu, aemaise lava i manu laiti. 

O se fa'ato'aga lelei ma taugofie o le **sana lanumeamata laiti**, lea e tele le suka ma e faigofie ona 'aina e pua'a. O sana e fai ma mea'ai lanu meamata e fa'aaogaina mai le amataga o le alu i totonu o le fa'agaau seia o'o ina tia'i i fafo le panicle. E tuʻuina atu i manu matutua e oʻo atu i le 70% ma manu laiti e oʻo atu i le 40% pe sili atu o le masani masani o meaʻai lanu meamata. E sili ona aoga le sana pe a tuufaatasi ma le alfalfa, clover, ma isi laau. 

Pisiki (Spinacia oleracia L.). E ai laulaau o laau laiti. O loʻo i ai le tele o vitamini, e mauoa i polotini ma masima o le uʻamea, phosphorus, calcium. E tele le potassium i le 100 g o meaʻai - 742 mg. E vave ona magumagu lau o mea'ai mai le vevela, o lea mo le teuina mo se taimi umi, e fa'a'aisa, tu'u pe fa'agogo. Fa'ato'a aisa, e mafai ona teuina i le vevela o le -1 ° C mo le 2-3 masina. 

Kale - meaai lelei, mai le faaiuga o Aukuso seia oo i le amataga o le taumalulu. O lea la, e mafai ona fafagaina kapisi meaʻai i manu seʻia oʻo i le tuai o le tautoulu ma le afa muamua o le taumalulu. 

Kapisi (Brassica oleracea L. var. capitate L.) – e maua ai le tele o laulaau e fafagaina fou i manu. E tele ituaiga kapisi ua fafaga. Ua tu'ufa'atasia i ni vaega se lua: ulu pa'epa'e (forma alba) ma le ulu mumu (forma rubra). O le paʻu o lau kapisi mumu o loʻo i ai le tele o le anthocyanin pigment. Ona o lenei mea, o ulu o ia ituaiga o loʻo i ai le lilac poʻo le lanu viole o le eseesega o le malosi. E sili atu le taua i latou nai lo kapisi paʻepaʻe, ae o lo latou tau paleni e toetoe lava tutusa, e ui lava e sili atu le vaitamini C i le kapisi mumu. E mafiafia ona ulu.

Kapisi paʻepaʻe o loʻo i ai i ulu mai le 5 i le 15% mea mamago, e aofia ai le 3-7% suka, e oʻo atu i le 2,3% protein, e oʻo atu i le 54 mg% ascorbic acid (vitamini C). I le kapisi mumu, 8-12% mea mamago, e aofia ai le 4-6% sugars, 1,5-2% protein, e oʻo atu i le 62 mg% ascorbic acid, faʻapea foʻi ma le carotene, vitamini B1, ma le B2, pantothenic acid, salts sodium , potassium, calcium, phosphorus, iron, iodine. 

E ui lava e le maualuga tele le aoga o le kapisi, o loʻo i ai amino acids ma elemene e manaʻomia tele mo le tino, ma sili ona taua, o se seti tele o vitamini (C, vaega B, PP, K, U, ma isi). . 

O le totogo o Brussels (Brassica oleracea L. var. gemmifera DC) tupu mo le lelei o laulaau (ulu) o loʻo i luga o le umi atoa o le aʻa. Latou te aofia ai le 13-21% mea mamago, e aofia ai le 2,5-5,5% suka, e oʻo atu i le 7% protein; e aofia ai le 290 mg% o le ascorbic acid (vitamini C), 0,7-1,2 mg% o le carotene (provitamin A), vitamini B1, B2, B6, masima o le sodium, potassium, calcium, phosphorus, magnesium, uʻamea, iodine. I tulaga ole vaitamini C, e sili atu i isi ituaiga kapisi uma. 

Cauliflower (Brassica cauliflora Luzg.) e tulaga ese mo lona tulaga maualuga o vitamini C, B1, B2, B6, PP ma minerale masima. 

Broccoli – kapisi asparagus (Brassica cauliflora subsp. simplex Lizg.). E iai ulu pa'epa'e le kauli, a'o le broccoli e lanu meamata ona ulu. O le aganu'u e matua'i taumafa. O loʻo i ai le 2,54% suka, e tusa ma le 10% solids, 83-108 mg% ascorbic acid, carotenes, faʻapea foʻi ma vitamini B, PP, choline, methionine. O le Broccoli e sili atu ona mauoa i le calcium ma le phosphorus nai lo le cauliflower. O ulu tipi e tatau ona teuina i totonu o le pusaaisa, aua e vave ona samasama. Mo le seleselega mo le taumalulu, latou te faʻaisa i taga palasitika. 

Latisi lau (Lactuca saliva var. secalina Alef). O lona aoga autu o le precocity, e atiina ae se rosette o lau succulent saunia mo 'ai 25-40 aso talu ona lulu. O lau latisi e 'ai fou ma mata. 

O lau latisi o lo'o iai mai le 4 i le 11% mea mago, e aofia ai le 4% suka ma le 3% le palatini mata'utia. Ae le ta'uta'ua le latisi ona o mea'ai. O loʻo i ai le tele o masima o metala taua mo le tino: potassium (e oʻo atu i le 3200 mg%), calcium (e oʻo atu i le 108 mg%) ma le uʻamea. O laulaau o lenei laau o se puna o le toetoe o vitamini uma e iloa i laau: B1, B2, C, P, PP, K, E, folic acid, carotene (provitamin A). Ma e ui lava e laʻititi la latou mea atoa, ae faʻafetai i se vailaʻau faʻapitoa atoatoa, o lau latisi e faʻaleleia atili ai le gaogao ma le metabolism i le tino. E taua tele lenei mea i le tautotogo ma le amataga o le taumafanafana, pe a sili atu pe itiiti foi le fiaai vaitamini. 

Pasili (Petroselinum hortense Hoffm.) o loʻo i ai le maualuga o le vitamini C (e oʻo atu i le 300 mg%) ma le vitamini A (carotene e oʻo atu i le 11 mg%). O suauu taua o loʻo iai i totonu o loʻo i ai se aoga aoga i totoga faʻafefe. 

O mea o loʻo iai vitamini i le 100 g o le pasili aʻa (mg%): carotene - 0,03, vitamini B1 - 0,1, vitamini B2 - 0,086, vitamini PP - 2,0, vitamini B6 - 0,23, vitamini C - 41,0, XNUMX. 

Of fafie e sili ona lelei le tuʻuina atu o puaa guinea lala o aspen, maple, ash, willow, linden, acacia, lefulefu mauga (faatasi ai ma laulaau ma vine), birch ma lala o laau coniferous. 

E sili ona lelei le seleseleina o meaʻai a lala mo le taumalulu ia Iuni-Iulai, pe a sili atu le lelei o lala. O lala e le sili atu le mafiafia o le 1 cm i le pito i lalo e tipi ese ma nonoa i ni tamai salu matala pe a ma le 1 mita le umi, ona tautau lea i ni paga e faʻagogo i lalo o se fala. 

O le fafagaina umi o puaa guinea ma meaʻai lanu meamata i le tele o mea e maua ai ia i latou vitamini, minerale ma le porotini atoatoa, lea e fesoasoani i le faʻaleleia o manu laiti soifua maloloina, lelei. 

Mea'ai suamalie mo guinea pig

O mea'ai suamalie o fualaau faisua ma fualaau 'aina e taua tele mo le taumafa a le puaa. Ae le o fualaau faisua ma fualaau aina uma e saogalemu ma maloloina mo puaa.

auiliiliga

Tuua se tali